Poreklo prezimena, selo Buhača (Cetingrad)

5. februar 2015.

komentara: 1

Prezimena u selu Buhača/Buvača (opština Cetingrad – Kordun), prema popisu stanovništva SR Hrvatske 1948. godine:

Buhaca


Prezimena u selu Buhača prema popisu stanovništva SR Hrvatske 1948. godine:

Badrić 3 (1)
Barać 4 (1)
Brkić 1 (1)
Bulić 21 (5)
Cvetičanin 6 (1)
Grba 6 (1)
Jurjević 25 (6)
Kovačević 3 (1)
Krmar 3 (1), Jovandan
Krnjeta 4 (1)
Kukuruzović 9 (2)
Kužet 1 –
Maćešić 1 –
Momčilović 14 (3)
Pilipović 8 (2)
Ribić 3 (2), Nikoljdan
Savić 4 (1)
Smrzlić 2 (1)
Stanković 1 –
Vranješ 1 (1)
Vuksan 1 –

Napomena: 1) Broj ispred zagrade označava koliko je bilo stanovnika sela sa nekim prezimenom, a broj u zagradi označava u koliko domaćinstava su živeli. Ukoliko iza broja stoji znak -, reč je o stanovnicima koji nisu imali sopstveno domaćinstvo.

Izvor: “Leksik prezimena SR Hrvatske”, autori dr Šimunović Petar i dr Putanec Valentin


 

Žrtve Drugog Svetskog rata:

Tokom Drugog Svetskog rata život je izgubilo 188 stanovnika sela Buhača, od čega 15 boraca NOB-a, 156 žrtava ustaškog terora i 17 umrlih od tifusa i drugih bolesti.

Pali borci

  1. BARAĆ Nikole MILOŠ, 1922, seljak, Srbin. Stupio u NOV 10. 8. 1942, borac 1. brig. 8. div. Poginuo u Širokoj Rijeci 20. 12. 1943.
  1. BARAĆ Vasilja NIKOLA, 1901, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1941. kuhar 3. čete 2. bit. 2. KPO. Zarobljen 14. 5. 1942, u Petrovoj gori. Ubijen u Zemunu.
  1. BARAĆ Petra STANA, 1916, krojačica, Srpkinja. Član KPJ od 1941. Poginula kod Čačka 1943.
  1. BRKIĆ Janka MILIVOJ, 1911, seljak, Srbin. Stupio u NOV 19. 8. 1942. Komandir voda 2. brig. 8. div. Poginuo kod Plaškog 30. 11. 1944.
  1. BULIĆ Petra MILAN, 1924, seljak, Srbin. Stupio u NOV 21. 1. 1943. Poginuo kao borac 8. brig. 7. div. juna 1943. kod Sutjeske.
  1. CVJETIĆANIN Nikole MILIVOJ, 1924, seljak, Srbin. Stupio u NOV 10. 8. 1942, borac 1. brig. 8. div. Poginuo u Žumberku 27. 1. 1943.
  1. JURJEVIĆ Miloša ĐURO, 1920, seljak, Srbin. Stupio u NOV 5. 12. 1942, borac 2. brig. 8. div. Ranjen 31. 12. 1944. kod Vaganca, podlegao ranama na Siciliji 1945.
  1. JURJEVIĆ Dmitra RANKO, 1922, seljak, Srbin. Stupio u NOV 15. 1. 1942, borac 3. čete 2. bat. 2. KPO. Poginuo u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  1. JURJEVIĆ Đure TODOR, 1907, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1941. Poginuo kao borac 8. brig. 7. div. juna 1943. kod Sutjeske.
  1. KRMAR Mile ILIJA, 1924, seljak, Srbin. Stupio u NOV 10. 8. 1942, borac 2. brig. 8. div. Poginuo kod Gospića 29. 8. 1943.
  1. KRNJETA Janka NIKOLA, 1907, seljak, Srbin. Stupio u NOV 21. 1. 1943. Poginuo kao borac 8. brig. 7. div. kod Sutjeske juna 1943.
  1. NOVAKOVIĆ Miloša PETAR, 1917, seljak, Srbin. Aprilski vojnik. Poginuo u Crvenki (Vojvodina) 12. 4. 1941.
  1. RIBIĆ Ilije MILOŠ, 1920, radnik, Srbin. Član SKOJ-a od 1. 12. 1941. Zarobljen 14. 5. 1942. u Petrovoj gori i ubijen u Staroj Gradiški.
  1. SAVIĆ Sime GOJKO, 1921, seljak, Srbin. Stupio u NOV 19. 8. 1941, u odred »Široka Rijeka« borac 1. brig. 8. div. Poginuo 25. 8. 1943. kod Dabra.
  1. SMRZLIĆ Đure MILIVOJ, 1928, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 10. 1944. Poginuo kao borac Vojvođanske brigade na Sremskom frontu 1945.

