Poreklo prezimena, selo Ostojićevo (Bijeljina)

5. oktobar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ostojićevo, opština Bijeljina. Prema Etnološkoj monografiji Radmile Kajmaković SEMBERIJA. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Ostojicevo

OSTOJIĆEVO ima 197 kuća. Delovi sela su: Karanovača, Milkuša, Panjik i Svinjarevac. Po narodnom predanju u selu je nekada bilo jedanaest kuća i svi su doseljeni u Ostojićevo da se sklone zato što su »ubili Turčina«.

Prvi su došli:

Živkovići (Stjepanjdan) iz Skočića;

posle njih naseljeni su –Petkovići (Đurđevdan) iz Batkovića, od tri brata Gaje, Mlađena i Petka su –Gajići, –Mlađenovići i –Petkovići,

Nikolići (Tomindan), –Matkovići (Aranđelovdan) iz Kojčinovca su.

Perići (Mratindan) iz Srbije i –Ilići su od polubraće po majci,

Račanovići (Nikoljdan) iz Rače su,

Božići (Đurđevdan) iz Hasa su,

Vidakovići (Đurđevdan) od Zvornika su,

Pavlovići (Jovanjdan) iz Batkovića su,

Vulovići (Nikoljdan) iz Popova su,

Jovanovići (Aranđelovdan) iz Skočića su,

Matići (Jovanjdan) iz Marića – Batković su, majka se preudala u Ostojićevo i dovela sina iz prvog braka,

Ilići (Stjepandan) iz Batkovića su,

Lajakovići iz Hasa su, »oni su svuda okolo pravili bekstvo dok nisu došli ovde«,

Jovanovići su iz Kiseljaka (majevičkog),

Petrovići (Đurđevdan) došli iz Posavine iza Brčkog,

Kandići (Stjepanjdan) iz Batkovića, majka se preudala u Ostojićevo i dovela dečaka.

Nepoznatog porekla su:

Marinkovići (Aranđelovdan),

Krstići (Nikoljdan) i

Milanovići (Đurđevdan).

Seoska slava je prva nedelja po Đurđevdanu. Selo ima jedno aktivno groblje.

 

IZVOR: Radmila Kajmaković – Semberija, Etnološka monografija, Posebni otisak iz „Glasnika Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija, Nova serija sveska XXIX, 1974“, Sarajevo, 1974. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.