Poreklo prezimena, selo Guncati (Knić)

9. februar 2015.

komentara: 36

Poreklo stanovništva sela Guncati, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Guncati

Položaj sela – topografske prilike.

-Selo se nalazi uz severni obod Kotlenika, po zaravnjenim kosama, izolovanim ostacima kačerske površi, koju prosecaju potoci Vladičina, Zajovac, potok Šapa, Čekanski Potok i Crkvina.

Vode.

U selu ima nekoliko izvora sa kojih se zahvata voda, a to su: Panjevac, Čekanovića Izvor, Šapa, Zajovac, Vladičanac; kraj Poljica nema izvora – služe se bunarskom vodom.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Oko kuća su velike okućnice i često čitavi kompleksi imanja.
Selo se deli na tri mahale; Parlog, Preseka i Poljci. Potok Zajovac odvaja Parlog od Preseke a Poljce odvaja od Preseke seoski put i potok Kamenak.
Osim ove tri mahale izdvajaju se često kao zasebni krajevi Cvijetići i Srijemci.

Postanak sela i poreklo familija.

Izgleda da najstarije familije ne mogu da su ovde više od 150-170 godina. Do pre Karađorđevog ustanka bile su samo ove familije: Stokovići (Karovići), Cvetići, Vukićevići i još tri familije koje su izumrle.
Misli se da su gotovo sve familije doseljene od Krađorđem od Sjenice.

U Parlogu su ove familije:

-Vulovići. Doselio se Vule za vreme Karađorđa iz Graba u Dragačevu. Slave Jovanjdan.
-Sremčevići. Doselili se u Srbiju iz Srema kada je Karađorđe oslobodio Srbiju; u Srem su bežali od turskog zuluma a pre toga živeli su u Dobroselici. Slave Nikoljdan.
-Čekanovići. Praded im se doselio od Parezanovića kod Užica. Parezanovići su u Zabojnici su familija sa ovima, a pošto su oni od Sjenice to znači da su užički Parezani takođe od Sjenice, pa se docnije od njih ovi odvojili. Slave Mitrovdan.
-Sarići. Ded im došao za vreme Karađorđa iz Graba u Dragačevu. Slave Aranđelovdan.
-Sekulići i Brankovići. Ded im se doselio iz Vlasteljice u Gornjem Dragačevu. Slave Sv. Vrače.
-Hadžići su stariji doseljenici. Slave Nikoljdan.
-Markovići su doseljeni iz Komadina u Starom Vlahu; do sada ih je treće koleno. Slave Nikoljdan.
-Bošnjakovići. Nikola „Bošnjak“ doselio se pre 50 godina iz Osata u Bosni. Slave Lazarevdan, ranije slavili Đurđevdan.

U Preseci su ove familije:

-Karovići, staro ime Stokovići. Ovo je jedna od najstarijih familija u selu. Doselio se ovamo Stoko, otac Karov od Sjenice pre Karađorđa. Od Stoka do danas je sedmo koleno. Stoko je poginuo na Crnom Vrhu. Slave Đurđevdan.
-Cvetići. I ovi spadaju starije od Prvog srpskog ustanka. Nazvani su po baba-Cveti. Čovek joj Petar doselio se iz okoline Užica. Zvali su ga Era; od njega do danas ima sedam kolena. Turci mu dali malo zemlje da živi. Priča se da su mu oduzeli a on pođe u Beograd sa gužvom na vratu da se žali paši. Ali ga tamo neko zaplaši da izađe pred pašu te se on odvrati od te namere i vrati se natrag. Od ove familije ima dve kuće u Lađevcima – Savo i Novica Cvijetići i jedna u Kragujevcu. Slave Jovanjdan.
-Vukićevići su doseljeni pre Karađorđa. Slave Cveti.
-Petrićevići. Petrić je došao u kuću Vukićevića i primio njihovi slavu.
-Bečanovići su davno došli „iz Beča“ – otuda se tako prezivaju – što će reći iz Ugraske. Slave Lučindan.
-Radivojevići su raniji doseljenici od Sjenice. Slave Sv. Petku.
-Božovići i Radovići su nepoznatog porekla. Slave Lučindan.
-Jelisijevići i Pavlovići su nepoznatog porekla. Slave Aranđelovdan.
-Mihailovići su stariji doseljenici. Slave Stevanjdan.
-Arsenijevići. Doselilo se praded Gvozden iz Rudine više Studenice. Slave Aranđelovdan, ranije slavili Sv. Aleksandar.
-Prokovići imaju familiju u Bresnici (Prokovići). Slave Nikoljdan.
-Tošovići su familija sa Ivezićima u mahali Poljacima, samo su se kasnije doselili. Slave Đurđic.