 

Žrtve ustaškog i fašističkog terora

  1. BADRIĆ Save LJUBICA, 1916, seljanka, Srpkinja. Uhvaćena u Petrovoj gori i ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  2. BADRIĆ Save MARKO, 1918, seljak. Srbin. Ubile ga ustaše u Maljevcu 12. 5. 1942.
  3. BARAĆ Nikole DRAGAN, 1934, dijete, Srbin. Uhvaćen u Petrovoj gori 14. 5. 1942. i ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  4. BARAĆ Nikole JELENA, 1880, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  5. BARAĆ Mile MILAN, 1930, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  6. BARAĆ Nikole MILAN, 1924, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  7. BARAĆ Mile MILOŠ, 1934, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  8. BARAĆ Vasilija NIKOLA, 1898, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1942.
  9. BARAĆ Nikole RADE, 1927, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1942.
  10. BARAĆ Nikole RANKA, 1930, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.*
  11. BARAĆ Miloša STANKO, 1902, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  12. BRKIĆ Đure BOSILJKA, 1927, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Buhači 3. 8. 1941.
  13. BRKIĆ Mile DRAGAN, 1934, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  14. BRKIĆ Đure DRAGICA, 1924, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  15. BRKIĆ Mile DRAGICA, 1935, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  16. BRKIĆ Petra ĐURO, 1926, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  17. BRKIĆ Janka JELENA, 1913, seljanka, Srpkinja. Umrla od posljedica logora u Maljevcu 19. 12. 1944.
  18. BRKIĆ Đure LJUBA, 1923, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Buhači 3. 8. 1941.
  19. BRKIĆ Janka LJUBA, 1918, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  20. BRKIĆ Marka MIHOLJKA, 1884, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Buhači 3. 8. 1941.
  21. BRKIĆ Mile MILA, 1928, dijete, Srpkinja. Ubile jc ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  22. BRKIĆ Janka MILE, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 20. 10. 1944.
  23. BRKIĆ Mile MILKA, 1937, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  24. BRKIĆ Nikole MILOVAN, 1937, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  25. BRKIĆ Janka NIKOLA, 1908, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1944.
  26. BRKIĆ Mile RANKA, 1932, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  27. BRKIĆ Petra RANKA, 1940, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  28. BRKIĆ Dragića SOFIJA, 1892, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  29. BRKIĆ Laze SOFIJA, 1872, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  30. BRKIĆ Stanka STANA, 1892, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Buhači 3. 8. 1941.
  31. BULIĆ ANA, 1875, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  32. BULIĆ DRAGAN, 1936, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1943.
  33. BULIĆ Milivoja DRAGICA, 1914, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  34. BULIĆ Đure DRAGIĆ, 1928, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  35. BULIĆ Janka ĐURO, 1905, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1943.
  36. BULIĆ Marka ĐURO, 1893, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  37. BULIĆ Milivoja LJUBA, 1938, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  38. BULIĆ Janka MILA, 1903, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  39. BULIĆ Milivoja MILAN, 1936, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  40. BULIĆ Đure MILE, 1933, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  41. BULIĆ Jovana MILE, 1877, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1942.
  42. BULIĆ Petra MILKA, 1924, seljanka, Srpkinja. Ubili je Nijemci u Bosanskom Petrovcu 16. 3. 1943.
  43. BULIĆ Jovana NIKOLA, 1885, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  44. BULIĆ Milivoja NIKOLA, 1941, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  45. BULIĆ Janka PETAR, 1901, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1942.
  46. CVJETIĆANIN Mile NIKOLA, 1900, cestar, Srbin. Ubile ga ustaše u Taborištu 31. 7. 1941.
  47. GRBA Janka MILAN, 1920, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  48. GRBA Janka MILE, 1904, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  49. GRBA Janka MILKA, 1923, seljanka, Srpkinja. Uhvaćena 14. 5. 1942. u Petrovoj gori, a ubijena u Njemačkoj 18. 5. 1944.
  50. IVANČEVIĆ Steve BOŽO, 1908, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1942.
