Srbi u Dardi (Baranja)

13. jun 2015.

komentara: 6

Region

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović

Naselje Darda je za vreme Rimljana bilo vrlo važna strateška tačka na Dunavu, kojim je prolazila saobraćajnica od Osijeka do Budimpešte. Postojao je kameni most, koji su podigli Rimljani, a koji je povezivao Mursu (Osijek) i Tardu, kako se Darda nazivala zbog stajaće vode (lat. tarda aqua ‘spora voda’).

Prvi pisani dokument u kome se spominje Darda potiče iz 1410. godine, u vreme kada je bila u psoedu Ladislava Sigetija. Turci grade drveni most 1526. godine, gotovo na istom mestu gde je bio kameni. Najstariji popis stanovništva objavljen je 1690. godine i pokazuje da je tu živelo 75 porodica, odnosno 35 poreskih obveznika. Živeli su tu Mađari reformati i Srbi pravoslavni. Danas u Dardi živi pretežno hrvatski živalj, dok su Srbi nacionalna manjina. Ima i Mađara i dosta Roma, a od Osijeka je udaljena 12 km, na putu prema Mohaču.

Parohija je postala već 1742. godine, a godine 1777. paroh je Jovan Stojanović, koji zavodi crkvene matice.

Prvobitna crkva u Dardi bila je podignuta 1726. godine od pletera, pokrivena šindrom i posevećena je bila rođenju presvete Bogorodice, nedaleko od sadašnje crkve, koja je podignuta 1777. godine od tvrdog materijala i posvećena saboru svetog arhangela Mihaila. Crkva je jednobrodna građevina, sa polukružnom apsidom i zvonikom na sprat, iznad glavnog pročelja. Zvonik je natkriven kasnobaroknom lukovicom sa dve lanterne. Osvetio ju je budimski episkop Dionisije Popović 1794. godine.

Letopis parojije se vodi od 1919. godine, a matične knjige rođenih, venčanih i umrlih od 1816. godine.

U parohiji, po naseljima, ima domova i duša: Bilje 16 (35 duša); Darda 154 (704); Kopačevo 5 (10); Mece 16 (44); Uglješ 123 (256); Čeminac 17 (36) i Švajcarnica 26 (52). Ukupno 357 domaćinstava, sa 1137 duša.

Po državnoj statistici iz 2001. godine, na teritoriji parohije živi 2008 Srba, dok Srpskoj pravoslavnoj crkvi pripada 1767 vernika.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Dardi živi 5394 stanovnika u 1920 domaćinstava. Na teritoriji opštine Darda, koju čine još naselja Mece, Švajcarnica i Uglješ, ima 7062 stanovnika u 2463 domaćinstva. Srbi na teritoriji opštine čine 28,43% stanovništva, a kao pravoslavni vernici izjasnilo se 30,65%. Srpski jezik govori 13,51% stanovništva. Godine 1924 Darda je imala 1543 srpske duše i bila je parohija VI klase.

U 2007. godini parohija Darda je imala 380 domova sa 1199 duša.

IZVOR: Dušan Kolundžić, Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske, Beograd, 2009, str. 91-92

DARDA U POPISIMA OD 1696. DO 1828. GODINE

PORODICE POPISANE 1696. GODINE

Andericz, Arky, Baczbanin (3x), Bancsanin, Baricz, Baronvarocz (2x), Basnanovicz, Beits, Blamota, Bogurin, Bolly, Bory, Bosnyak (3x), Bosnyakouicz, Bosodicz (2x), Buntsfaim, Butkouicz, Buvo, Cseminacz, Egedy, Harom, Illicz, Iuanovicz, Juritsicz, Kandra, Kapus, Keresanin, Kines, Maky, Maminitcz, Manostory, Marinkovicz, Prodan, Radicz, Radovicz, Raiko, Sandor, Siffbouicz (2x), Solanicz, Srimancz, Srimnacz (2x), Stepanovicz, Stiak, Stoanovicz, Sulusanin, Szabo, Szerimacz, Szial, Varga, Vuian.