U Poljicima su ove familije:

-Jaćimovići su stariji doseljenici iz jugo-zapadne Srbije. Rovinci u Milakovcu su im familija, prema čemu su i oni iz Rovina u Starom Vlahu. Slave Nikoljdan.
-Kostići. Praded došao od Sjenice. Simovići u Kusovcu su im familija. Slave Trifundan.
-Zečevići i Markovići. Izgleda da im se praded doselio od Sjenice; imaju familije u Vujetincima i po užičkom okrugu. Slave Aranđelovdan.
-Nedovići su se doselili 1809. godine iz Korita. Zvali su ih Grgaje. Slave Đurđevdan.
-Miloševići su se doselili 1809. godine od Sjenice. Slave Aranđelovdan.
-Jovovići. Otac došao pre 70 godina iz Radaljeva u Starom Vlahu u Knić a sin mu prešao pre 40-50 godina u ovo selo. Slave Sv. Jevstatija.
-Bošnjakovići. Ded Jevto došao iz Bosne. Slave Sv. Vrače.
-Ivezići su najpre došli u Obrvu u Moravi pa u Guncate. Kažu da im je praded došao „iz Erske“. Slave Đurđic.
-Nedeljkovići su se doselili iz niškog okruga pre 50 godina. Slave Nikoljdan.
-Stankovići su se doselili iz Gornjeg Dragolja u niškom okugu pre 50 godina. Obe familije (misli se i na Nedeljkoviće) su se bavile ćeramidarstvom a meštani su ih zvali „Bugarima“. Slave Nikoljdan.

 

IZVOR: Mihailo Dragić “Gruža”. Priredio saradnik Porekla Milodan

Komentari (36)

Odgovorite

36 komentara

  1. Aleksandar

    Ima i pantovica ima sretenovica ima stefanovica u guncatima ja zivim u guncatima

  2. Vladimir Stojanović

    Poštovani,

    Pouzdano znam da moji Stojanovići vode poreklo iz Guncata kod Knića, tamo još uvek stoji kuća mog čukundede Sretena Stojanovića, koji je živeo tamo početkom 20. veka (a verovatno i njegovi preci pre njega). Međutim, u vašim podacima se Stojanovići uopšte ne spominju. Na koji period se odnosi knjiga? Takođe, postoji porodično predanje da su moji preci pobegli iz okoline Bijelog polja pre 200-300 godina, bežeći pred krvnom osvetom, i promenili prezime u Stojanović. Imate li neke podatke koji bi bili slični ovoj priči?

    S poštovanjem,

    Vladimir

    • Milodan

      Vladimir Stojanović!

      Podaci za knjigu prikupljani su od 1909. do 1911. godine.
      Stojanovića u Gruži (i knjizi) ima u:
      Barama (sada su Dobričići); Belosava (sada su Kovačevići); Vitanovcu (sada Stančići); i Raškoviću.
      Po knjizi ih u Guncatama NEMA, što ne znači da ih nema ili ih nije bilo.

