Poreklo stanovništva sela Donje Gadimlje, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je na Gadimskoj reci, koja se u gornjem toku zove Klisura. Selo se upravo pruža delom u zadnjem klisurastom delu reke, a delom niže klisure, u ravnici.
Deli se na mahalu Lužana (u klisuri) i mahalu Elšana (u polju). Ova druga mahala nosi naziv po jednom od svojih najjačih rodova. Udaljenja između mahala su oko pola kilometra.
Donja Gadimlja i Gornja Gadimlja su u novije tursko doba sve do kraja 19. veka administrativno činile jedno selo. Pa i sad se usled toga kod seljana tih sela Donja Gadimlja naziva Donjom mahalom, a Gornja Gadimlja – Gornjom mahalom. U selu su pri doseljenju Arbanasa živeli Srbi, od kojih su neki već bili u islamu. Starinom iz Gadimlje su Srbi Golođini u Robovcu. Srbi Markovići u Topličanu živeli su u Gadimlji i tamo imali svoju zemlju.
Poislamljeni i poarbanašeni Srbi:
– Tašol (19 k.), starinci i jedni od najstarijih poislamljenika na Kosovu. Svoje poreklo prikrivaju tako što kažu da su iz islama („bili Turci”) pri austrijskom ratnom pohodu na Tursku („dolasku Nemca na Kosovo”) prešli u hrišćanstvo, a po povratku „Nemca” vratili se u islam. Ušli su u fis Krasnić.
– Odžovići (6 k.). Starinom su iz G ornje Morave, odakle su se početkom 19. veka doselili u Laškobaru. Tu su prešli u islam i ušli u Sop, fis Arbanasa Laškobaraca, a sredinom 19. veka su se preselili u D. Gadimlju.
– Kačarevići ili Lovc (3 k.). Doseljeni iz Lovca (Gornja Morava) početkom 19. veka i po doseljenju prepši u islam. Ušli su u fis svojih suseda Elšana, u Tsač. Pojasevi u 1932. su im od poislamljivanja bili: Bajram, Azir, Ujup, Šaban, Muharem (30 godina).
Arbanaški rodovi:
– Odžovit (11 k.), od fisa Šalje. Starinom su iz Malesije, a u Gadimlju doseljeni iz Moralije u Podrimi oko 1800. Pojasevi su im u 1932. od doseljenja bili: Sejda, Mula, Braim, Jusuf, Ujup, Osman (50 godina).
– Lekić (9 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni kao katolici iz Skadarske Malesije početkom 19. veka i odmah prešli u islam. Pojasevi u 1932. od doseljenja: Leka, Isen, Šaban, Asan (50 godina).
– Aljović (9 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni od Tetova posle Lekića. Dalja starina im je u Skadarskoj Malesiji.
– Elšant (7 k.), od fisa Tsača, doseljeni iz Ljume početkom 19. veka. Pojasevi u 1932. od doseljenja: Strefi, Sinan, Nezir, Ćerim (60 godina).
– Ašan (11 k.), od fisa Krue Zi. Doseljen iz Kolesjana u Ljumi kad i Elšant.
– Gabric (2 k.), od fisa Beriša. Doseljen iz Gabrice u Podrimi posle Ašana. Dalja starina mu je u Malesiji.
– Jašarovit (8 k.), od fisa Tsača. Doseljen oko 1830. iz Smire u Gornjoj Moravi. Pojasevi u 1932. od doseljenja: Beka, Uka, Tair, Džema (50 godina). Dalja starina mu je u Dukađinu.
– Kreljzovit (11 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni iz Nonge u Ljumi sredinom 19. veka. Pojasevi u 1932. od doseljenja: Tair, Redžep, Azem (50 godina). – Drenoglav (6 k.), od fisa Tsača. Doseljeni iz Drenoglave u Gornjoj Moravi oko 1870.
Cigana muslimana 1932. bilo je 11 kuća. Seljakali su se po Kosovu kao nadničari i napoličari. Starinom su bili iz Podrime.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)