IZVOR: Claus Heinrich Gattermann, Die Baranya in den Jahren 1686 bis 1713, Göttingen, 2005, str. 289-290

DOMAĆINSTVA POPISANA 1711/1713. GODINE

Abramovics, Alpiczhauser, Bácsvanin (2x), Grabocsanin, Huber, Hudrics (2x), Kliics, Lang, Matt, Novopalankacz, Petkovics, Piller, Prau, Radics, Rajzinger, Ramsztler, Sács.

IZVOR: Claus Heinrich Gattermann, Die Baranya in den Jahren 1686 bis 1713, Göttingen, 2005, str. 289

POPIS SISTEMATSKE KOMISIJE IZ 1715. GODINE

Simo Radi, Petko Stepanovics, Zavicsa Bacsvanin, Joannes Petkovics, Nicola Macsvanin, Gelubea Grabacsanin, Vukova Milisavocsanin, Todor Abravacsanin, Jacobus Razinger, Jacobus Ilpushauser, Ambrosius Huctrics, Hancs Piller, Markus Praon, Josephus Sacsl, Andreas Hueber, Christian Ramcsler, Marko Palacsanin.

IZVOR:Az 1715. évi országos összeírás

POPIS SISTEMATSKE KOMISIJE IZ 1720. GODINE

Martinus Jobst, Simon Radicz, Petko Stephanovicz, Zavisza Bacsvanin, Jovan Petkovicz, Nicola Macsvanin, Mirko Palancsanin, Ambrosius Huetricz, Josephus Sácsel, Laurentius Huetricz, Fridricus Jobst, Joannes Plum, Georgius Hen, Martinus Paur, Michael Bilfinger, Simon Hoffman, Joannes Csucger, Georgius Munk, Georgius Horvath, Mathias Triholcz, Joannes Puker, Gregorius Greger, Dominicus Triholcz, Georgius Tacz, Jacobus Horvath.

IZVOR: Az 1720. évi országos összeírás

POPISANI U DARDI 1767. GODINE

Banacz Marco, Banacz Nicola, Berkics Dragoilo, Berkics Stoissa, Czeltner Joannes, Czentner Georgius, Czentner Leopold, Damjanovics Antun, Ebel petrus, Enzel Georgius, Georgius Umrad, Harrman Paulus, Harth Joannes, Hauczmann Sebastian, Hegedus Andras, Hegedus Jonas, Helmbrik Joannes, Heerger Joannes, Herger Petrus, Hinglpaus Josephus, Nihgtpaum Mattias, Hoffman Georgius, Hoge Josephus, Hogl Heinrich, Hogl Urbani udovica, Hogt Nicolai udovica, Horvath Simo, Ivanovics Franyo, Jaksics Gyro, Jakso, Jankovics Gyro, Jobst Georgius, Jobst Mathio, Kaputt Mathias, Klics Jovan, Klics Petar, Knau Lambertus, Kovacevics Andria, Kraznics Marco, Kuzek Martin, Lautenpach Michael, Lazar Andreas, Leffler Petrus, Liszi Carolus, Maer Joannes, Majer Fridericus, Majer Vendelinus, Mak Josephus ml., Mak Josephus st., Marczi Georgius, Markovics Ivan, Mund Georgius, Mut Laurentius, Pandur Mato, Paus Josephus, Pehmon Peter, Peltz Mathias, Perger Jacobus, Petkovics Andria, Plus Hancz Georg, Probst Joannes, Puchner Ferdinadus, Radanovics Antun, Reder Valentinus, Rott Mathias, Schmit Anreas, Schmit Hermani udovica, Schmit Leonardus, Schmith Petrus, Schrekhoz Paulus, Schuk Henricus, Schvanold Conradus, Sepin Francusci udovica, Smeisl Andreas, Stejervalth Nicolaus, Szerdlarovics Petar, Szipl Conradus, Szmolyanovics  Sztanko, Teich Joannes, Vager Franciscus Vager Joannes, Veimanin Josephi udovica, Voger Michael, Bacsvanii, Lazo, Berkics Risto, Bosnyak Philip, Borgovics Raczko, Budmiracz Pano, Czvianovics Miajlo, Drinovacz Illia, Knezevics Kuzman, Kollar Secula, Kuzmanovics Jefto, Macsvanin Ignatia, Macsvanin Simo, Macsvanin Szava, Maletin Jovicza, Manuelovics Stojan, Marianovics Jovan, Marianovics Simo, Mirkovics Miajlo, Paslancsamin Ivan, Prodanovics Thome, Prodanovics Todor, Radics Ivan, Radoisics Simo, Szavadmovics Alexa, Szepekics Ivan, Sztancsics Secula, Sztansics Nicsivoj, Sztojakovics Ivan, Sztojkovics Dako, Sztojkovics Gyla, Sztojkovics Jovan, Sztojkovics Simo, Todorovics Rasszko, Vakanyacz Marco, Vukovratovics Jefto.

