Poreklo prezimena, selo Ratina (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Ratina, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Topografske prilike.

Seoske kuće su na dvema zaravnima oko Velikog Potoka i u ravnici pored puta i pruge Karljevo-Kruševac.

Vode.

Reke: Ibar i Zapadna Morava.
Potoci: Veliki Potok i Sovljak.
Izvori: Buban, Bubančina, Velika Česma, Trebićki (Đurovićki) Izvor i Kaoc.
Neke kuće se služe vodom iz bunara i šmrkova.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima: Ade, Jagnjilo, Luke, Moravci, Pridol, Cerka i Ševari.
Livade: Sovljak, Cerka, Paanjevac.
Zabran: Šumari (u Belimarkovcu).
Utrine: Jasik, Gaj, Sovljak, Goletar, Divlje Polje, Parlozi i Batal-Livade.

Tip sela.

Put i pruga Kraljevo-Krušeac dele selo na dva dela. Manji i viši deo je ne jugu od pomenutih komunikacija i zove se Gornja Ratina (ili Brđanija); veći i niži deo je severno od pomenutih komunikacija i zove se Donja Ratina.
U Gornjoj Ratini su četiri mahale: Lukovska Mala, Petrovska Mala, Vukadinovska Mala i Trebićka Mala.
U Donjoj Ratini deo sela na levoj strani Velikog Potoka i pored Ibra zovu Pančevo a deo na desnoj strani zovu Reka.
U Pančevi su dve mahale: Majdaška Mala i Crnčanska Mala.
U Reci su takođe dve mahale: Vučićevska Mala i Čurlinska Mala.

Ostali podaci o selu.

Naselje ima 57 rodova i 149 kuća.
U selu su dva groblja; jedno je u Pančevu a drugo u Crnčaskoj Mali.
Stevan Prvovenčani je priložio svojoj zadužbini manastiru Žiči i „Talasko s Ratinov i sa Zaklopitov Lukom“.
Na Langerovoj karti Ratina je označena znakom za vodenicu, odnosno skelu.
U haračkim spiskovima iz 1818. godine Ratina ima pedeset domova i 150 haračkih glava.
Godine 1844. Ratina je selo u Karanovačkom sezu Čačanskog „okružja“, ima 97 kuća i 466 stanovnika.
Seoska zavetina je Drugi dan Sv. Trojica – Drugi dan Duhova.

Ime selu.

Po narodnom predanju ime selu dolazi od „ratara“, jer su u njemu nekada stanovali „ratari manastira Žiča“.

Starine u selu.

Kod izvora Bubana (u Velikom Potoku) su bile „turske“ konjušnice. Zapalila ih je srpska vojska kada su ovi krajevi oslobađani od Turaka.
U Crnčanskoj Mali, kod Petrovića kuća, je staro seosko groblje. U tom groblju su se ukopavali do pre 70 godina. U današnjem seoskom groblju, kažu, bila je do pre 60 godina mala crkva. Na mestu na kome je bila ta crkva je „presto“, jedan veliki kamen na kome žene pale sveće.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:

-Vulićevići (Đurkovići), Nikoljdan, su od Vulićevića iz Meljanice. Iselili su se u Gružu.
-Višnjakovići, nepoznata slava, su izumrli. Na „Višnjakovskom“ zemljištu su Todosijevići, koji su se doselili iz Zakute u Gruži.
-Marići, nepoznata slava, su bili na zaravni Krušiku (u Lukovskoj Mali). Voćnjaci Lukovića, zasađni na krčevini, zovu se Marići kao uspomena na ovaj rod.
-Zlatkovići, Aranđelovdan, su iz nekog sela kod Gnjilana. Iselili su se u Kragujevac i Beograd. Uspomena na njih sačuvana je u nazivu njiva – Zlatkovac.
-Blaževići, Spasovdan, su iz Blaževa na Kopaoniku. Izumrli su. Jerinići iz istog sela su kupili „Blaževsko“ zemljište.
-Kamidžorci, Nikoljdan, su od Kamidžoraca iz Meljanice. Po svoj prilici iselili su se u Gružu.
-Račovići, Đurđevdan, su se iselili u Gružu.
-Pantovići, Đurđevdan, su se iselili u Male Pčelice u Lepenici.
-Došići, Đurđic, su od Došića iz Brezne. Izumrli su.
-Milenkovići, Nikoljdan, su se iselili u Zaklopaču. Na ihovom zemljištu su Vaskovići (Andžaci, Andžakovići), Nikoljdan, „doseljenici od Lima“.
-Suronje, Lazarevdan, su se takođe iselili u Zaklopaču.

