Poreklo prezimena, selo Strižilo (Jagodina)

22. oktobar 2014.

komentara: 11

Poreklo stanoništva sela Strižilo, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Strizilo, selo

 

Položaj sela.

Strižilo je cigansko-romsko naselje i nalazi se više Lovaca, u prisoji je, sa leve strane Osanice. Više kuća ima u ravnici pored reke nego na strani.

Vode.

Pije se bunarska voda.

Zemlje i šume.

Ima malo ziratne zemlje, ali se ona slabo obrađuje, pošto je stanovnicima glavno zanimanje koritarstvo i torbarstvo. Imanja su im grupisana i data prilikom podele lovačke opštinske utrine. Šume imaju malo i to sitne. Drvo za preradu nabavljaju iz državne šume na Crnom Vrhu po utvrđenim cenama.

Njive i senokosi su na mestima: Polje, Bivolja Bara i Krušar. Šume i pašnjaci su na mestima: Ciganska Kosa i Lanuš. Šuma je u mestu zvanom Miljina Strana.

Tip sela.

Selo je timočkog tipa, ali su kuće zbijenije nego kod ostalih sela sa sličnim položajem.

Ime sela.

Selo je dobilo ime otuda što se na tom mestu nekada strigle (šišale) ovce, koje su plandovale po crnovrškim pašnjacima („ispustima“).

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Prvo je naselje bilo u crnovrškom Liparu, u ataru sela Kijeva u Lepenici. Tamo je bilo 10 kuća, sve zemunice („burdelji“). Otuda se ovamo pomestilo, kupujući još imanja od Lovčana i Miloševaca. To je bilo pre 80 godina. I kada su se ovde premestili živeli su u prvo vreme opet u zemunicama. U to vreme je, osim zemunica, biilo samo 6 kuća pokrivenih sa slamom i jedna sa ćeramidom. Danas nema nijedne zemunice i nijedne kuća koja nije pokrivena crepom ili ćeramidom. Selo je novijeg postanka, jer ga nema u spisku sela od 1818., 1819., 1821. i 1836. godine.

Strižilo ima 251 kuću, 18 rodova i 1020 stanovnika.

Rodovi su:

Jovanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Orašja u Resavi pre sto i više godina.

Obradovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Lukova pod Rtnjem kada i Jovanovići.

Todorovići, slave Aranđelovdan. Doselili se „iz nekog sela u Šumadiji“ pre 100 godina.

Đorđevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz timočkog kraja pre 100 godina.

Marinkovići, slave Aranđelovdan, iz timoočkog kraja pre sto godina.

Stanojevići, slave Sv.Petku, došli iz timočkog kraja kada i Marinkovići.

Stanojevići drugi, slave Nikoljdan. Doselili se „iz nekog sela ispod Jastrepca“ pre 80 godina.

Kostići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Timočke Kraje pre sto godina a tamo iz Rumunije. Zovu ih „Vlasima“.

Stankovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Lukova u Crnoj Reci pre sto godina.

Čečelovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Timočke Krajine kada i Stankovići.

Šarbanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz crnorečkog Šarbanovca pre sto godina.

Sandulovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Timočke Krajine kada i Šarbanovići.

Čotići i Jovanovići drugi, slave Sv. Petku. Došli su iz Timočke Krajine pre 80 godina.

Todorovići drugi, slave Aranđelovdan. Doselili se iz timočke Crne Reke kada i Čotići.

Đorđevići drugi, slave Nikoljdan. Doselili se iz Plane kod Paraćina pe 80 godina.

Obradovići i Filipovići, slave Sv. Petku. Doselili se iz Timočke Krajine pre 50 godina a tamo iz Rumunije.

Sretenovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Timočke Krajine pre 50 godina a tamo iz Rumunije.

Todorovići treći, slave Av. Petku. Doselili se iz Suvaje u Temniću pre 50 godina.

Stanovnici Strižila nose srpsku nošnju, govore srpski i rumunski a vere su istočno-pravoslavne.

Seoska slava je veliki Spasovdan. Zavetine nema.

Groblje je u Lovačkom ataru, ispod sela, niže lovačkog groblja.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (11)

Odgovorite

11 komentara

  1. Stanojevic Miodrag

    Postovani urednice ovog portala,molim vas kad vec izjavljujete ovakve vrste informacija da ih i proverite koliko su tacne.Po misljenju uvazenog gospodina koji se krije iza sinonima,,Milodan” i njegovoj prepiski iz knjige gospodina ,,Stanoje Mijatović – Belica” radi se o pretpostavkama a ne istorijskim cinjenicama.
    Ja sam poticem iz sela Strizila,iz familije Stanojevica,svi mi slavimo Arhangela Mihaila,nismo Cigani niti Cigansko selo,govorimo arhaickim dijalektom Vlaskog jezika to nam je i maternji jezik.U selu ima doseljenika( par familija )koje su Romskog porekla,to ne vazi za celo selo.Nadam se vasoj ispravci ovih informacija,gorka je istina koja se nazalost i ovde ponavlja da smo kao i uvek izlozeni diskriminaciji sudeci po boji koze ili kose.Nacisti su isto tako razmisljali!
    Srdacan pozdrav, Stanojevic Miodrag.

