Poreklo prezimena, selo Petrovac (Aerodrom-Kragujevac)

3. maj 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Petrovac (od 1991. godine u sastavu Kragujevca), Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj naselja.

Petrovac je na levoj strani Uglješnice i Lepenice a na obema stranama potoka Češma, leve pritoke Uglješnice. Glavni deo naselja je na temenu dveju onižih i plećatih planinskih kosa. On je gotovo ušoren duž seoskog puta.

Vode.

Petrovčani se služe poglavito bunarskom vodom, jer kopani đermovi sasvim presušuju za vreme suvih godina. Najjača je živa voda Buban, između oba seoskog kraja. On je u potoku Češmi. Njegova je voda u tursko doba odvođena „ćuncima“ u Kragujevac, do koga odavde nema više od 40 minuta hoda. Osim Bubana imaju još četiri žive vode: Češma i Bunar u Gluvaću, Bunar u Bozmanu i Bunar na Beogradskom Drumu, koji prolazi zapadnim delom seoskog atara. Osim toga selo ima 15 kopanih đermova.
Uglješnica plavi polja i uništava useve Donjeg Kraja kada su velike vode, jer taloži pesak i šljunak. Međutim, mnogo veće štete nanose lepenički povodnji.

Zemlje i šume.

Njive i livade su oko sela na daljini od skoro jednog časa hoda od krajnjih seoskih kuća.
Petrovački atar zahvata prostor veličine 783 hektara. Na ziratnu zemlju dolazi 738 – pod njivama 500 i pod livadama 238 hektara, a šume i utrine – poglavito u Gaju i Gluvaću – 15 hektara.
U ataru ovoga sela nema imanja meštana okolnih naselja. Petrovčani imaju svojih njiva u atarima Opornice i zaseoka Majnića.

Tip naselja.

Petrovac se deli na dva kraja; Gornji i Donji a meštani ih zovu i mahalama. Između njih su seoska imanja-polja a međusobno su udaljena desetak minuta hoda. Seoski krajevi se dele na mahale – kućne grupe. U Gornjem Kraju su: Todorići, Todorovići, Mijailovići, Rosići, Antonijevići, Veljkovići, Čolovići i Paunovići. U Donjem Kraju su: Brajkovići, Mijailovići i Čolovići.

Ime naselju.

-Petrovčani ne umeju da objasne postanak imena njihovog naselja, koje je nesumnjivo izvedeno od osobnog imena Petar. Krajevi se nazivaju po osnovu svoga položaja u odnosu na Uglješnicu i Lepenicu a mahale po glavnim rodovima, koji žive u njima.

Starine u naselju.

Na mestu današnjeg Petrovca postojalo je nekada u ranije srpsko, a verovatno i rimsko doba, naselje velikog prostranstva. Ti je prvobitno mogao biti rimski grad i pod njim varoš, pod čijim su temeljima i ruševinama docnije, u naše srednjovekovno doba, podignute srpske građevine, grad i varoš. Grad je bio podignut na temenu kose i protezao se od Petrovca do Cvetojevca, puna dva časa hoda. Pod njim je u ravni lepeničke doline bila varoš. Na rimsko poreklo upućuju: način građenja, oblik cigala i cepova, kojih je do skora bilo. Cigle („tugle“) su bile duge tri a širine dva pedlja, debljine šake.
Temenom kose vodio je do ravni moravske doline stari, verovatno rimski put, čiji su ostaci „đulasto“ kamenje kojim je bio popločan i koje se ponegde zadržalo.
Razvaline starog grada narod ne nazvao Kulinama. On je bio u Gornjem Kraju, ispod seoskog groblja, a danas se ni trga ne poznaje, jer su meštani povadili sav kamen i sve cigle, upotrebivši to za izgradnju raznih svojih građevina. Ostale su uspomene po nazivima polja. Tu, u blizini, na Krpinom Brdu, ispod Donjeg Kraja, idući Bozmanu postojalo je do skora staro Latinsko Groblje i Crkvina, kojima se danas ni trag ne poznaje.
O tome naselju kaže P. Srećković, da je postalo središte lepeničke župe kada je porušen Gradac. Petrovac je, veli on, bio na onom mestu gde su sada njive i livade koje su sa leve strane Uglješnice ispod Peskovite Poljane. „Pod ponajvišim izbreškom belo mramorno kamenje odakle bije jaka češma. Taj prostor je pun starinskih zidina, a na izbrešku se i danas vide zidine starinskog zamka. Unutra u gradiću su bile zgrade a okolo varoš. Do bekstva Arsenija III Čarnojveića 1690. godine Petrovac jebio središte najplodnije župe na zapadu od Velike Morave. U ratovima između 1650. i 1690. godine Petrovac je porušen a Lepenica opustela tako da se u njoj nije mogao čuti pevac ni videti dim čitavih sto godina“.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Petrovac su osnovala četiri roda – Antonijevići, Brajkovići, Mijailovići i Čolovići – u doba Druge seobe, pre oko 150 godina. Ovi rodovi danas u selu imaju 58 domova, polovinu od ukupnog broja. Oba seoska kraja su iste starosti, jer su se Brajkovići i Mijailovići nastanilli u Donjem Kraju u isto vreme kada su Antonijevići i Čolovići dobegli u Gornji Kraj. Za vreme kneza Miloša selo je premešteno radi sašoravanja po naredbi tadašnjih vlasti.
Ovo selo, pod nazivom Petrovaz pominje Langer 1738. godine. Drugi put se navodi u Delovodnom protokolu 1813. godine, pa u Upisniku 1818. godine, Naznačeniu 1819. godine, Popisniku, Vukovoj Danici i Pirh u svom Putovanju. U Gavrilovićevom Rečniku piše Petrovacđ – isto kao i u Karađorđevom Protokolu.
Selo je posle osnivanja naseljavano još u tri navrata: za vreme Kočine Krajine – 5 rodova, u doba Prvog ustanka – 4 roda i posel 1815. godine – 11 rodova.
Petrovac je dobio svoje stanovništvo iz 8 oblasti: Stara Srbija – 8 rodova, Lepenica -6, Timok i Lugomir, Ibar i Bugraska po dva a Hercegovina i Kosovo po jedan rod.
Dvanaest rodova su poreklom od begunaca, koji su u ovdašnjim zbegovima našli sebi utočište, tri su došla kao uljezi, dva kao dovoci, po dva kao sluge i dunđeri i po jedan na slobodnu zemlju, kupljeno imanje i kao nadničar.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine.

