Poreklo prezimena, selo Predole (Kraljevo)

8. jun 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Predole, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik porekla Milodan.

Predole

Topografske prilike.

Seoske kuće su po stranama brda Žara, Gočevca i Bukvice, oko Predolske ili Velike Reke i njenih pritoka Male i Žarske Reke.
U selu su brda: Brnaš, Žari, Nikoljac, Tupa, Čelo i Solila.

Vode.

Seoski potoci su: Predolska ili Velika Reka, Gočevac ili Gočevački Potok, Žarska Reka, Mala Reka, Petrušićki Potok i Todorićki Potok.
Izvori su: Izvor „na Gornju Ravan“, Metalički Izvor (u državnoj šumi), Izvor u Bari, Izvor u Ševarima i Izvor u Čairima.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima: Gola Kosa, Goleš, Doline, Jemčište, Jošje, Polje, Solila, Stare Bačije i Piskavac.
Livade: Bara, Brdo, Šanac ili Velika Livada, Gola Kosa, Goleš, Gočevac, Doline, Lazići (od laz), Luke, Nikoljača, Otavice, Otoke, Piskavac, Potoci, Prosište, Pitomi Potok, Selište, Ugari i Ševari.
Šume: Žari, Todorićko Brdo i na Šancu (Velikoj Livadi). Državne šume su na Ravnom Jelaku, Obloj Glavi, Crnom Vrhu, Ravnoj Planini, Savinoj Trpezi i na Metalici.
Utrine: Ploče, Preslo, Gornji Zapis, Drenjak, Okruglaš, Rakit, Todorićko Brdo i Jezero.
Bačije: „Pod Planinici“ i Bukvica.

Tip sela.

Selo je podeljeno na zaseoke.
Predole ispod Gočevca;
Ravni ispod Bukvice, pri ušću Borovske Reke u Predolsku Reku i;
Međurečje u sastavcima Rudnjačke reke i Gokčanice.
Predole su podeljene na krajeve: Brnaš, Gajovići, Kekeri ili Goleš, Kuzmani, Obradovići, Miladinovići i Simovići (ili Selo).
U Međurečju su škola, seoska sudnica Gokčaničke opštine, jedna mehana, jedna sitničarska radnja, sveštenikova kuća i jedna kuća Radičevića (Ilića).
Kuće u zaseocima su zbijene u gomili a odstojanje između zaselaka je od 1 do 3 kilometra.

Ostali podaci o selu.

Selo ima 9 rodova u 64 kuće.
Grobalja ima šest. Gajovići se kopaju u groblju u Piskavcu, Kekeri u Golešu, Pandrci u Ugarima, Žarkovići u Žarkovićima, Kuzmani u groblju „pod Kuzmane“. U ravnima ima dva groblja, u jednom se kopaju Avići a u drugom Šibalići.
Seoska zavetina je „Druga Trojica, Drugi dan Duhova.

Ime selu.

Ime selu dolazi po položaju na kome je – „pre dola“.

Starine u selu.

Predole su selo u predelu Gokčanice u kome ima najviše ostataka od starina, a veoma je bogato nazivima mesta.
U Selištu je „duvarina (suhozidina) od bir-zeman“. Poznaju se temelji nekih građevina i zakopine, „rupe od kuća“. Prema narodnom predanju tu je bilo „nekad neko naselje“. Neki kazuju da su su tu stanovali „Latini“.
U livadama Lukama i Otokama, na obema stranama Predolske Reke ima nekoliko gomila „šlaknje“. Narod veli da su na tim mestima „Latini, stare majdandžije“, topili i „plakali“ (ispirali) rudu koja je kopana u Plani. Od Plane do Predola vodio je put kojim su stare „majdandžije“ gonile konje natovarene rudom. Na nekim mestima ima tragova od tog puta.
U Lukama, pored Predolske Reke ima crkvina Petrovača ili Petrova Crkva. Ona je mala (8h4 metra) u obliku lađe. Od nje postoje zidovi, visoki 1 metar iznad zemlje, ozidana od lomljenog kamena (serpentina i granita sa Željina). U oltaru stoji poveći kamen na kome pobožne žene pale sveće uoči nedelje i praznika. Pored crkvine su dva nadgrobna krsta od kamena. Krstovi su visoki preko 1 metar i na njima su izrađeni krstovi u reljefu. Narod kazjuje da je Petrova Crkva bila „latinska“ i da su ova dva krsta ostaci „latinskog“ groblja, koje je bilo na ovom messtu.
Na bregu Nikoljcu je crkvina Nikoljača. I ta je crkva bila mala i građena je od iste građe kao i Petrova Crkva. Kod crkvine je groblje. Po grobovima su krstovi kao i kod Petrove Crkve. Narod priča da su i crkva i groblje iz onog doba kada su ovim krajevima vladali „Latiii“
U Oravicama („pod Kuzmine“) je bila neka crkva, a u Međurečju, gde je bilo staro seosko groblje, rastureno prilikom podizanja škole 1873. godine bila je takođe neka crkva. Ne zna se kojim svecima su bile posvećene te crkve.
U Ravnima je bila Petrova Crkva (posvećena Sv. apostolu Petru), ali od te crkve nema ni traga.
U Međurećju (u Žutom Potoku) su „latinska okna“.
U Maloj Reci je „rimsko“ groblje. Na grobovima su veliki blokovi od „željinskog“ granita. Na njima nema nikakvih znakova ni natpisa.