  2. Stanojevic Miodrag

    Posto ste na pocetku clanka spomenuli polu zemunice,,Burdelj” koje su koristili miji preci koji su se bavili Ovcarstvom u selu Strizilu,evo par cinjenica:Borđeĭu, kasă saraśaskă. — Zemunica, sirotinjska kuća,rec Vlaska zemunica za stanovanje je građena ukopavanjem, tako da je samo krov bio vidljiv. Unutrašnjost je bila obložena suvim kamenim zidom ili drvenom oblogom. Pokrivena je granjem, raženom slamom i sitnom zemljom. U zemunici su ljudi stanovali, ali su u njoj spavali samo zimi ili u kišnim i hladnim danima. Otuda izreka: „Zimi u zemunici, leti na ledini”.

    (Kaz. Trailo Dumitrašković, r. 1881, zapis F. Paunjelović, Osnić 1974.) [Crn.] [Vidi

  3. Stanojevic Slobodan-Sune

    Svaka cast Miodragu ..lepo receno prvo proverite pa onda napisite ..kako moze biti cigansko selo kad niko u selu ne govori ciganski..govorimo jezikom koji je veoma slican rumunskom i vlaskom..prema tome nismo romi i nemamo nikakvu slicnost sa romima ..a sve ove budale koji kazu javno da smo romsko selo nek jedu govna da bi se bolje informisali kosmo i stasmo..

  4. neoprostivo je sta nam rade a ipak ostajemo nemi pri tome, kradu nam identitet ,. na osnovu boj e koze smatraju nas romima (ciganima) jedan narod cini kultura i jezik , a nasa kultura i jezik nemaju nista zajdnickog ,ali nazalost sve se to zanemarilo u ocima sba njima je dovoljno da budes tamnoput sto te automacki svrstava urome, da se ne razumemo pogresno nemam nista protiv roma ali be boli nepravda ..ako upitate roma dali smo i mi romi reci ce vam da smo rumuni i da ns jezik i kultura nemaju slicnosti sa njihovom kulturom ,jedina povezanost nam je slicna boja koze , ali nam je anatomija tela drugcija ,. .nasi preci su dacani i rimljani .

  5. Najdan Andjelkovic

    Svaka cast Sunetu Zeljku i Miodragu Ove dezinformacije su stare preko 150 godina i niko odgovoran za ovu teportazu nije proverio dali su te informacije tacne.

  6. Najdan Andjelkovic

    A gde su i od kad su Andjelkovici u selu.

  7. Divna reportaža, ima i istine oko zanimanje ali vremenom su se naši preci bavili,zemljoradnjom i stočarstvo ne baš uspesno!! Bitno je to da smo svi Kriscani pravoslavne vere, jezik je osnova Rumunjski ali se koriste puno turizma i srbskog jezika kao i celom pomoravlje kad je pitanju srbski jezik sa turskog bugarsko primjesom!!! Samo me čudi da nije napomenuto nas Mitrovic koji slavimo SV. MIHAILA ARHANGEL možda samo mi Vlasi!! 🤣👍Hvala

  8. RADE MARKOVIC

    Pa i nije bas verodostojno sve sto ste napisali . Ja vodim poreklo po ocu koji nije iz Strizila nego iz D. Komarica ciji je deda napustio Strizilo i presao malo gore da tako kazem , a mislim na Donje Komarice kao kovac nisu svi mogli od toga da zive u tako mallom selu kao sto je bilo u to vreme Strizilo. Elem njegov unuk hocu reci moj otac ozenio se devojkom iz Botunja , ja sam rodjen 1949 nema nikakvih podataka o familiji MATIC koja je bila velika familija samo je moj para deda presao u Komarice zbog okolnosti i teskog zivota . Pominjete cigane koliko ja znam u Strizilu se govori Srbski varijanta dijalekta je Sumadiska a upotrebljava se i Rumunski koji nije opet cisto Rumunski vec mesavina Rumunskog i Srpskog pa je verovatno Vlaski . PS. ja se prezivam Markovic zato sto baba i deda nisu bili vencani pa je otac nasledio majcino prezime . Da je bilo kako nije prezivao bih se MATIC. Niste uradili posao zadovoljavajuce . Pozdrav od belog ciganina Radeta iz Skandinavije .

  9. Kameni Jagodina

    Napravite novu reportažu. Mestani sela Strizila govore vlaskim jezikom,osecaju se kao Srbi i imaju bas iste OBICAJE ali bukvalno i veoma su gostoljubivi.