Današnji rodovi:

Starinci:

-Miletići i Stevanovići, Andrijevdan.

Nepoznatog porekla.

-Čolovci, Mitrovdan i;
-Maksimovići, Đurđic.

Doseljeni u 18. veku:

-Katići, Jovanjdan. Kažu da su iz Rogače u Kosmaju i od porodice Janka Katića. Iz Rogače su izbegli u Ugrasku i proveli neko vreme u okolini Pančeva pa su otuda došli u ovo selo.
-Poskurice (Vukadinovići), Jovanjdan, su iz Poskurica u Lepenici, naselili se najpre u Vitanovcu (Gruža) a otuda došli ovamo. Rod su Čmerićima u Meljanici, Poskuricama u Kovanluku i Ilićima (Budivacima) u Vrbi. U Meljanici su im od starine kumovi Ostraćani, pa su, verovatno, starinom iz Ostraća u Ibru.
-Vučićevići, Đurđic, su iz Grabovca u Gruži.
-Lukovići, Nikoljdan, su „od Rogozne“, doselili se najpre u Bzenice – Aleksandrovačka Župa a otuda ovamo. Rod su Lukovićima u Matarugama. Neki su se odavno iselili u Kraljevo i tamo se zovu Lukovići, Boćovci.
-Trebićani (Markovići i Minići), Aranđelovdan, su se doselili iz Trebića (Pasjeg Potoka) u Deževskom srezu, pa ih zovu Pasjanima.
-Čurle (Čurlići), Đurđic – prekada Đurđevdan, su iz nekog sela kod Petrove Crkve blizu Novog Pazara. Kažu da je njihov predak Arsenije-Mojsije Čurla (ili Čorla), mitropolit i pećki patrijarh, obnovio Petrovu Crkvu kod Novog Pazara 1728. godine. Rod su Čurlićima u Godačici (Gruža) i Čurlićima u Brezni (Takovski srez).
-Crnčani, Alimpijevdan, su iz Crnče u Bihoru. Broje peto koleno od doseljenja.
-Starovlašani (Rakovići), Nikoljdan, su iz Starog Vlaha.
-Marjanovići, Đurđic – prekada Đurđevdan, su Drobnjaci. Ovamo su se doselili iz Štitara u Deževskom srezu.

Doseljeni u prvoj polovini 19. veka:

-Majdaci („Crnogorci“, Tomovići i Kostovići), Đurđevdan – prekada Aranđelovdan, su iz nekog sela u okolini Berana, naselili se najpre u Deževi, pa otuda prešli ovamo.
-„Arnauti“ (Markovići), Alimpijevdan. Njihov predak Arso „Arnautin“ se doselio iz nekog sela kod Peći.
-Đurovići, Sv. Petka – prekada Trnova Petka, su od Đurovića iz Brezne. Njihovi su kumovi u Gruži i Levču.
-Klapići (Stevanovići, Gajovići i Andrići), Aranđelovdan, su iz Klapića u Metohiji.
-Mrmonjci (Stevanovići), Đurđic – prekada Đurđevdan, su iz Mrmonja u Deževskom srezu.
-Kovačevići, Đurđic – prekada Đurđevdan, su „od Pazara“.
-Petrovići i Poporečani, Nikoljdan, su od Petrovića prvih iz Rudnjaka.
-Veskovići (Andžaci, Andžakovići), Nikoljdan, su „od Lima“. Oni su na zemljištu Milenkovića drugih, iseljenih u Zaklopaču.
-Čkovre (Petrovići), Jovanjdan, su od Čkovra iz Brezne.
-Dželati (Ilići), Stevanjdan, su iz Crne Gore.

