Poreklo prezimena, selo Jovac (Ćuprija)

25. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jovac (po knjizi Donji i Gornji Jovac), opština Ćuprija – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Selo Jovac, 1915, iz zbirke Dušana Napijala
Selo Jovac, 1915, iz zbirke Dušana Napijala

Donji Jovac:

Položaj sela.

Ovo selo je na podnožju ogranaka planine Juhora, koji sse u pravcu toka Velike Morave pružaju ka severu, prema Jagodini. Kroz selo protiče potok Vranjevac koji silazi sa brda Vranjevca, od Gradišta. Kroz selo prolaziu put Jagodina – Varvarin. Više kuća ima sa leve strane puta, ka Velikoj Moravi, a manji na desnoj, u strani. Selo spada u red moravskih sela na ivici moravske ravnice, čineći tako prelaz između ravnih i brdskih naselja.

Vode.

Pije se bunarska voda.

Zemlje.

U moravskoj ravnici su njive i livade na mestima zvanim: Ornice, Okno, Ključ, Lug, Kovačevica, Orašjak, Begov Ključ, Moravište i Medveđište. U strani više sela su njive, vinogradi, šume i pašnjaci na mestima poznatim po imenima: Svinjci, Vinogradsko Mesto, Žito ili Žitište, Grabovac, Ilin Potok, Rašinac, Krstatak, Tutorovi Svinjci, Gmitrovićevica, Orlovo Gnezdo (čukara), Vodica, Kozara, Đotinac, Selište, Dobitnjak, Mandrdina Busija, Nekršteno, Begovica, Velika Obala, Preko Bare, Veliko Božinče, Malo Božinče, Veliko Kosiče i Malo Kosiče. Brda su (sva obrasla sitnom šumom) su: Vranjevac, Gradište, Dve Granice i Dva Groba.

Tip sela.

Selo je dolinskog tipa; ne deli se na krajeve, već samo na rodove. J. Mišković navodi da se ovo selo deli na Užarsku, Planjansku i Nekrštenu Mahalu. Danas su te mahale tako izmeštene da ih je teško razlikovati. Nekrštena Mahala danas ne postoji, već se tako zove jedan deo seoskog atara.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Donji Jovac je starije naselje. Godine 1837. pominje se u austrijskom vojnom spisku jagodinskog distrikta kao hajdučko naselje (Jehovac). Oto Dubislav Pirh ga naziva Veliki Jovac za razliku od Malog ili Gornjeg Jovca. Pirh pominje i selo Vranjevac u potoko Vranjevcu. Danas nema tragova od toga naselja.

Staro Selo bilo je u Selištu, kod Kovačevice, pa se otuda ovamo pomestilo pre 150 godina, jer ga je Morava podrivala („opačuvala“) i plavila.

Donji Jovac ima 180 kuća, 24 roda i 1850 stanovnika.

Starinački rodovi:

Vićići, slave Đurđic i Đurđevdan. Ovamo su se doselili iz Starog Sela.

Vipići – Nikoljdan.

Vučići – Đurđic* i Alimpijevdan.

*Pisac, za razliku od ostalih pisaca, Sv. Đorđe naziva Đurđic, ostali Đurđevdan, op. Milodan.

Petrovići – Sv. Vrači.

Stamenkovići – Mitrovdan.

Jankovići – Stevanjdan.

Čivutani ili Čivutarci – Mitrovdan.

Noviji rodovi:

Buljanci, slave Sv. Petku. Preci su im se doselili pre 130 godina iz sela Buljana kod Ćuprije, zovu ih „Vlasima“.

Lazići i Busilovci, slave Jovanjdan. Doselili se pe 130 godina iz sela Busilova, Ćuprija.

Miljojkovci, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz okoline Vranja pre 130 godina.

Miladinovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se sa Kosova kad’ i Miljojkovići.

Planjani, slave Nikoljdan. Doselili se pre 120 godina iz Plane kod Paraćina.

Babastanići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Aleksinca. Dovela ih baba Stanapre 120 godina, kada je otuda pobegla od Turaka.

Gluvići, slave Mitrovdan.. Doselili se sa Kosova pre 120 godina.

Ivanovići, slave Ilindan, Andrijevdan i Đurđevdan. Predak se doselio pre 100 i više godina iz okoline Paraćina, prizetio se u rod Milenkovića.

Užarci, slave Sv. Petku. Doselili se iz Majura pre 100 i više godina a tamo iz okoline Paraćina.

Milenkovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz okoline Paraćina pre 100 i više godina.

Tobošarevići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Trešnjevice pre 80 godina a tamo se doselili iz okoline Trna, Bugarska. Smatraju se da su rod Miladinovićima i Ratkovićima iz (Velike) Trešnjevice.

Savići, Sv. Vrači. Predak se doselio iz Ramnova pre 60 godina prizetivši se u rod Petrovića.

Ne znaju svoje poreklo niti kada su se i odakle doselili:

Simići – Mitrovdan.

