Poreklo prezimena, selo Gledić (Kraljevo)

4. februar 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Gledić, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Gledic

Položaj sela – topografske prilike.

Glavni deo seoskih kuća pruža se od Atnađevice uz Veliku Reku do sastavaka Leve Reke i Bjačetinske Reke (na karti Beli Potok). Seoske kuće uglavnom se nalaze sa obe strane reke na višim i nižim rečnim terasama. Dalje se seoske kuće nalaze uz sve sastavnice Gledićske Reke (na karti Velika Reka), naročito uz Jablanicu, Kruševicu i Bajčetinsku Reku, manje uz Levu Reku i to na dvema terasama, u njenom najdonjem toku. Na zaravnjenim brdima između Kruševice i Jablanice, odnosno Jablanice i Bajčetinske Reke, čije su strane vrlo strme i duboko zasečene, takođe ima seoskih kuća. Retko koja kuća se spusstila na samo dolinsko dno.

Zemlje i šume.

Selo ima dosta seoske šume, koju meštani seku i prodaju. Na kragujevačkoj pijaci Gledićani su poznati kao prodavci greda i brvana. Šume imaju uglavnom uz Levu Reku na Brzaku, gde i Zakućani imaju svoj veliki šumski kompleks.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa i to vrlo blizak starovlaškom. Na okupu su obično, i to na jednom brdu ili parčetu terase, najviše 2-3 kuće i to srodničke. Odstojanje između pojedinih kuća, odnosno takvih grupa, iznosi po 300, 500, 1000 i više metara. Nije jasna podela na mahale, ali prema mesnim nazivima ima nekoliko krajeva, a to su: Jablanica, Koleno, Kruševica, Atnađevica, Lazovi i Rovišta, Aluga, Gornja Mahala (Selište), Donja Mahala, Đula i Iva (Leva Reka).

Starine u selu.

U ataru ovoga sela postoji jedno selište a na mestu Duvarinčetu bila je crkvina. Mesto Crkvenac, gde je sada zapis, zovu po tome što su tu ranije, krijući se od Turaka, obavljali službu.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Najpre su se doselili Radakovići, Karajovići, Blagojevići, Vukosavljevići, Rajići, Ćusići itd. Doselili su se izgleda pre Kočine Krajine. Potom je znatan broj doseljen za vreme Prvog ustanka.

U Gornjoj Mahali su familije:

-Karajovići. Vele da su došli od Kolašina pre Karađorđevog ustanka, ali pošto su familija sa Kosovcima u Milakovcu i Miletićima u Godačici verovatnije je da su sa Kosova. Familija su im Karapandžići u Jarčujaku više Kraljeva. Slave Mitrovdan.
-Pejkovići. Starinom su od Peći; do danas peto-šesto koleno. Slave Nikoljdan.
-Gudžulići. Praded im Dmitar ubio Turčina u Drenu kod Peći, odakle im je familija, pa ovamo pobegao. U Drenu se još prezivaju Gudžulići. Slave Trifundan.
-Grbovići. Došao praded iz Kolašina. Kažu da su iz sela Drena ili Mratišića. Nešovići u Godačici su im familija, zatim Grbovići u Velikim Pčelicama i Simovići u Trešnjevku. Slave Mratindan.
-Vulovići su se doselili kasnije „ozgo“. Slave Nikoljdan.
-Divac se doselio pre 30 godina iz Hercegovine. Slavi Nikoljdan.
-Ristići su došli pre 15 godina iz Dobroselice u Levču. Slave Jovanjdan.

U Donjoj Mahali su ove familije:

-Pejkovići su od Pejkovića iz Gornje Mahale.
-Mikićevići. Praded Mikić došao sa sinoima od Novog Pazara. Slave Ilindan.

U Jablanici su ove familije:

-Karajovići su od Karajovića u Gornjoj Mahali.
-Ćusići. Došao čukunded Vučko iz Kolašina. Slave Sv. Petku.
-Pejkovići su od Pejkovića.

U Kolenu su ove familije:

-Gudžulići su od Gudžulića.
-Pejkovići su od Pejkovića.
-Miletići su došli pre 60 godina iz Toponice. Slave Jovanjdan.

U Kruševici su ove familije.

-Pejkovići su od Pejkovića.
-Ćerimanovići su od Novog Pazara; do danas ih je 4-5 koleno. Jedna kuća u Godačici i jedna u Milakovcu. Slave Tomindan.

U Atnađevici su ove familije:

-Gvozdenovići su starija familija, poreklom „ozgo“. Slave Đurđevdan.
-Kostići. Ovde pamte tri kolena, za dalje ne znaju. Slave Lučindan.

U Lazovima i Rovištima su ove familije:

-Pejkovići su od Pejkovića.
-Jošovići. Praded se doselio iz sela Smiljevca u Starom Vlahu. Tamo se prezivaju Vujovići. Slave Đurđevdan.
-Miladinovići. Onu su od Ćusića. Lave Sv. Petku.

U Alugama su ove familije:

-Radakovići su najstarija familija. Po starini su rod sa Kojićima u Zakuti i prema tome oni su iz Kolašina. Bežali su u Srem, verovatno posle Kočine Krajine, pa kada su se vratili Radakovi (po kome se ovi danas prezivaju) dođu ovde u planinu, pošto nisu hteli dole (u Zakuti, gde je brata Radakov Kojo), jer „žabe kreče“. Slave v. Petku.
-Rajići (Petrovići, Pavlovići i Todorovići). Čukunded Milić Rajić došao sa sedam sinova iz Velenja kod Novog Pazara a starinom su iz Pipera, gde se i danas prezivaju Rajići. Najpre su se naselili u Kulini kod Vitkovca, pa u Drlupi a odatle se sklonili „iz ravnine od Turaka“ u Gledićske Planine. Oni su jedna familija sa Rajićima u Stragarima. Slave Aranđelovdan.
-Pejkovići su od Pejkovića.
-Blagojevići. Doseljeni su nešto pre Rajića ali se ne zna odakle. Slave Nikoljdan.
-Vukićevići. Ded došao iz Kolašina i uzeo odivu od Radakovića. Slave Nikoljdan.

U Đuli je ova familija:

-Tijanići. Praded Radovan u braća mu Vulić i Jovan došli su za vreme Karađorđa iz Kolašina. Kažu da u Pivi ima još Tijanića. Slave Sv. Petku.

U Ivi je ova familija:

-Riznići. Praded Pave došao iz Kolašina. Slave Sv. Petku.

Ispod Brzaka je ova familija:

-Vukosavljevići (staro prezime Radičevići). I oni spadaju u najstarije familije, a po starini su kumovi sa Radakovićima; verovatno su iz istog mesta, jer im je kumstvo po starini. Slave Đurđevdan.

IZVOR: Mihailo Dragić “Gruža”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Aleksandar iz Kolašina

    Zašto ne napišete precizno da se radi o Kolašinu na Ibru, na severu Kosova. Većina koja čita pomisli da većina rodova u Glediću vodi poreklo iz crnogorskog Kolašina, a zapravo radi se o Ibarskom ili Starom Kolašinu koji se prostire između Kosovske kotline, Metohije i Stare Raške.

    Veliki pozdrav za sve Šumadince poreklom iz najlepšeg Kolašina na svetu