  51. IVANČEVIĆ Bože DRAGA, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  52. IVANČEVIĆ Marka MICA, 1918, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  53. IVANČEVIĆ Nikole MILICA, 1907, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  54. JURJEVIĆ Marka ANKA, 1911, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  55. JURJEVIĆ Miloša BORIVOJ, 1930, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  56. JURJEVIĆ Milivoja BOSILJKA, 1941, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  57. JURJEVIĆ Nikole DESANKA, 1916, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  58. JURJEVIĆ Miloša DRAGAN, 1938, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  59. JURJEVIĆ Mile DRAGICA, 1939, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  60. JURJEVIĆ Milivoja DRAGICA, 1933, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  61. JURJEVIĆ Milivoja DUŠAN, 1938, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  62. JURJEVIĆ Dragića LJUBICA, 1938, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  63. JURJEVIĆ Mile LJUBICA, 1941, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom Stanju 5. 8. 1941.
  64. JURJEVIĆ Dragića MICA, 1938, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941, dva sata poslije poroda.
  65. JURJEVIĆ Milivoja MILA, 1906, selanjka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  66. JURJEVIĆ Miloša MILAN, 1940, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  67. JURJEVIĆ Teodora MILAN, 1926, seljak. Srbin. Ubile ga ustaše u Maljevcu 18. 3. 1942.
  68. JURJEVIĆ Dmitra MILAN, 1905, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1943.
  69. JURJEVIĆ Milivoja MILKA, 1936, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  70. JURJEVIĆ Dragića MILOŠ, 1928, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  71. JURJEVIĆ Milana MILOŠ, 1932, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  72. JURJEVIĆ Mile MILOŠ, 1894, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  73. JURJEVIĆ Milivoja MIRKO, 1941, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941. (Zajedno s majkom Milom 2 sata nakon poroda.)
  74. JURJEVIĆ Milića PETAR, 1940, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  75. JURJEVIĆ Dragića RANKA, 1929, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  76. JURJEVIĆ Milivoj RANKA, 1922, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  77. JURJEVIĆ Nikole STANA, 1889, seljanka, Srpkinja. Poginula prilikom njemačkog bombardiranja kod Drvara 15. 3. 1943.
  78. JURJEVIĆ Jovana VASILIJA, 1903, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  79. JURJEVIĆ Dragića ŽIVKO, 1941, dijete. Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  80. KOJIĆ Koje SAVO, 1906, pravoslavni sveštenik, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  81. KOJIĆ DARINKA, 1910, služavka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Ponoru kod Batnoge 5. 8. 1941.
  82. KORAĆ Janka MILA, 1886, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  83. KORAĆ Jovana MILE, 1882, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Zemunu 1943.
  84. KOVAČEVIĆ Miloša DRAGICA, 1909, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  85. KOVAČEVIĆ Miloša LJUBA, 1919, seljanka. Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  86. KOVAČEVIĆ Đure MILKA, 1881, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  87. KRMAR Đure BOSILJKA, 1926, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  88. KRMAR Marka CVIJETA, 1908, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  89. KRMAR Đure DESANKA, 1933, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  90. KRMAR Nikole DESANKA, 1939, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  91. KRMAR Nikole DUŠAN, 1936, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  92. KRMAR Mile ĐURO, 1909, seljak. Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  93. KRMAR Đure MARIJA, 1940, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  94. KRMAR Nikole MARKO, 1931, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  95. KRMAR Nikole MILAN, 1929, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  96. KRMAR Đure MIRKO, 1938, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  97. KRMAR Đure STEVAN, 1940, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  98. KRMAR Mile STEVAN, 1904, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  99. KUŽETA ANĐELIJA, 1882, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  100. KUKURUZOVIĆ Milana LJUBA, 1918, seljanka, Srpkinja. Internirana 14. 5. 1942. u logor Stara Gradiška, a umrla u logoru u Njemačkoj 1943.
  101. MATIJEVIĆ Rade MILA, 1938, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Maljevcu 18. 3. 1942.
  102. MATIJEVIĆ Mile RADE, 1909, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  103. MATIJEVIĆ Rade RANKA, 1937, dijete, Srpkinja. Ubile i spalile je ustaše u Buhači 18. 3. 1942.
