Poreklo prezimena, selo Grabovica (Gornji Milanovac)

12. januar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Grabovica, opština Gornji Milanovac – Moravički okrug. Prema knjizi Milenka Filipovića „Takovo“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Grabovica
Položaj sela.

Naselje je delom u slivu potoka Glogovca a delom u slivu rečice Jablanice, čije razvođe predstavljaju Klik (721 m), Veliki Vrh (691 m), Mali Vrh (623 m) i Parac (602 m). Rapaj-Brdo je brdo i prevoj u pravcu sever-jug prema grabovičkom Velikom Vrhu te čini deo razvođa Glogovca i Gruže. Zaseoci ili „krajevi“ su po kosama i stranama. U slivu Glogovca su Rapaj-Brdo, Arnauti i Čokanja; na prevoju između Velikog i Malog Vrha su Votnjaci a niže njih, u slivu Jablanice, nalazi se Parac.

Vode.

-Po selu ima mnogo česama i izvora; Lazovača, Radovića Izvor, Pavićevića Izvor, Đokovića Česmica, Petkovača, Zakov Izvor, Isailovića Česma i Izvor, Zadužbina, Ždreban, Tulovića Česma, Ilića Česma, Ristanovića Česma, Žoštrića Česma i dr. Ispod groblja nalazi se „svetinja“ Jojovac. Ima mnogo bunara. Ipak, leti selo oskudeva vodom i meštani sa Rapaj-Brda nose vodu sa Gruže, a kuće bliže Gornjem Milanovcu idu po vodu tamo. Od potočića Kosnog Potoka, Lazovskog Potoka, Trličkog Potoka, Dumačkog Potoka i Livatka postaje Rečica, odnosno Jablanica a u severnoj polovini naselja je Kusi Potok, pritočica Glogovca. Na Kosnom Potoku ima tri male vodenice.

Zemlje i šume.

-Glavni potesi u selu se zovu: Neškovo Brdo, Cmiljevo Polje, Klik, Dumača, Krš ili Zbegovski Krš, Jasike, Lazovi, Mali Vr, Veliki Vr, Trijeska, Livadak, Kamenjaci, Parac, Čokanje, Jojovac, Laništa, Ostrika, Metaljka, Piskavac, Projišta, Baščine, Vrletna Strana, Zabran, Ambarine, Krševi, Velika Vrata, Metaljka, Duga Njiva, Repušine, Gaj, Ždreban i Kobilan (livade, nekada konjski sampas), Podrumina i Buban. Po selu ima mnogo livada i šume, danas većinom bukove. Seoska „planina“ su Dolovi, Trijeska i Kamenjaci i Crni Vrh (u ataru Vrbave).

Tip sela.

-Naselje je razbijenog tipa, u poredinim krajevima su kuće raštrkane ili razređene; osobito su raštrkane u Arnautima. Središte naselja predstavlja kraj Čokanja pod Đokovića Brdom. U selu ima 161 domaćinstvo. Samo je jedno groblje, u sredini naselja. Pod Malim Vrhom je „porta“, neograđena. Seoska zavetina je na Veliki Spasovdan. Selo ima seljačku radnu zadrugu a na Ždrebanu se gradi državno dečije oporavilište.

Starine u selu.

-Ima dosta uspomena i tragova od ranijih naselja. Na prevoju Rapaj-Brdo bilo je „madžarsko groblje“. I pod Parcem, takođe. Priča se da je bilo gusto naselje od Rapaj-Brda do u vrh Arnauta. Po povratku iz Kosovske bitke ratnici nisu smeli da sačekaju Turke, pokupili su porodice i iselili se a ovde je zavladala pustinja. Isto tako je bilo i na Selištu iznad groblja. U Arnautima, na mestu Kršiću, bila je po predanju velika crkva gde su se nalazili krstovi, kandila i druge stvari a pre 70 godina nađena je ostava srebrnog novca, koji je odnet u Niš. Na ranija vremena podsećaju imena potesa; Zbegova i česme Ajdučice za Vrhom. „Arnautima“ se zovu svi stanovnici tog kraja, koji su doseljeni od Novog Pazara i uopšte iz Sandžaka.

