Poreklo stanovništva sela Stari Kačanik, opština Kačanik (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je na reci Nerodimki pred njenim ulazom u donji klisurasti deo doline. Seoske kuće su s obe strane reke, ali većim delom na desnoj, ravnijoj strani.
Razbijenog je tipa. Deli se na tri mahale: Stari Kačanik (na severu), Reč (u sredini) i Topojan (južno). Glavni mahalski delovi su grupisani, a udaljenja između njih iznose više od 1 km. Ali svaka mahala ima i svoje izdvojene grupice kuća, te su, uzevši njih u obzir, udaljenja oko 5 minuta hoda.
Srbi Jovičići (Šabići) u Gornjoj Nerodimlji su starinom iz ovog sela, odakle su se iselili početkom 19. veka. Arbanasi u selu kao da ne znaju, jesu li im preci zatekli selo, ali atribut u nazivu ovoga sela je srpski i kod njih, jer oni ovo mesto zovu a i ranije su ga uvek, i pod Turcima, zvali Staro Kačanik.
Arbanaški rodovi:
– Pržaj (6 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni iz Malesije u Suvu Reku, a odatle krajem 18. veka u ovo selo. Pojasevi u 1931: Ali (60 g.), Sinan, Ali, Arslan, Osman. – Za njima su iz istog fisa i iste oblasti doseljeni – Sakatler (4 k.), – Reč (6 k.) i – Markaj (2 k.) i od fisa Krue Zi rod – Pruša (2 k.).
– Topojan (5 k.), od fisa Krasnića, a doseljeni preko Topojana u Ljumi, po čemu mu je i prezime. Po doseljenju je nešto stariji od Pržaja.
– Gabrica (3 k.), od fisa Beriša. Preseljen iz Gabrice oko 1900.
Autokolonisti:
– Vlainići (2 k.), 1913. iz D. Bitinje (Sirinić).
– Kecini (1 k.) i – Dogandžijini ( 2 k.), 1913. iz Štrpca (Sirinić) i – Deribikovi (1 k.) 1927. iz Viče (Sirinić).
– Bukvić (1 k.) i – Čabrilović (1 k.) 1930. iz Jasene (Nevesinje).
– Mavraka (1 k.) 1924. iz Zijevne (Mostar).
Kolonisti:
– Popovići (1 k.) 1913. iz Crne Gore.
– Popara (1 k.) 1928, iz Vučjeg Dola (Nikšić).
– Mihić (2 k.) i – Betegalo (1 k.) 1929. iz Bančića (Ljubinje).
– Janjić (1 k.) 1929. iz Ljubinja.
– Lojević (2 k.) 1929. iz Linika (Gacko).
– Doder (1 k,) 1929. iz Dubljevića (Gacko).
– Bovan (1 k.) 1929. iz Čičeva (Konjic) i – Krnjić (1 k.) 1929. iz okoline Slunja (Hrvatska).
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)