  104. MOMČILOVIĆ Janka BOSILJKA, 1940, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  105. MOMČILOVIĆ Mile DRAGIĆ, 1912, seljak. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  106. MOMČILOVIĆ Miloša DESANKA, 1940, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  107. MOMČILOVIĆ Miloša DRAGICA, 1920, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  108. MOMČILOVIĆ Petra ĐURO, 1905, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  109. MOMČILOVIĆ Janka KATA, 1893, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Buhači 18. 3. 1942.
  110. MOMČILOVIĆ Mile PETAR, 1938, dijete, Srbin. Ubile ga ustašeu Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  111. MOMČILOVIĆ Đure MILE, 1886, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  112. MOMČILOVIĆ Janka RANKA, 1933, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  113. MOMČILOVIĆ Maksima STANA, 1891, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  114. MRĐA Nikole PANTELIJA, 1886, žandar, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  115. MRĐA Josipa SAVA, 1896, seljanka, Srpkinja. Ubili je noćni pljačkaši u Mracelji 15. 8. 1941.
  116. NINKOVIĆ Jandre BOJA, 1892, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  117. NINKOVIĆ Dragića DRAGICA, 1919, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  118. NINKOVIĆ Jovana ĐURO, 1897, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Buhači 30. 7. 1941.
  119. NINKOVIĆ Danila LJUBA, 1895, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  120. NINKOVIĆ Petra MILA, 1918, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  121. NINKOVIĆ Nikole MILE, 1919, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  122. NINKOVIĆ Nikole MILIVOJ, 1921, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Buhači 30. 7. 1941.
  123. NINKOVIĆ Jovana NIKOLA, 1895, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  124. PILIPOVIĆ Nikole MARIJA, 1918, seljanka, Srpkinja. Ubili je Nijemci u Aušvicu 14. 5. 1943.
  125. PILIPOVIĆ Mile MILOŠ, 1934, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 14. 5. 1942.
  126. PILIPOVIĆ Kostadina NIKOLA, 1896, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 18. 3. 1942.
  127. PILIPOVIĆ Nikole STANA, 1929, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  128. POĆURKA Petra ANKA, 1924, seljanka, Ruskinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  129. POĆURKA Steve PETAR, 1888, žandar, Rus. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  130. POĆURKA Petra STANA, 1922, seljanka, Ruskinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 3. 8. 1941.
  131. RIBIĆ Mile ANĐELIJA, 1892, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  132. RIBIĆ Stojana ANĐELIJA, 1873, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  133. RIBIĆ Rade BRANKO, 1916, seljak. Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  134. RIBIĆ Marka DRAGAN, 1936, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  135. RIBIĆ Milana DRAGAN, 1926, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  136. RIBIĆ Miloša LJUBAN, 1938, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  137. RIBIĆ Ilije MARKO, 1911, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Taborištu 31. 7. 1941.
  138. RIBIĆ Đure MIKA, 1920, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  139. RIBIĆ Laze MILKA, 1871, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  140. RIBIĆ Miloša MILKA, 1921, seljanka, Srpkinja. Ubijena u Njemačkoj 1943.
  141. RIBIĆ Nikole MILKA, 1899, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  142. RIBIĆ Dmitra NIKOLA, 1882, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  143. RIBIĆ Laze NIKOLA, 1873, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  144. RIBIĆ Milana NIKOLA, 1935, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  145. RIBIĆ Milana PETAR, 1928, dijete. Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj gradiški 1942.
  146. RIBIĆ Miloša SOFIJA, 1906, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj gori 14. 5. 1942.
  147. RIBIĆ Teodora SOFIJA, 1902, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  148. SADŽAK Milana BOSILJKA, 1918, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  149. SADŽAK Ljubana MILAN, 1937, dijete, Srbin. Ubile ga ustaše u Staroj Gradiški 1942.
  150. SANADAR (Sanader) Jandre STANA, 1867, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u Kladuši 7. 4. 1943.
  151. SAVIĆ Jovana MILAN, 1901, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Mehinom stanju 30. 7. 1941.
  152. SAVIĆ Jovana SIMO, 1900, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Buhači 18. 3. 1943.
  153. SMRZLIĆ Rade LJUBICA, 1939, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Mehinom stanju 5. 8. 1941.
  154. TRIFIĆ Mile MILAN, 1926, seljak. Srbin. Ubile ga ustaše u Maljevcu 18. 3 .1942.
  155. TRIFIĆ Petra RANKA, 1942, dijete, Srpkinja. Ubile je ustaše u Petrovoj Gori 14. 5. 1942.