IZVOR:MOL, Theresianisches Urbarium 1767

POPIS VLASNIKA ZEMLJE IZ 1828. GODINE

Vidua Margaretha Gaiger, Judan Abrahamus Lang, Philippus Mayer, Joannes Godorovics, Joannes Macsfanin, Michael Medinacz, Joannes Lazar, Joannes Hegrad, Michael Lazar, Stephanus Marianovics, Martinus Jankovics, Stephanus Stojanovics, Joannes Szilber, Procopius Sztojkovics, Jacobus Nanatz, Simon Szavadinovics, Ignatius Bosnyak, Michael Sztojkovics, Emanuel Bacsfanin, Franciscus Bastiananics, Judan Hermanus Dentsik, Martinus Schuck, Judan Jacobus Lang, Judan Marcus Felner, Andreas Schatzl, Judan Mendl. Spiller, Joannes Koits, Josephus Mayer, Martinus Czentner, Georgius Kirchner, Joannes Schmaiszl, Josephus Quirin, Pantaleon Batsfanin, Paulus Tachler, Joannes Tokolit, Leopoldus Hamburger, Josephus Harth, Joannes Stepanovics, Thomas Czentner, Judan Salamon Polak, Petrus Bosnyak, Judans David Krausz, Cyrillus Lasztovicza, Andreas Batorovicz, Judan Jacobus Fried, Georgius Stojkovics, Elias Bacsfanin, Andreas Frauheim, Casparus Grauer, Basilius Todorovics, Judan Leopoldus Szelinger, Vidua Brfiszle, Judan, Jacobus Schachtitz, Josephus Grosz, Judan Izrael Schon, Martinus Vunder, Joannes Kuzmanovics, Andreas Kolzkar, Vidua Czezner, Judan Izrael Steiner, Joannes Vidakovics, Leopoldus Czucker, Joannes Jopst, Josephus’Matringer, Judan Heli. Raichsmann, Judan Josephus Hiller, Judan Nathan Lobl, Judan Adamus Spitzer, Emericus Banyevacz, Michael Horvath, Judan, Vendelimus Spiller, Judan Moyses Metzl, Henricus Gradiwohl, Carolus Hagl, Judan Hermanus Boskovics, Judan Colomanus Bleier, Vidua Kugler, Judan Theodorus Lang, Michael Herger, Mathias Mayerhofter, Josephus Schreikhasz, Martinus Konig’, Henricus Ottenberger, Joannes Mook, Philippus Kollar, Judan Herman Goldstein, Joannes Domjanovics, Judan Bernardus Spiller, Josephus Vinczek, Judan Philippus Spiller, Conradus Eckhardt, Joannes Schlott, Josephus Domjanovics, Joannes Kuer, Judan Bernardus Fein, Judan Hermanus Polak, Thomas Mayer, Georgius Fatul, Benedictus Szeutlinger Thomas Markacs, Adamus Vayer, Carolus Mayer, Josephus Vayer, Judan Salamon Fein, Joannes Markett. Vidua Potoczki, Josephus Kaiserberger, Nicolaus Rollinger, Michael Jopst, Franciscus Ottenberger, Paulus Tenics, Martinus Haindl, Augustinus Grudsz, Mathias Munk, Joannes Malesics, Michael Schuck, Joannes Lacs, Michael Lacs, Senior Michael Lacs, Georgius Ritter, Jacobus Totter, Henricus Plfigl, Nicolaus Mutzhausz, Petrus Konig, Michael Roth, Melchior Igl, Basilius Maletics, Fridericus Holcz, Michael Harth, Henricus Jopst, Josephus Herger, Josephus Mayzl, Basilius Stepanovics, Josephus Kaman, Paulus