Doseljeni u drugoj polovini 19. veka do danas:

-Ćikići (Milosavljevići), Nikoljdan, su „od Pazara“.
-Jerinići, Aranđelovdan, su „od Pazara“.
-Đerkovići, Mratindan, su iz Donjeg Kolašina. Ovamo su se doselili „od Deževe“.
-Ponorci (Panovići), Mratindan – prekada Petrove Poklade, su od Ponoraca iz Brezne.

Doseljeni iz Gruže u istom periodu:

-Blagojevići prvi, Đurđic – prekada Đurđevdan, su iz Vitanovca.
-Košani (Glišovići i Todosijevići), Sv. Petka, su iz Zakute.
-Blagojevići drugi, Jovanjdan, su iz Godačice.
-Stojadinovići, Jovanjdan, su iz Vitanovca.
-Vukići (ili Vunići, nečitko), Jovanjdan, su iz Vitanovca.
-Milovanovići (Vićovci), Mratindan, su iz Vitanovca.
-Rankovići (Kardžići), Đurđic, su iz Vitanovca. Rod su Čubanovićima u Podunavcima.
-Panovići, Nikoljdan, su iz Vitanovca.
-Jovanovići i Jakovljevići, Sv. Ćirilo i Metodije, su iz Godačice. Rod su Jovanovićima u Vranešima.
-Basare (Basarići), Nikoljdan, su iz Vrbete u Gruži a starinom su iz Tisovice u Starom Vlahu.
Svi su ovi Gružani doseljeni na kupljena zemljišta osim Rankovića (Kardžića), koji su došli „na miraz“ u Crnčane.
-Vučinići („Bežanci), Mitrovdan, su od Vučinića u Cerju.
-Popovci (Mijailovići), Đurđevdan. Jovan kaluđer se doselio sa sinovima iz Vrnčana u Ljubićskom srezu da služi crkvu u Vrbi.
-Miladinovići, Nikoljdan, su od Miladinovića iz Kamenice.
-Mijailovići, Sv. Petka, su od Mijailovića iz Metikoša.
-Draganjci, Đurđic, su od Draganjaca iz Brezne.
-Živkovići, Jovanjdan, su od Živkovića iz Otroka.
-Erci (Jovanovići), Lučindan, su rod Ercima u Gotovcu.
–Čilje (Čuljovići i Ilići), Mratindan – prekada Aranđelovdan, su iz Meljanice. Rod su Čuljama u Matarugama.
-Čomage (Jovanovići), Aranđelovdan, su od Čomaga iz Meljanice.
-Miljojkovići, Alimpijevdan, su od Miljojkovića iz Ribnice.
-Čolovići, Stevanjdan, su starinom iz Kostenice u Lozanskom srezu. Ovamo su se doselili iz Lasca u Trnavskom srezu.
-Tanasijevići, Đurđic, su se doselili kao sluge iz Pečenoga u Gruži.
-Stankovići, Nikoljdan, su iz Katuna u Temniću.
-Milutovci (Vulići), Sv. Vrači, su iz Milutovca u Trsteničkom srezu.
-Drobnjaci, Đurđic – prekada Đurđevdan, su se doselili kao sluge iz Drobnjaka.
-Markulići, Aranđelovdan, su od Markulića u Vrbi. Ovde su „na mirazu“ u Basarićima.
-Đokovići (Brkovići), Aranđelovdan, su iz Berana. Oni su „na imanju“ Petrovića (Čkovra).
-Boćani (Simovići), Đuđic – prekada Ilindan, su od Boćana iz Predola.
-Mladenovići, Aranđelovdan – ženina slava – svoju napustili, doselili su e iz Babušnice u Lužničkom srezu, 1910. godine.
-Stevanovići (Medari), Nikoljdan, su od Pečanaca iz Kovača, došli „na miraz“ u Medare. Jovićevići, Lučindan, su došli kao sluge iz Crčeva u Sjenikom srezu posle Velikog rata. Starinom su od Rovaca.
-Jovićevići, Lučindan, su došli kao sluge iz Crčeva u Sjeničkom, srezu. Starinom su iz Rovaca.
-Petrušići, Sv. Petka, su od Petrušića u Gračacu. Ovde su „na mirazu“ u Crnčanima. Doseljeni posle Velikog rata.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.