Umrli od tifusa i drugih bolesti

  1. BULIĆ Laze JANKO, 1876, seljak, Srbin. Umro u Krstinji 13. 4. 1943.
  2. PILIPOVIĆ Nikole DRAGA, 1923, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 6. 6. 1944.
  3. PILIPOVIĆ Kostadina MARKO, 1888, seljak. Srbin. Umro u Buhači 16. 5. 1943.
  4. PILIPOVIĆ Đure OLGA, 1898, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 16. 5. 1943.
  5. JURJEVIĆ Mile ANĐELIJA, 1894, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 27. 3. 1943.
  6. JURJEVIĆ Mile ILIJA, 1908, seljak, Srbin. Umro u Brusovači 7. 4. 1942.
  7. KRMAR Stevana MARIJA, 1939, dijete, Srpkinja. Umrla u Krstinji 17. 4. 1943.
  8. KRMAR Petra MILE, 1868, seljak, Srbin. Umro u Petrovoj gori 20. 3. 1942.
  9. KRMAR Stevana NIKOLA, 1925, seljak, Srbin. Umro u Svinjcima 17. 5. 1943.
  10. KUKURUZOVIĆ Mile MILICA, 1888, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 17. 7. 1943.
  11. KUKURUZOVIĆ Petra SOFIJA, 1885, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 13. 6. 1943.
  12. MOMČILOVIĆ Milivoja DRAGICA, 1914, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 10. 5. 1943.
  13. MOMČILOVIĆ Đure PETAR, 1873, seljak, Srbin. Umro u Krstinji 17. 10. 1943.
  14. NINKOVIĆ Nikole DRAGIĆ, 1940, dijete, Srbin. Umro u Buhači 16. 4. 1943.
  15. RIBIĆ Ilije ANKA, 1890, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 13. 5. 1943.
  16. RIBIĆ Nikole MILAN, 1898, seljak, Srbin. Umro u Maljevcu 17. 3. 1943.
  17. SAVIĆ Jovana JEKA, 1883, seljanka, Srpkinja. Umrla u Buhači 16. 4. 1943. 1943.

Izvor: “Kotar Slunj i kotar Veljun u NOR-u i socijalističkoj revoluciji”, Historijski arhiv Karlovac


Stanovnici ovoga sela i okoline selo nazivaju Buvača. Selo je smešteno na samoj granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U selu se nalazi Srpska pravoslavna crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu, sagrađena 1800. godine (vidi knjiga krštenih za 1827. godinu – crkva Svetih apostola Petra i Pavla na Buhači). Trenutno je u jako lošem stanju. Stanovništvo sela je izrazito stradalo tokom Drugog Svetskog rata, kao posledica genocidne politike sprovođene prema srpskom narodu na teritoriji “NDH”. Život je tokom ovog rata izgubilo 188 stanovnika Buhače (15 pripadnika Narodno-oslobodilačke vojske, 156 civila stradalih najviše jula/avgusta 1941. godine na masovnom stratištu zvanom Mehino/Me’ino stanje, koje se nalazi pored samog sela, kao i maja 1942. godine za vreme ustaške ofanzive na Petrovu goru na samoj Petrovoj gori i u logoru Stara Gradiška, i 17 žrtava koje su preminule od tifusa i drugih bolesti tokom rata – izvor “Kotar Slunj i kotar Veljun u NOR-u”, Đuro Zatezalo, Historijski arhiv Karlovac). Na popisu 1948. godine selo je brojalo samo 124 stanovnika, tako da je imalo natpolovičan gubitak stanovništva u ratu. Na popisu stanovništva 2001. godine selo je imalo 29 stanovnika (nema Srba). Danas, prema popisu stanovništva R Hrvatske iz 2011. godine, selo ima svega 36 stanovnika, uglavnom Bošnjaka doseljenih iz susedne opštine Velika Kladuša tj. iz Bosne i Hercegovine.