Radics, Judan Ignatius Veisz, Valentius Martin, Carolus Kleinhausz, Joannes Buin, Josephus Mook, Petrus Haindl, Theodorus Sztojkovics, Arsenius Sztojkovics, Alexius Todorovics, Ignatius Pietlovacz, Georgius Radics, Joannes Radics, Stephanus Radics, Georgius Hartmann, Josephus Szubits, Michael Banszki, Joannes Augenschein, Joannes Szalai, Josephus Lofler, Mahias Czentner, Josephus Nedo, Josephus Petrovics, Josephus Haba, Stephanus Sandor, Petrus Radanovics, Antonius Nedo, Franciscus Hegedus, Antonius Horvath, Georgius Steer, Josephus Jacobovics, Michael Poldrug, Andreas Lukacs, Lazarus Ivo, Georgius Wager, Vid. Andreas Kovacs, Josephus Milics, Georgius Kocsis, Petrus Balog, Ignatius Lazar, Stephanus Mirkovics, Stephanus Prodanovics, Samuel Barabas, Stephanus Bosnyak, Maximilianus Manojlovics, Theodorus Jovisics, Basilius Manojlovics, Emericus Muits, Josephus Meszaros, Michael Kirchner, Lucas Kozaracz, Georgius Krieg, Jefta Litobacz, Arsenius Batyanacz, Joannes Kneif, Lucas Vukobradovics, Gregorius Tanaczkovics, Elias Drenovacz, Zacharias Maletics, Simon Bacsfanin, Zacharias Macsfanin, Lazarus Radics, Ignatius Marianovics, Judan Josephus Czentner, Joannes Manojlovics, Jacobus Bacsfanin, Theodorus Sztojkovics, Judan Bernardus Herczog, Franciscus Sztojkovics, Gabriel Sztojkovics, Georgius Sztojkovics, Mathias Vaigert, Josephus Jopst, Stephanus Bacsfanin, Theodorus Manojlovics, Jefta Stojanovics, Stephanus Lasztavicza, Joannes Lasztavicza, Mathias Bruszki, Joannes Till, Josephus Knoll, Josephus Florentin, Joannes Harth, Jeremias Sztojkovics, Jefta Sztojkovics, Lazarus Manojlovics, Jacobus Pamer, Andreas Schmaiszl, Josephus Kovacs, Joannes Harth, Demetrius Maletics, Vilhelm Stamberger, Simon Kozuek, Josephus Horvath, Judan Adamus Terubach, Paulus Bacsfanin, Daniel Pietlovacz, Carolus Kirschner, Michael Stenervald, Josephus Florentin, Philippus Farkas, Jacobus Florentin, Joannes Roth, Martinus Lazar, Stephanus Szajko, Judan Josephus Steiner, Stephanus Futo, Michael Kerper, Stephanus Adler, Adamus Pekrics, Georgius Partmayer, Stephanus Varga, Andreas Scheurer, Joannes Szanati, Stephanus Horvath, Josephus Toth, Georgius Papp, Josephus Bognar, Michael Haba, Franciscus Nagy, Michael Sipocz, Petrus Kozaracz, Josephus Boros, Georgius Toth, Andreas Szarvas, Joannes Korbeli, Stephanus Papas, Petrus Jovisica, Franciscus Varga, Michael Singer, Josephus Molnar, Ladislaus Toth, Andreas Mirkovics, Aloysius Ehman, Petrus Kiss, Franciscus Eisenbeiszer, Joannes Nagy, Michael Horvath, Orphan. Francisci Horvath, Senior Franciscus Horvath, Antonius Preller, Elisabetha Gleixner, Josephus Strobel, Michael Strobel.

