Poreklo stanovništva sela Plešina, opština Uroševac (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Plešina leži jugoistočno od Nerodimke ili jugozapadno od Uroševca u jednom proširenju doline potoka Plešinca. Vodu za piće dobija selo iz izvora i potoka. Topografski su nazivi za njive: Glavica, Tepanja, Tršovina, Pojatište, Lazina; za šumu: Kurkulica, Greben, Proni Suljes (Suljin potok), Krivina.
Selo je razbijeno u grupice kuća, a deli se na Gornju i Donju mahalu.
Arbanasi kažu da im preci pri doseljenju nisu zatekli selo, ali se u Pomeniku manastira sv. Trojice kod Prizrena među selima iz kojih je bilo manastirskih darodavaca pominje i ovo selo pod imenom Gornje Plešine. A Srbi Šubarići u D. Gušterici znaju svoju starinu u ovom selu, odakle su se iselili oko 1820. A u selu samom živi jedan poislamljen i poarbanašen rod čija se starina nije mogla utvrditi.
Arbanaški rodovi:
– Bajraktarović (17 k.), – Rustemović (2 k.), – Kurtalić (4 k.), – Canović (6 k.), – Karali (6 k.), – Abdulović (8 k.), i – Bakol (7 k.), svi od fisa Krue Zi i svi doseljeni iz Severne Albanije.
– Barjaktarovići i Rustemovići su doseljeni sredinom 18. veka (pojasevi za Rustemoviće zabeleženi 1931: Rustem, Amza, Alil, Zumber, Bajram, Sali 60 g.). Ostali su doseljeni za njima docnije.
– Dinol (3 k.), od fisa Krasnića, – Pukovit (4 k.), od fisa Klimenata i – Paić (2 k.), od fisa Sopa, doseljeni iz Severne Albanije početkom 19. veka.
– Fejzovit (1 k.), od fisa Sopa preseljen iz Koštanjeva u Siriniću 1910. g.
– Presok ( 1 k.), od fisa Gaša, preseljen iz kosovskog sela Jezerca 1916.
– Odžovit (4 k.), doseljeni iz Prištine oko 1830. Fisa nemaju i kažu da su turskog porekla. Svi ovi rodovi žive u Gornjoj mahali.
U Donjoj mahali žive:
Arbanaški rodovi:
– Mustafović (6 k.), od fisa Sopa. Doseljeni od skadarske strane sredinom 18. veka, samo nešto pre onih najstarijih arbanaških rodova u Gornjoj mahali.
– Ljumnjan (2 k.), od fisa Šalje. Doseljen početkom 19. veka iz Ljume, po čemu mu je došlo prezime, inače je starinom iz Skadarske Malesije, iz Šalje.
Poarbanašeni srpski rod je – Gavazović ili Đukini po starom prezimenu (7 k.). U islam su prešli početkom 19. veka. Devedesetogodišnji Srbin Nića Dajić iz Gornje Nerodimlje (1931) imao je babu po majci iz ovog roda.
Novi srpski doseljenici:
– Stanojević (1 k.) 1913. iz Drajčića (Sretečka Župa),
– Trifunović (1 k.) 1913. iz Drajčića,
– Ilić (1 k.) 1913. iz Drajčića,
– Stojanović (1 k.) 1921. iz Gornjeg Sela (Sretečka Župa),
– Ćosović (1 k.) 1921. iz Mušnikova (Sretečka Župa),
– Vujnović (4 k.) 1914. iz Panika (Bileće),
– Todorović (1 k.) 1914. iz Vranjske (Bileća),
– Bajčetić (1 k.) 1925. iz Mirilovića (Bileća),
– Trklja (1 k.) 1928. iz Mirilovića,
– Babić (1 k.) 1927. iz Vranjske (Bileća),
– Todić (2 k.) 1928. iz Vrbna (Bileća),
– Ninković (1 k.) 1929. iz Vrbna,
– Šešlija (2 k.) 1914. iz Podosoja (Bileća),
– Borković (1 k.) 1928, iz Borilovića (Bileća),
– Pavlović (1 k.) 1914. iz Kruševice (Trebinje),
– Doder (1 k.) 1930. iz Ravnoga (Gacko),
– Kujundžići (2 k.) 1924. iz Drobnjaka,
– Marić (1 k.) 1929. iz Drobnjaka.
Svi su srpski doseljenici doseljeni na kupljena imanja i svi žive u Donjoj mahali, sem Dodera, koji je u Gornjoj mahali.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)