Znamenite ličnosti:

Milan Vujaklija (Buhača, 27. novembar 1891. — Beograd, 16. decembar 1955.) je bio pisac i prevodilac, autor Leksikona stranih reči i izraza

Milan Vujaklija je rođen 15. novembra 1891. godine (po starom kalendaru) u mestu Buhača pored Slunja, ondašnja Austrougarska, sada Hrvatska. Otac Petar je bio pravoslavni sveštenik a majka Jelena domaćica.

Osnovnu školu pohađao je u Bosanskoj Kostajnici a gimnaziju u Zagrebu, Sremskim Karlovcima i Beogradu. Maturirao je 1911. godine u Prvoj muškoj gimnaziji u Beogradu a zatim upisao Filozofski fakultet u Beogradu (nemački jezik, književnost i filozofija). Ratovi na prostorima Srbije prekidaju njegovo studiranje.

Kao dobrovoljac od 1912. godine učestvuje u Balkanskim ratovima a zatim i u Prvom svetskom ratu. U toku ratova bio je na ratištima od Beograda preko Niša, Skoplja, Prištine, Albanije, Soluna, sve do 9. februara 1919. godine kada je demobilisan. Tek posle rata završava fakultet.

Od oktobra 1919. godine počinje njegovo službovanje prvo u listu „Demokratija“ a kasnije radi u Ministarstvu prosvete. Iako je radio kao pisar a kasnije i kao savetnik u Ministarstvu prosvete, bavio se pisanjem i prevodima poznatih dela sa nemačkog jezika. Njegovo najveće angažovanje je bilo na leksikografiji kako između dva rata tako i posle Drugog svetskog rata.

Umro je u Beogradu 1955. godine

Milan Vujaklija se bavio prevodima poznatih dela i leksikografijom a njegovi radovi su i dan-danas veoma cenjeni. Prevodio je dela Artura Šopenhauera koja je preveo i objavio u periodu od 1922. do 1928. g. „O religiji“, „O pisanju i stilu“, „Metafizika lepog“ i „O geniju“. Pored toga, prevodio je dela E. T. A. Hofmana i DŽ. F. Kupera („Kožna čarapa“). Takođe je priredio za đačku lektiru iz nemačkog jezika Šilerovo delo „Balade“.

Sudelovao je u izradi Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika Srpske akademije nauka i umetnosti.

Ipak, njegovo najznačajnije delo je Leksikon stranih reči i izraza (prvo izdanje: Beograd, 1936. u dve knjige A–K i L–Š). Za njegova života ovaj leksikon štampan je drugi put 1954. (u redakciji Svetomira Ristića i Radomira Aleksića) i otada do 2009. u izdanju je beogradske Prosvete.

Milan Vujaklija je sa prikupljanjem reči za leksikon počeo negde oko 1925. godine, a u periodu od 1934. do 1936. godine uradio je njegovu definitivnu obradu. Prvo izdanje bilo je štampano 1936. kod čuvenog izdavača Gece Kona. To je bio veliki događaj za srpsku leksikografiju i kulturu. Drugo izdanje je Milan Vujaklija obogatio novim rečima i izrazima i ono je izašlo iz štampe 1954. godine. Ova knjiga je postala sinonim za leksikon stranih reči i izraza. Postalo je skoro pravilo da se za značenje mnogih stranih reči navodi kao izvor Vujaklijin Leksikon u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je takav uspeh imao Rječnik stranih riječi, izraza i kratica Bratoljuba Klaića od 1951. godine.

Prva dva izdanja Leksikona mnogo puta su doštampavana i prerađivana. Bilo je neminovno praviti nova izdanja, s dodatkom novih reči, jer su se u jeziku stalno pojavljivale (i koristile) nove strane reči i izrazi. Najnovije izdanje Leksikona, pod nazivom „Novi Vujaklija“ priredio Drago Ćupić, izašlo je 2011. godine i dobilo nove izdavače (Štampar Makarije iz Beograda i Oktoih iz Podgorice). To je njegovo 11. dopunjeno i redigovano izdanje.

Godine 2006. poznati Leksikon zamenjen je obimnijim i pouzdanim Velikim rečnikom stranih reči i izraza Ivana Klajna i Milana Šipke.