IZVOR: Martha Remer Connor, GERMANS & HUNGARIANS 1882. Land Census Baranya County Hungary, Las Vegas, 1991, str. 76-78

SPISAK SVEŠTENIKA U DARDI OD 1761. GODINE DO DANAS

Jovan Stojanović (1761-1783), Lazar Popović (1783-1785), Jovan Adamović (1875-), Maksim Kuzmanović (1785-1787), Dimitrije Zenić (1787-1792), Grigorije Marković (1792-1800), Stefan Bačvanin (1801-1842), Petar Parabak (1842-), Uroš Marjanović (1842-1843), Jovan Andrić (1843-1846), Prokopije Topenarski (1846-), Ilija Bačvanin (1846-1871), Cvetko Milić (1871-1918), Sergije Janković (1918-1919), Slavko Nikolić (1919-1953), Mihajlo Marijanac (1987-).

Nedostaju podaci za period od 1953-1987. godine.

IZVOR: Milan Dujmov, Lista sveštenika Srpske pravoslavne eparhije Budimske, Budimpešta, 2013, str. 28-29

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. 8. jun 2018. u 15:01

    Vojislav Ananić

    Darda

    Darda su sjedište istoimene općine u Osječko-baranjskoj županiji, nalaze se na 85 metara nadmorske visine i prostiru se na površini od 73,81 km². Prema popisu iz 2011. godine, u Dardi žive 5.322 stanovnika. Stanovništvo je pretežito hrvatsko (55%), te srpsko (22%) i romsko (11%). Okolna naselja: Mece, Švajcarnica, Uglješ, Bilje, Tvrđavica, Vardarac, Novi Čeminac, Podravlje, Čeminac i Osijek.

    Najčešća prezimena

    Danas Nekoć
    1. Petrović – Petrović
    2. Mišković – Mišković
    3. Kovač – Kovač
    4. Mihajlović – Mihajlović
    5. Đurđević – Đurđević
    6. Novak – Novak
    7. Todorović – Todorović
    8. Tot – Radosavljević
    9. Horvat – Jovanović
    10. Marić – Tot
    11. Balog – Đurić
    12. Bogdan – Horvat
    13. Jovanović – Kuzmanović
    14. Kuzmanović – Hegediš
    15. Oroz – Kovačić
    16. Kundih – Stiplošek
    17. Lazar – Janković
    18. Živković – Pobulić
    19. Bugarinović – Bošnjak
    20. Nikolić – Juričan

    Odgovori

  2. 14. jun 2018. u 05:08

    Vojislav Ananić

    Čeminac (Laskafalu) – mjesto sjeverno-sjeverozapadno od Darde
    Mađarsko ime dolazi od starijega Vaskafalva (1687.), vjerojatno prema osobnom imenu. Njemačko je ime tvoreno prema mađarskom, i glasi Laskafeld, s čestom promjenom riječi falu ‘selo’ u Feld ‘polje’, uslijed pučke etimologije.
    Hrvatsko je ime izvedeno od prezimena velikaške obitelji Csemenyi, koji su bili vlasnici posjeda u tom kraju. Jugozapadno od mjesta nalazi se i predio nazvan Čemin. Glede naziva toga predjela spominje se i etimološka veza s turskom riječju gim ‘livada, ledina’.

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori

  3. 14. jun 2018. u 05:18

    Vojislav Ananić

    Darda (Darda) – mjesto sjeverno od Osijeka

    Iako mađarska riječ darda znači ‘koplje’ (a po tome i njem. naziv mjesta Lanzenau), vjerojatnija je etimologija na koju ukazuje stariji način pisanja imena kao Turda [1280. Gy5rffy 1: 394] – ime potječe od slavenskog pridjeva tvrd, odnosno od imenice tvrđa. Usp. i obližnji toponim Tvrđavica, koji na mađarskome glasi Kisdarda.
    Prema drugoj teoriji, ime je keltskoga porijekla, no osobno mi se to ne čini vjerojatnim. Hrvatsko je ime prema mađarskome.