Poreklo stanovništva.

-Košani slave Sv. Petku. Oni su možda najstariji meštani u ovom selu. Znaju samo da su im preci došli od Sjenice ili Novog Pazara a da su daljim poreklom iz Crne Gore, Morače, gde ima veliko bratstvo Košani. Od Košana su sada u selu:
-Ilići prvi i Tulovići. Oko 30 porodica ovog roda ima u Beogradu i Gornjem Milanovcu
-Đokovići, slave Đurđevdan. Oni su poreklom iz Sjenice odakle je došao Đoko, šesti predak Milorada Đokovića, starog 63 godine. Potomstvo Đokova brata Vuja su Maksimovići u Nevadama. Đokovića ima u Beogradu, Vrbavi i Gornjem Milanovcu.
-Kapetanovići, Marići i Nikolići prvi su jedan rod, slave Đurđic. Starinom su Ratkovići iz okoline Mostara u Hercegovini, odakle je došao u 18. veku predak Ignjat sa sinovima Radovanom i Ratkom. Od Radovana su Marići i Nikolići a od Ratka Kapetanovići, koji se tako prezivaju po pretku, koji je bio sreski kapetan za vreme naprednjaka, kao i Šalavardići. Postoji u kući Marića čitulja „Stevana Radkovića ot sela Grabovice, 1830“. Otac Stevanov je bio pomenuti Radovan a ded Ignjat. Šalavardića više nema u selu, poslednji je ostao 1918. godine u Mostaru. Na sastanku u Takovu 1815. godine bio je Ivan Šalavardić.
-Mijatovići, slave Petrovdan. Poreklom su od Pljevalja, odakle je došao praded Milosav Mijatović. Doveo je tri sina a ovde mu se rodio četvti, kad je njemu samom bilo 66 godina. Taj sine je umro pre nekih 50 godina kada jeimao 60.
-Milovanovići prvi i njihovi ogranci:
-Mijuškovići, koji su se tako nazvali u novije veme;
-Gavrilovići prvi i Mijailovići. Svi su na Parcu i slave Đuđic. Stara prezimena su im Đokanovići i Žoštre-Žuštrići. Ne znaju odakle su doseljeni a u selu su bili pre Prvog ustanka, 1804. godine.
-Obradovići i Majstorovići, slave Ilindan. Oni su starinom iz Bosne, odakle je došao predak Radoje u vreme kad su ovde bili retki majstori, a on je gradio kuće, pravio posuđe i dr. Stoga ih sada zovu Majstorovići, a po njegovom sinu Obradu nazvali su se Obradovići. Neki vele da su iz Kotora u Bosni, dok drugi pričaju da su iz Zagorja u Hercegovini. Sa Radojem su došla i braća ili bratunčad Toma, od koga su:
-Tomići u Grabovici i Mato, od koga su Matovići na Ivoviku u Velereči. Od vog roda su još u Grabovici:
-Ilići drugi i Kleovići-Kalojevići, nazvani tako po nekoj babi. Obradovića ima u Jablanici. Treba da su i Stokovići u Jablanici zajedničkog porekla sa njima.
-Ivanovići na Rapaj-Brdu;
-Pajovići u Čokanjama i;
-Ristovići u Čokanjama i Votnjacima su jedan rod, slave Ilindan. Njihov predak Veličko došao je iz Kolašina u Crnoj Gori.
-Lazovići, slave Nikoljdan Oni su starinom, verovatno od Risna. Predak Lazo naselio se najpre u Nevadama. Nije mu bilo zgodno mesto za vejanje pšenice, pa je otišao u brda, u Čokanju, gde ima više vetra, da bi mogao lopatom vejati pšenicu. Ima ih u Gornjem Milanovcu i Beogradu.
