Poreklo prezimena, selo Brestovac (Knić)

25. januar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Brestovac, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Brestovac, Knić, narodna nošnja, porodični portre, www.eads.org.rs
Brestovac, Knić, narodna nošnja, porodični portre, www.eads.org.rs

Položaj sela – topografske prilike.

-Selo se nalazi na granici blagih kosa i visova Osoja, Tokova Laza i Cerove Kose, koji su sastavljeni od eruptivnih sela (severoistočni obod Ješevca). Ispod sela je izvor Brestovačke Reke, tako da je selo sa desne strane (pod Šarenim Kamenom) a samo dve kuće prelaze desnu stranu reke (ispod eruptivne glavie Vršeljka). Samo Taranski Potok na južnooj strani deli ovo selo od Bečevice.

Vode.

-Selo je siromašno izvorima, ima ih svega dva, te se služe vodom iz kopanih bunara. Ranije je bilo više izvora, dok je bilo više gore.

Zemlje i šume.

-Seoska šuma je Brijestovi (tu su nekada bili zasađeni sami brestovi). Između Brijestova i Osoja je seoska utrina Gradina. Osoje i Cerova Kosa bili su do skoro seoska šuma, ali im je oduzela država.
Mesta na kojima su njive i livade nose imena: Ambarište (tu je sadašnje groblje), Selišta, Livade u Dunjicama, Lipica, Preko Njive, Rid (iznad Rida pod Trešnjevicom je šuma Zurnice), Bare, Rasadnik (nekaada su tu bili vinogradi), Petrovača, Čair, Brdina, Potoci, Luka, Brda (većinom pod šumom) i Zalipa (šuma).
U selu ima 3 trla, gde zimi borave čobani sa stokom.

Tip sela.

-Selo je razbijenog tipa. Kuće su na raznim odstojanjima. Selo se deli da dva kraja; Gornji i Donji Kraj.

Ime sela.

-Selo je dobilo ime po mnogim brestovima, kojih je bilo na Brijestovima, ali ih je bilo po selu a i polju.

Starine u selu.

-Postoji jedno selište u ataru ovoga sela. Ne zna se koje je selo tu bilo. Tu jedno mesto zovu Turske Kuće a nedaleko, zna se, su postojali turski ambari u kojima su spahije držale skupljeni desetak. Na tom selištu je i tursko groblje. Po svoj prilici je na tom selištu bilo tursko naselje. Preko Brestovačke Reke nalazi se „džinovsko groblje“; sada ima samo nekoliko kamenova, dok je ostalo povađeno i razneto.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

-Više od polovine sela čine doseljenici od „vode Tare“. Došli su pre Karađorđeve vlade u Srbiju. Isto tako je stara familija ona iz Bugarske, od Plevne. Posle su dolazili oni iz Srema, koji su bili tamo privremeno pribegli, pa iz Prijepolja, iz Bečevice i onih nepoznatog porekla. Ove poslednje familije su verovatno doseljene u Miloševo vreme; mlađih familija u selu nema. Sada su se one jako namnožile, naročito taranska familija. Najstariji ljudi u selu pamte kada u selu nije bilo više od 8 kuća.
U Gornjem Kraju su familije:
-Tarani (Tomići, Đorđevići, Đokovići, Ilići, Miloševići, Gavrilovići, Stevanovići i Jevtovići). Slave Aranđelovdan. Doseljeni su „od vode Tare“ pre Karađorđa. Ovamo su došla trojice, verovatno braće, Nedo, Joto a trećem ne znaju ime, možda je on bio Đorđe Taranin, koji je predak današnjih Đorđevića. Došli su ovamo jer pobili Turke na Tari. Tamo su slavili Simeundan a kada su ovamo došli promenili su slavu da ih Turci ne bi pronašli, jer u oni tražili po slavi familiju sa Taranima u Borču.
-Uroševići i Glišovići (staro prezime Glišovići). Ovamo se doselio Golub od Plevne u Bugarskoj, od koga je do sada sedmo koleno. Najpre su se bili naselili na Gruži kod Ljuljaka, pa odatle prebegli planini. Slave Nikoljdan.
-Simovići. Došao čukunded Ćor-Simo iz Srema pre Karađorđa. Najpre su bili na Ljuljačkom Polju, pa im se tamo nije dopalo te pređu ovde. Slave Nikoljdan.
-Kostići. Došao deda Kosta iz Prijepolja. Slave Sv. Cara Konstantina i Caricu Jelenu.
U Donjem Kraju su familije:
-Tarani (Aksentijevići, Đurđevići, Gavrilovići, Pantelići i Lukovići). Ista familija sa Taranima iz Gornjeg Kraja.
-Radovanovići. Došao Spaka za vreme kneza Miloša, ali se ne zna odakle. Spaka je učestvovao u boju na Čačku. Slave Lučindan.
-Nenadovići (Švabići). Došao praded Nenad iz Bečevice za vreme vladavine kneza Miloša, po svoj prilici od tamošnjih Švabića. Slave Nikoljdan.

IZVOR: Mihailo Dragić „Gruža“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

*

DODATAKTefter spahijskog prihoda (arački tefter) 1829/1830. godine za selo Brestovac. Priredio saradnik portala Poreklo Saša Zarić.

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.