Poreklo prezimena, selo Malo Ribare (Lipljan)

13. septembar 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Malo Ribare, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je u ravnici na 1,5 km istočno- severoistočno od Velikog Ribara ili 4 km zapadno-jugozapadno od varošice Lipljana.

Zbijenog je tipa. Deli se na 5 mahalica, od kojih četiri nose nazive po svojim jačim i uglednijim rodovima (Jašanic, Polom, Budakov i Grdžalija), dok se jedna zove Čerkeskom mahalom po Čerkezima koji u njoj žive.

Selo su 1864. osnovali Čerkezi koje su tu Turci kolonizovali po njihovom napuštanju postojbine na Kavkazu, po jednoj neuspeloj buni protiv ruske uprave. Kad se u ratu 1877-78. Srbija primakla Kosovu, od 32 čerkeske kuće 28 ih se povuklo u unutrašnjost Turske. Na njihovo mesto su došli muhadžiri iz Srbije.

Čerkeski rodovi:

Tuuž (3 k.), doseljeni 1864. iz sela M’žečako na Kavkazu. Pripada plemenu Abdzah.

Baže (1 k.). Doseljeni kad i Tuuž. Pripada plemenu Šapsuga („Šapso”).

Arbanaški rodovi:

Jošanic (9 k.), od fisa Sopa. Muhadžiri iz Jošanice (Toplica).

Grgur (2 k.), od fisa Krasnića, Muhadžir iz Grgura (Toplica).

Tular (2 k.), od fisa Gaša. Muhadžir iz Tulara (Toplica).

Polom (5 k.), od fisa Sopa. Muhadžir iz Proloma (Kosanica).

Došljak (2 k.), od fisa Klimenata. Muhadžir iz Novog Sela (Toplica).

Grdžalija (1 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir iz Resinca (Toilica).

Barbatovc (1 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir iz Barbatovca (Toplica).

Odžović (4 k.), od fisa Gaša. Doseljen iz Budakova (Podrima) 1913. na kupljeno imanje od Čerkeza.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    MALO RIBARE

    Selo je na levoj strani doline reke Rasine i prema Milentiji, s kućama na stranama brda: Gledalište, Brda kod Groblja, Šanca i Blata? na mestima gde strane brda prelaze u dolinsku ravan Rasine. Reka je Rasina a potoci su: Javorac, Potok u Drenovu dolu, Šljivov i Beli potok. Vode su: Dobra voda u Rilacima, Krpićki izvor, Dačkovićki izvor, Izvor “u Jelenkovice”, Izvor “u Jasala” i Izvor ispod Jaza. Delovi atara nose nazive: Jaz, Jošjah, Jelekovica, Jasle, Butinac, Ugari, Njive kod Zapisa, Dačkovićki breg, Vučkovac, Krpićko brdo, Jelenkova strana, Goli breg, Jokinac, Plandište, Petrova ornica, Pološki do.
    Selo sastavljaju kućne grupe pojedinih rodova i sve su nablizu. U selu je jedno groblje.
    Godine 1837. selo Ribare ima 27 kuća sa 41 poreskom glavom; 1844. godine selo Ribare ima 41 kuću sa 299 stanovnika; 1874. godine 34 kuće, dok su Mali Ribari imali 16 kuća; 1921. godine Ribari (Veliko i Malo) imali su 63 domaćinstva sa 445 člaiova; 1948. godine 76 domaćinstava sa 578 članova.
    Ima predanje da su “u Jelenkovice” pod Jelekovom stranom, ”u vreme cara Dušana” bili “ribolovnici”, ribnjaci. Ne zna se pouzdano čiji su ovi ribnjaci bili; možda ribnjaci grada Rasine u istoimenoj župi. Danas su stari ribnjaci preobraćeni u močila za konoplje.
    Rodovi: Krpići (b kuća, Sv. Arhangel) doselili su se iz Morače u vreme Velike seobe.
    Posle 1750. godine prešli su iz Javora u Krivoj Reci na Kopaoniku preci današnjih Rilaka (12 kuća, Sv Nikola zimski).
    Dačkovići i Đorđevići (10 kuća, Sv. Alimpije i Đurđevdan) prešli su, “ima više od 100 godina” iz Velikog Ribara.
    Posle rata 1914/18. godine došao je Gošić (1 kuća, Sv. Nikola i slava miraza Sv. Arhangel) iz Gornjih Vratara u Aleksandrovačkoj Župi. Ovaj Gošić je ušao u Krpića kuću.

    Izvor: Radoslav LJ. Pavlović – KOPAONIK, Brus, 2012.