      Pozdrav!
      Milodan

  3. Dragan Beli

    U zaseoku Parlog postoji familija Stevanovici.Trenutno nemam vremena da proverim od kada su se nastanili ili odvojili od neke druge familije.Cim zavrsim knjigu koju sada pisem potrudicu se da ovo razjasnim.U toj familiji poznat je bio Dusan Sane Stefanovic.Ko ima vremena neka pogleda crkvene knjige koje se nalaze u Muzeju u Kragujevcu.U spahijskom prihodu u 1833.godini u Guncatima, pominje se familija Stefanovic U popisima iste godine pominje se Marko Stefanovic,U tefteru poreskih glava u Guncatima 1839.godine takodje se pominje Marko Stefanovic itd.Tu su sve popisi koje sam ja dao Milosavu S.Vukicevicu za monografiju sela Guncata i Zunja.

    • Nikola

      Poštovanje Dragane , moje ime je Nikola Sremčević, ja sam od Roginaca . Ima li u tim spahijskim knjigama i tefterima nešto o Sremčevićima. Ja imam rodoslov, knjige venčanih i umrlih ali bih voleo da upotpunim moja istraživanja o svojoj familiji . Znam da smo od Ječmenica , i da su nas prozvali Srijemcima kada su dva brata Arsenije i Marko Ječmenić ( Ječmenica ) došli iz Srema u Guncate, interesuje me godina dolaska , a u Srem pobegoše iz Dobroselice od turaka- možda ima nešto od tog vremena kad su stigli u Guncate, ili bilo šta što je vezano za Sremčeviće pa mi možete napisati ili dostaviti . Moja mejl adresa je [email protected] Hvala i svako dobro .

      • Dragan Beli

        Pozdrav, kako pomoci Nikoli Sremcevicu?Morate znati da ratovi Turske i Austrije u 18 veku izazivaju velike posledice po stanovnistvo Srbije pa i Sumadije.Velika seoba Srba, pod peckim patrijarhom Arsenijem III Carnojevicem 1690. godine ,,opustosila,, je Gruzu i ostale delove Srbije.Stanovnistvo je bezalo od najezde Turaka i njihove osvete.Rec Guncati prvi put je upotrebljena u nasem jeziku u vreme cara Dusana u povelji kojom je on, pored drugih mesta i predela, poklonio svojoj zaduzbini Manastiru svetih arhangela Mihaila i Gavrila kod Prizrena i katun sa ovim nazivom.Bilo je to u 14. veku.U povelji iz 1458. godine , kojom je kralj Stevan Tomas darovao Stevanu Ratkovicu deo Grze, Lepenice i Jasenice, zapisani kao Gunsanovci.Kasnije beogradska Mitropolija 1735.godine konstatuje da u Guncatima ima 13.kuca.U Guncatima 1859.godine pominju se: Stevan Sremac,Milosav Srijemcevic,Marko,Stanko,Milos,Jovan Sremac i Ilija Sremac.Istrazivanjem se moze utvrditi kada su se oni vratili u Guncate.Podjdite redom od Vas i idite unazad pa dokle stignete.Koristite crkvene knjige i ostalu literaturu ,pogledajte nadgrobne spomenike itd.Srecno, BELI.

    • bojan

      Zanima me dali vam je poznata familija Milosavljevic iz Guncata.po mojim saznanjima zivelii su u Guncatima do 1827 god.bila su tri brata Zivko,Sreten i Kuzman.Posle 1827 se sele u Smederevsku okolinu,i ovde nam je krsna slava Spasovdan.Od Zivka su nastali Zivkovici,od Sretena Sretenovici a od Kuzmana Kuzmanovici.

  4. Dragan Beli

    Koga zanima naziv sela Guncata upućujem na sledeću literaturu.”Spomenik HHHIH 32;Đura Daničić:Rječnik iz književnih starina III (Beograd 1864), u dodatku kod reči : Goyncati. U toku 7. veka na Balkanskom Poluostrvu u osnovi su se izmenile etničke prilike.Staro poromanjeno stanovništvo, čije poslednje tragove u Gruži pominju pisani izvori u 15. veku, ostavilo je svoje tragove u nekim topografskim nazivima u Gruži,koji su se očuvali do naših dana.Navešću samo neke nazive: Purnus vrh brda u Sibnici;Keršedo je potok u Ramaći; izvor u Barama;Guberevac selo;Vareg je potok u Kamenici; Diklovan je crkvina u Kamenici; Guncati selo itd.

