Poreklo stanovništva sela Brestovo, opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Resava“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je na niskoj visoravni u koju je udubljen Brestovački Potok. Krajem sela protiče Kovanluk i ispod sela sa sastaje sa Brestovačkim Potokom i čine Klenjar, koji se uliva u Resaavu.
Vode.
Glavni izvori su: Česma, Marićski i Vlaški Izvor.
Zemlje i šume.
Zajedničkih imanja nema. Delovi atara su: Krakovo (potok), Orašje, Ciganska Voda, Kovanluk, Mlaka, Prisade, Lazin Potok, Jazvina, Drenjar (gde su bili vinogradi), Donja Šuma, Međa, Barica i Oblagar.
Postanak sela, starine u njemu i poreklo stanovništva.
Staro selo je bilo odmah više Medveđe, odakle se preselilo za vreme boja na Milivi. U to vreme imalo je, kažu, samo sedam kuća krovinjara i papradnjača (pokrivenih papratom). Mesto na kome je bilo staro selo i danas se zove Selište. Tu postoji kadenac sa studenom vodom a nalaze se i komadi posuđa, oružja i novac. Kada je selo zasnovano, ne zna se, ali sudeći po starincima, ono je na današnjem mestu odavno.
Stanoovnici su pravoslavni Srbi.
U seli je oko 125 kuća i 6 rodova.
Po haračkom spisku sela, koji je objavio Vuk Karadžić u Danici za 1828. godinu Brestovo je imalo 1819. godine 16 kuća i 17 poreskih glava. Godine 1870. imalo je 69 poresskih glava.
Rodovi su:
–Dodići, slave Nikoljdan. Oni su došli Lomnice za vreme boja na Milivi a u Lomnicu su došli sa „Malog Kosova“ pre sto godina.
–Marići su starnici, slave Aranđelovdan.
–Arnautovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili su se pre 150 godina iz Stare Srbije i bili su u starom selu.
–Bugarčići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz Timiočke Krajine „pre 100 i više godina“.
–Kumrići ili Kumbrići su Vlasi, slave Aranđelovdan, jesenji i letnji. Doselili su se iz resavske Subotice pre 100 godina i do sada su se skoro sasvim posrbili. Sa Kumrićima iz Subotice smatraju se kao jedan rod.
–Madžarevići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili su se iz Srema pre 100 godina.
Zanimanje stanovništva.
Osim zemljoradnjom i stočarstvom ranije su se mnogo zanimali pčelarstvom. Pričaju, da je nekada u Kovanluku bilo više od 6000 trmaka.
Biće da ove iz Kovanluka pominje Joakim Vujić kao zasebno naselje u ovoj okolini.
Seoska slava je Mladi Sv. Nikola a zavetine su Mladenci, Bogorodični Pokrov – za zdravlje dece; Beli Četvtak po Vaskrsu – za vinograde i Ristovo Sretenje – za zdravlje stoke.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Resava. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)