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori

  4. 14. jun 2018. u 06:22

    Vojislav Ananić

    Luč (L6cs) – selo zapadno-jugozapadno od Branjina Vrha
    Od osobnog imena; usp. 1312. Leus filius leus filij Ambrosi de leus (Anjou- Okm. 1: 260). V i 1211. Leus (PRT 10: 507); o. 1281.lo. 1289. Septemus de genere Leus (AUO 12: 352). Hrvatsko je ime iz mađarskoga.

    Lug (Laskć) – selo sjeveroistočno od Darde
    Ojkonim slavenskoga porijekla, usp. ruski Lužkov, poljski Lužk6w (Russ GeogrNb. 5: 237). To je umanjenica općeslavenskog *lugb > *lužbkb ‘šumica, livadica’. Hrvatsko je ime bez umanjeničnog sufiksa -bkb. 

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori

  5. 14. jun 2018. u 08:24

    Vojislav Ananić

    Mece (Mecepuszta) – pustara istočno-jugoistočno od Darde
    Vjerojatno od njemačkoga osobnog imena Metze, odmilici imena Mathilde. Hrvatsko ime prema mađarskome.

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori

  6. 14. jun 2018. u 09:28

    Vojislav Ananić

    Švajcarnica (Orhely) – selo sjeveroistočno od Darde
    Mađarsko ime ukazuje na to da se ovdje nalazila stražarnica (orhely – ‘stražarnica’).
    Hrvatsko ime (koje se javlja i u obliku Švajcernica; zapravo se radi o imenu čitavog predjela, ne samo naselja – usp. i u lokalnom govoru ‘biti sa Švajcarnice’, a ne ‘iz Švajcarnice’) vjerojatno potječe od nekoga njemačkog prezimena (Schweizer). Usp. i predio nazvan Švajcerova ada južno od Darde. Moguće je da je do imena došlo ukrštanjem prijevoda mađarskoga imena (Stražarnica) s prezimenom.

    Tikveš (Tčkčspuszta) – pustara sjeveroistočno od Luga i hrvatsko i mađarsko ime prema apelativu ‘tikva’ (mađ. tok).

    Topolje (Izsep) – selo sjeveroistočno od Kneževa
    Od osobnog imena, usp.: 1138L329. Ifep (MNy. 32: 56); 1211. Isyph (PRT 10: 512). U vezi s tim v. starotalijanski Iseppe Josip’ (Melich: SzlJsz. &: 179). Prema drugoj teoriji, radi se o imenu turskog porijekla.
    Hrvatsko ime prema apelativu ‘topola’.

    Torjanci (Torjanc) – selo zapadno od Baranjskog Petrovog Sela Mađarsko ime prema hrvatskome.
    Hrvatsko je ime jedini baranjski toponim koji se javlja u obliku naci, inače vrlo čestu u području južno od Drave. Moglo bi značiti ‘ljudi iz Torje’, pri čemu je Torja mjesto u Erdelju, u današnjoj Rumunjskoj.

    Tvrđavica (Kisdarda) – dio Osijeka na lijevoj obali Drave
    Mađarsko ime znači ‘mala Darda’, za detaljniju etimologiju, v. tamo.

    Uglješ (Olyves) – selo sjeveroistočno od Darde
    Mađarsko ime prema apelativu olyv ‘škanjac’.
    Hrvatsko vjerojatno pučkom etimologijom prema mađarskome.

    Vardarac (Vardarćc) – mjesto istočno od Darde
    Ime Darćc često je u toponimiji, a dolazi od staromađarskoga naziva zanimanja, koji je označavao onog lovca koji se bavio uklanjanjem kože, krzna i rogovlja s ubijenih životinja. Prefiks Var- mjesto je dobilo zbog toga što je nekada pripadalo Baranjavaru. Hrvatsko ime izvedeno od mađarskoga.

    Zeleno Polje (Szentistvanpuszta) – pustara sjeverozapadno od Petlovca
    Mađarsko ime jest patrocinij, prema imenu obližnjeg Petlovca (Baranya- szentistvan).
    Hrvatsko ime prema opisu predjela.

    Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.

    Odgovori