  5. Dragan Beli

    Želim da pomognem Srđanu oko porekla prezimena Stevanović Guncati-Parlog. Tačna je konstatacija da kod Mihaila Dragića nema tog prezimena.Međutim, upućujem na jedan drugi izvor koji je autentičan.Knjiga crkve guncatske hram Uspenija sv.Bogorodice na listu 135 pod brojem 72. od 1901.godine upisan je (Tihomir) ,roditelji Ilija Stevanović star 33.godine i Anđelija stara 30 god. zemljoradnici iz Guncata , kao četvrto dete ovih roditelja.Kum: Dimitrije Filipović iz Lipnice.

  6. Marija Popović

    Moji su iz Guncata, deda Sava, sin pop Đurđa i Krstine Popović koji su sahranjeni u porti stare crkve. Baba Marica je od Bošnjakovića -Jevtovića. Kumovi smo sa Tošovićima, Vasović ima, Arsenijevićima i još nekima. Volela bih ako ima još živih od Popovića da stupimo u kontakt

  7. Ljubiša Cvetić

    Jovan Cvetić iz Guncata se navodi istaknuta ličnost u I srpskom ustanku.
    GRUŽA I GRUŽANI KROZ ISTORIJU – strana26:
    Pored Antonija Ristića-Pljakića iz Kamenice – pominju se kao istaknuti ljudi u Karađorđevom ustanku sve do propasti ustanka 1813.godine: vojvoda Marinković iz Oplanića, knez Teodosije Filipović iz Knića, koji je često sa gružanima činio ličnu pratnju Karđorđevu, zatim Teodosijev brat Milovan, Petronije iz Lipovca, Ilija iz Guberevca, Jovan Babić iz Godačice, kapetani i buljubaše Petari Mijajlo braća Otašević iz Zabojnice, Đorđe Nidžović iz Knića, Jovan Cvetić iz Guncata, Stanko Milčević iz Vitkovca, Radoje iz Konjuše i Jovan iz Dobrače.

  8. Nikola

    Dosta dugo istražujem svoje poreklo , za prezime znam da je promenjeno između 1737 i 1739 godine u Sremac , Srijemac i Sremčević – postoji stari rodoslov gde se navode dva brata koji iz Srema dođoše u Guncate – upisani su kao Marko i Arsenije Ječmenić – Mile Dragić kaže da su ranije živeli u Dobroselici . Kao me istraživanje vodilo pokušao sam povezati Ječmeniće sa Ječmenicama iz Dobroselice na Zlatiboru zbog slave – međutim to nije tačno kretanje – došao sam do podataka da se radi o Dobroselici kod Rekovca , međutim građe je jako malo a Ječmeniće ne nalazim nigde . Ono što bih napomenuo da smo testirani i ja i dobroselički ( zlatiborski Ječmenica ) , obojica smo Dinarik jug ali nikakvog srodstva nemamo . Isto gledajući popise i matične knjige sam zaključio da je prezime Ječmenić staro dosta i da su kao takvi upravo u ovom periodu stigli u Guncate . Drugih podataka nemam . Znam samo da piše Ječmenić Arsenije moj prvi predak za koga znam i da su živeli pre Srema u Dobroselici . A u Guncatima su Sremčevići od 1737 i to je potvrđeno arhivama .

  9. Andrija

    Zanimljivo je što su Guncati bili jedna od najnaseljenijih sela u Gruži.Po poimeničnom turskom defteru iz 1741.godine,Guncati su imali 39 muških glava!Kada je Šumadija bila praktično pusta.

  10. Uroš Čekanović

    Kako mogu pronaći detaljnije podatke porekla za porodicu Čekanović iz Guncata?Potrebni su mi podaci za izradu seminarskog rada na temu “Porodicno stablo”. Pradeda mi je Petar Čekanović koji je umro 1940 neke godine. Prababa Zorka Cekanovic rodjena Jerinic( valjda) poreklom iz sela Ladjevci. Imali su sina Tadiju i ćerku Oliveru.