IZVOR: Vikipedija.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    Vujaklija, Milan P., prevodilac, leksikograf (Buhača kod Slunja, Hrvatska, 28. XI 1891 — Beograd, 16. XII 1955)

    Rodio se u porodici pravoslavnog sveštenika Petra i žene mu Jelene. Osnovnu školu završio je u Bosanskoj Kostajnici, gimnaziju započeo u Zagrebu, nastavio u Sremskim Karlovcima i završio u Prvoj muškoj gimnaziji u Beogradu (1913). Iste godine upisao se na Filozofski fakultet u Beogradu, na studije nemačkog jezika i književnosti i filozofije. Zbog ratnih okolnosti fakultet je završio tek posle Prvog svetskog rata. Kao gimnazijalac dobrovoljno se prijavio u srpsku vojsku 1912. i stupio u četu kapetana I klase i četničkog vojvode Voje Tankosića, ali je ubrzo preveden u četu komandira Jaše Nenedovića. Ta četa je učestvovala u ratnim operacijama protiv turskih trupa i arnautskih kačaka sve do oslobođenja Prištine. Početkom Prvog svetskog rata ponovo se javio kao dobrovoljac u srpsku vojsku, kada je raspoređen u treću četu četvrtog bataljona 7. pešadijskog puka prvog poziva. U tim ratnim danima se razboleo i upućen je na oporavak. Bugarski napad na Srbiju zatekao ga je u Nišu, odakle je upućen u Đačku četu (klasa 1896), koja je bila stacionirana u Skoplju. Po padu Skoplja upućen je u Prištinu, a odatle sa ostalom srpskom vojskom i zbegovima odlazi na albansku golgotu sa Đačkom četom. Od kraja 1915. do maja 1916. bio je u sastavu Đačke čete Prvog kombinovanog puka u Solunu. Iz Đačke čete raspoređen je u XXI pešadijski puk, gde je ostao do 1917, kada je preveden u Telegrafsko odeljenje Jugoslovenske divizije. Demobilisan je kao student tek 9. februara 1919, nakon sedmogodišnjeg učestvovanja u oslobodilačkim ratovima Srbije.
    Studije je završio 1924. Još kao student radio je kao novinar u listu Demokratija, a posle dve i po godine rada u listu i završetka fakulteta postavljen je za pisara u Ministarstvu prosvete Kraljevine SHS. Penzionisan je početkom 1945. Još u Prvoj muškoj beogradskoj gimnaziji objavljivao je u đačkom listu. Najviše se bavio prevodilaštvom, i to sa nemačkog j ezika. Između ostaloga, preveo j e dela Braće Grim, Šilerove Balade (za đačku lektiru, sa komentarima i objašnjenjima), Šopenhauerove filozofske spise, Hofmanove tekstove, a preveo je i Kožnu čarapu DŽ. F. Kupera.
    Pored prevodilačkog rada bavio se i leksikografijom. Izdavačka kuća Gece Kona mu je 1937. izdala Leksikon stranih reči i izraza, koji se do današnjih dana preštampava. U međuvremenu su pojedina izdanja, ona posleratna, doštampavana, tako da se smatra da je ovo delo do sada štampano u tiražu većem od 400.000 primeraka na srpskohrvatskom jeziku. Prvo izdanje Leksikona obuhvatalo je oko 30.000 odrednica, drugo (1954), uz pomoć dr Svetomira Ristića i dr Radomira Aleksića, dopunjeno je izvesnim brojem novih odrednica, treće (1980) sa novim fondom od preko 4.000 reči, a četvrto (1991) sa blizu 4.000. Delo je rađeno uz korišćenje domaće i strane leksikografske i enciklopedijske literature a sve kasnije dopune održavale su autentičnost njegovog pristupa u obradi građe u ovoj vrsti literature. Sarađivao je i na izradi velikog Rečnika srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika Srpske akademije nauka i umetnosti (Rečnika SANU) od 1947, na poslovima utvrđivanja etimologije stranih reči. Ovaj leksikografski angažman doprineo je da se i drugo izdanje Leksikona stranih reči i izraza više usaglasi sa savremenom metodologijom leksikografske obrade, jer je radio u timu kvalifikovanih leksikografa, na čelu kojeg je bio akademik A. Belić.
    Nosilac je Albanske spomenice.
    Drago Ćupić