-Dmitrići, Jakovljevići, Pavlovići i Pavićevići su u raznim zaseocima i jedan su rod, slave Aranđelovdan. Poreklom su od Sjenice, gde i sada imaju rođake, koji imaju vodenicu sa četiri vitla. Ima ih u Kragujevcu i Petrijevu kod Smedereva.
-Ristanovići, ranije zvani Slovići, slave Đurđic. Poreklom su od Sjenice, odakle je sa decom pobegla od Turaka baba Slova.
-Radovići i Nenadovići, slave Nikoljdan. Sa Javora je došao Sava, čukunded Mikaila Radovića, starog 65 godina.
-Simići prvi ili Vidići, slave Nikoljdan. Oni su „Arnauti“, ali ne znaju iz kog mesta su poreklom.
-Gavrilovići drugi, slave Ilindan po imanju. Praded je došao iz Rudnika i ovde se „privenčao“.
Dmitrovići ili Crnogorci, slave Srđevdan. Došli su iz Morače pe 90 godina. Došlo ih je šestoro sa samo jednim belim konjem, ovde su služili, krčili i tako se vremenom skućili.
-Isailovići prvi i Milovanovići drugi, slave Nikoljdan. Njihov praded Isailo došao je od Sjenice.
-Mijailovići drugi, slave Ilindan. Ded im je došao iz Rudnika pre 100 godina.
-Brkići, slave Aranđelovdan. Pok. Radovan je došao ženi u kuću pre nekih 70 godina, na Rapaj-Brdu. Bio je rodom od Brkića (Makljenaca) u Velereči.
-Radovanovići-Isailovići drugi, slave Đurđic. Njihov ded Damnjan došao je kao posinak ujaku i primio njegovu slavu, inače je bio iz Kneževca do Bara u Gruži, gde su Radovanovići veliki rod. Damnjan je poginuo u ratu 1876. godine.
-Jevremovići, slave Petrovdan po imanju, Nikoljdan po rodu. Otac im je došao iz Vrbave i „privenčao“ se u Mijatoviće.
-Jovanovići ili Ristići, slave Đurđic. Otac došao „na imanje“ iz Prislonice, gde ih još ima, 1938. godine.
-Grković, slavi Ilindan. Došao iz Nevada ženi u kuću, posle Velikog rata.
-Matići, slave Sv. Petku po imanju. Otac im došao iz Crnuće, gde ih još ima, posle Velikog rata.
-Kričkovići, slave Sv. Petku po imanju, Nikoljdan po rodu. Otac Nikola bio rodom iz Like i naselio se 1922. godine. Došao kao službenik, pa se naselio kao domazet u Tuloviće.
-Simić drugi Nedeljko je od Jevremovića u Vrbavi a u Grabovicu je došao kao posinak svom ujaku, pre 30 godina.
-Živković M, slavi Aranđelovdan po rodu. Došao je iz Donje Crnuće 1921. godine, privenčao se.
-Stefanović A. je došao iz Velereči 1923. godine, ovde se privenčao. Daljim poreklom je iz Grabovice od Tolovaca.
-Trifunović J. se „privenčao“ 1926. godine, došavši iz Lunjevica.
-Cvetković, slavi Đurđic po imanju. Došao je 1927. godine iz Blaznave, ovde se privenčao.
-Glišović, slavi Đurđevdan po rodu, Ilindan po imanju. Privenčao se došaši iz Donjih Branetića, 1934. godine.
-Todorovići i Jovanovići, slave Nikljodan. Oni su zajedničkog porekla i poreklom su od Sjenice.
-Jojići-Jovanovići su izumrli.
Bili su u selu neki Vukosav i Petar, koji su podigli česmu Zadužbinu. Nisu imali poroda. Vukosav je doveo kao posinka sestrića iz Kneževca i od njega su Radovanovići-Isailovići drugi.

IZVOR: Milenko Filipović – Takovo. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.