Todosijevići – Lazarevdan.

Avramovići – Đurđic i Đurđevdan.

Praćinci, slave Sv. Atanasije „Nastaćije“. Oni su iz Paraćina.

Kamberovići i Usejinovići, slave Sv. Vasilije i Đurđevdan. Oni su Cigani-Romi i bave se kovačkim zanatom. Bilo ih je četiri kuća od kojih su se dve preselile u Raševicu – Temnić.

Groblje je u sredini sela, sa desne strane puta iz smera od Jagodine. U njemu se sahranjuju i iz Gornjeg Jovca i iz Donjeg Kraja Dvorice.

Seoska slava je Drugi dan Trojica (Duhova) a zavetine su: Mladenci – za zdravlje čeljadi, Sv. Sofronije – za orače i kopače i Jakov ispovednik za zdravlje domaće stoke.

 

Gornji Jovac:

Položaj sela.

Ovo selo je ispod Donjeg Jovca u strani okrenutoj istoku. Od puta Jagodina – Varvarin udaljeno je oko kiliometar i po. Ima nekoliko kuća u ravnici pored puta. Prema toku Velike Morave trebalo bi današnji Donji Jovac da se zove Gornji Jovac i obratno. Ovi nazivi su iz vremena kada je Donji Jovac bio bliži Velikoj Moravi u liniji istok-zapad.

Vode.

U selu se pije izvorska voda. Izvori se zovu: Božinac, Točurak, Ukicki, Kladenac i Ćirički Kladenac.

Zemlje i šume.

Njive i livade su u moravskoj dolini na mestima koja se zovu: Potok, Prilep, Cernica, Ostrvo, Stare Novine, Crna Bara, Ugljarnica, Vranjevac i Gornje Brdo. Njive, šume i pašnjaci su u stranama i po brdima a na mestima pod imenima: Ravnica, (zaravan), Goveđarnik (Govedarnik), Gradište (brdo), Tominac, Veliko Brdo, Karbin Potok, Šarbanovac, Dugačka Kosa i Androvica (utrina).

Zemlje i šume.

Kuće su prema položaju zemljišta zbijenije i ređe. Selo se deli na Gornju Mahalu i Donju Mahalu, ili Gornji Kraj i Donji Kraj. Gornja Mahala (Kraj) je u strani i znatno je veći; starije naselje i sa češćim kućama. Donja Mahala (Kraj) je u ravnici i znatno manja, sa ređim kućama novijeg postanka. Mahale su odvojene jedna od druge oko pola kilometra.

Ime selu.

Ime Jovac došlo je, po jednom predanju, zbog mnoge jove (ive) koja je tu nekada rasla (u Starom-Donjem Jovcu), a po drugom (kao i po J. Miškoviću) mesto je tako nazvano po nekom Jovi, koji se tu prvi doselio.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Gornji Jovac je mlađe naselje od Donjeg Jovca. Priča se da je Gornji Jovac naseljen na pojatama („trlima“) Donjeg Jovca. Toje, kažu, bilo pre sto i više godina. Izgleda da se veći broj starinaca iselio iz Donjeg Jovca u Gornji Jovac.

Gornji Jovac ima 60 kuća, 18 rodova i 205 stanovnika.

Rodovi –starinci:

Kostići, slave Nikoljdan. Oni su iz Donjeg Jovcdža.

Đurići, slave Nikoljdan. Smatraju se da su sa Kostićima jedan rod.

Ćirići, slave Mitrovdan. Oni su iz Donjeg Jovca.

Pešići;

Lalići;

Đorđevići;

Milovanovići i;

Ilići –svi slave Jovanjdan i svi su iz Donjeg Jovca (Starog Sela).

Doseljenici su:

Burmazevići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Zabrege kod Paraćina pre 140 godina.

Jovići, slave Mitrovdan. Doselili se iz okoline Leskovca pre 130 godina.

Stojanovići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Predak se doselio iz Ribara prizetivši se u rod Ukića pe 80 godina.

Pavlovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Raševice – Temnić, pre 80 godina.

Grgići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz Starog Ramnova pre 80 godina.

Simići, slave Nikoljdan.. Doselili se iz Ostrikovca pre 70 godina.

Anđelkovići, slave Aranđelovdan. Doslili se iz Bunara pre 70 godina.

Nikodijevići, slave Časne Verige. Doselili se iz Ribara pre 70 godina.

Jelkići, slave Đurđevdan i Đurđic. Doselili se iz Ramnova pre 70 godina.

Savići, slave Sv. Vrači. Doseli se iz Ramnova pre 90 godina.

Novakovići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Ramnova pre 60 godina.

Ne znaju za poreklo, a noviji su doseljenici:

Ukići – Mitrovdan.

Milenkovići – Mitrovdan.

Litija i seoske zavetine su kada i u Donjem Jovcu.

Groblje je zajedničko sa donjejovačkim.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.