Poreklo stanovništva.

Nekadašnji rodovi:
-Frtunići, Mitrovdan, su se doselili iz Vučitrna. Po smrti oca Jevte njegovi sinovi Damnjan i Arsenije, pošto su prodali imanje, iselili su se u Rašku. Tamo su izumrli. Uspomena na iseljene Frtuniće se sačuvala u nazivu njive – Frtunka.
-Mijailovići, Jovanjdan, su grana ovdašnjih starinaca Jovanjčana. Bili su rod Mijailovićima u Cerju. Izumrli su.
-Petrušići, Sv. Petka, su se iselili. Uspomena na njih sačuvana je u nazivu Petrušićki Potok.
-Krupeževići, Nikoljdan, su bili odnekuda iz Starog Vlaha. Iselili su se. Uspomena na njih sačuvana je u nazivu livade – Krupežište.
Karavesovići, Jovanjdan, su bili doseljenici „od Pazara“. Iselili su se u Gračac.

Današnji rodovi:

Starinci:

-Avići, Žarkovići, Gajovići i Kekeri su jedan rod, slave Jovanjdan – prekada Av. Jovan letnji.

Doseljeni u periodu od 1800. do 1850. godine:

-Pandrci (Obradovići i Miladinovići), Alimpijevdan – prekada Đurđevdan. Braća Obrad i Mijailo, pradedovi današnjim ljudima, su se doselili od Pandrca iz Ušća na Ibru. Najpre su došli u Jošje i nastanili se više Kekera. Otuda su prešli u Simoviće (Selo), pa najzad na današnje mesto. Miladinovići se prezivaju po Miladinu, sinu Mijailovu.
-Đuraševići (Kuzmani i Boćani), Đurđic – prekada Đurđevdan – Boćani prekađuju Ilindan. Doselili su se iz Dubrava u Plani, a Boćani iz Boća u Plani. Rod su Đorđevićima u Runjaku i Kuzmancima u Cerju.
-Mladenovići (Mlađovići i Mačužići), Jovanjdan, su se doselili iz Mačužića u Ibru.

Doseljeni u periodu posle 1850. godine:

-Šibalići, Sv. Vrači – prekada Sv Vrači letnji, su starinom iz Crne Gore. Iz Šipova na Rogozni izbegli su za vreme ratova 1876-1878. godine u Jošaničku Banju u Ibru, tri brata Stepan (sa tri sina), Simo i Tomo, a otuda su prešli ovamo. Simo i Tomo su se uskoro preselili u Breznu. Ovde su Stepanovi potomci.
-Crnoglavci i Markovići, Aranđelovdan – prekada Sv. Joakim i Ana, su iz Crne Glave na Kopaoniku.
-Radičevići (Ilići), Aranđelovdan, su od Radičevića (Ilića) iz Rudnjaka.
-Arsići, Nikoljdan – prekada Sv. Mojsije, su od Džoda (Ilića) iz Rudnjaka.
-Čolići, Aranđelovdan – prekada Aranđelovdan letnji. Su od Čolića iz Bzenica (nije greška) u Župskom srezu.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.