-84, Antonijevići (Antonijevići, Đorđevići, Milanovići-Stojanovići; Vladisavljevići i Stevanovići), Peć, Đurđic.
-92, Brajkovići (Vučićevići-Nikolići; Stevanovići, Bogosavljevići, Janićijevići, Stamatovići, Zdravkovići i Milivojevići), Mojstir (Stara Srbija), Aranđelovdan.
-150, Mijailovići (Milovanovići-Milosavljevići, Milovanovići i Kostići, od KostićaKojići, Obradovići i Radovići; i Radenkovići od kojih su Vasiljevići, Maksimovići, Joksimovići, Mijailovići i Stevanovići), Dren kod Peći, Aranđelovdan.
-230, Čolovići (Živanovići, Radosavljevići, Stevanovići, Đorđevići, Joksimovići-Radomirovići; Mitrovići i Milićevići), Peć, Sv. Petka.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-250, Blaškovići (Milovanovići), Kosovo, Ignjatijevdan.
-451, Paunovići (Stojanovići, Antonijevići, Vujičići i Mijailovići), Majur (Lugomir), Đurđevdan.
-471, Radovanovići, Peć, Simeundan.
-527, Todorovići, Majur (Lugomir), Đurđic.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-608, Veljkovići (Marinkovići, Milanovići, Milojevići i Miloševići), Knjaževac, Aranđelovdan.
-878, Miljkovići, Nova Varoš, Aranđelovdan.
-1009, Rosići (Rosići, Miloševići i Stankovići), Kraljevo, Nikoljdan.
-1064, Todorovići (Petrovići, Vukovići-Đurići; Milivojevići, Milovanovići, Perići-Petrovići; i Todorovići), Knjaževac, Nikoljdan.

Doseljeni u periodu od 1819. do 1903. godine:

-1145, Radovići, Maglić (Hercegovina), Aranđelovdan.
-1342, Ćirkovići, nepoznato (Cerovac), Đurđic.
-1380, Đurići, nepoznato (Rogojevac), Jovanjdan.
-1442, Stankovići, trn. Klisura (Bugarska), Aranđelovdan.
-1584, Dončići (Miladinovići), Trn (Bugarska), Nikoljdan.
-1656, Nikolići (Nikići), Peć, Nikoljdan.
-1787, Miloševići, Raška, Mratindan.
-1791, Radivojevići, nepoznato (Jovanovac), Mratindan.
-1819, Radojičići, nepoznato (Cvetojevac), Sv. Petka.
-1869, Vasiljevići, nepoznato (Jovanovac), Đurđic.
-1992, Radivojevići, nepoznato (Opornica), Nikoljdan.

Ostali podaci o selu.

-U Petrovcu su 1903. godine živela 24 roda u 116 kuća sa 754 stanovnika. Prema popisu od 1910. godine ovde je bilo 130 domova sa 851 stanovnikom. Na dan 31. januara 1921. godine u selu je živelo 827 stanovnika.
Seoska zavetina su Blagovesti a litija se nosi na Spasovdan.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

*

DODATAK: Popis poreskih glava (turski tefter) iz 1836. godine, arhivski dokumenti (omogućio saradnik portala Poreklo Nenad Spasić):

Stranica 1
Stranica 2

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.