Poreklo prezimena, selo Vlaška (Mladenovac)

29. jul 2014.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Vlaška, Gradska opština Mladenovac – Grad Beograd. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Vlaska

Položaj sela.

Selo je na pinosavskoj i ripanjskoj površi, koje su prosečene dolinama Velikog i Veljinog Potoka i potoka Ive.

Vode.

Glavniji izvori u selu su: Vojvodinac, Inđina Voda, Bukovac, Stublina i Buredeljica.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa i deli se na „Ovaj“ i „Onaj Kraj“, koje razdvaja Veljin Potok. Između krajeva je „sredina sela“ sa školom, crkvom, sudnicom i mehanom; tu je i česma Vojvodinac. Pored ovih, ima i jedan deo odvojen kraj sela u Šeševici (čije je groblje u Parlogama). Još pre 15-20 godina pojedinci su počeli odlaziti na imanja i tako se osnivaju novi krajevi. U Vlaško Polje se odselilo nekoliko kuća Jankovića i Jovančevića. Oni su formirali kraj u blizini železničke stanice i pored Krgujevačkog Druma. Pre 15-20 godina otišli su u Vis Milićevići i Mišići; u Prelepac Bukvići, Pavlovići, Rakići i Brkići; u Inđinu Vodu – Lazići; u Krušik – Jankovići, u Stublinu – Petrovići i u Mostinu Radojkovići.

Starine u selu.

U „Starom Groblju“, u blizini kuće Milisava Rakića, stoje velike kamene ploče a u Varovnicama „tugle“ i drugo.

U potesu Kokorinu, u dolini istoimenog potoka, po predanju koje se do danas održalo, postojalo je selo Kokorin, iz koga je „za vreme Kosovske Bitke otišlo sedamdeset kopljanika, koji su tada izginuli“. I danas seljaci prilikom kopanja i riljanja nalaze ostatke od kamena i cigala. Predanje dalje kaže „da je selo opustolo i bilo pusto čitavih 200 godina“.

Ime selu.

„Posle Kosovske bitke, na 200 godina, prvi se doseljavaju tri brata: Vladisav(Vlajko), Mladen i Rajko. Došli su „od Kosova“ i nastanili su se u kraju koji se danas zove „Šišmanski“, istočno od crkve. Vlajko ostane po njemu selo je dobilo današnje ime, Vlaška. Mladen i Rajko krenu dalje i prvi zasnuje selo Mladenovac a drugi Rajkovac. Ne zna se kako su se ova braća prezivala. Od njih danas nema potomaka.

 

Osnivanje sela i poreklo stanovništva.

U Langerovoj karti ovo naselje je ubeleženo po imenom Vlaska. Pripadala je Vićentijevoj knežini i imalo je 1818. godine 51 a 1822. godine 61 kuću. Godine 1846. Vlaška ulazi u sastav kosmajskog sreza i imalo je 85 kuća. Po popisu iz 1921. godine selo je imalo 369 kuća.

Posle Vlajka doselili su se:

Vujići (Odžkovići), slave Miholjdan. Ranije su se prezivali Kuzmanovići. Odžakovićima ih, vele, zovu zbog toga što su prvi u selu na svojoj kući „izbili“ odžak. I oni su „od Kosova“. „Lutajući ovim krajevima naišli su na Vlašku, upravo na Vlajkovu kuću i da bi bili u društvu, stanu ovde“.

Rakići (Milovanovići), slave Đurđic. Ranije su se prezivali Risimovići. Došli su od Kosova u isto vreme kada i Vujići.

Pejanovići su iz istog kraja i u isto vreme, kada i Rakići, se doselila i ova familija. Ranije su se zvali Ivkovići, slave Aranđelovdan.

Šuveljaci (Pavlovići, Pavkovići, Ilići, Dikići, Mateići, Jevtići, Ninkovići, Marići, Budžići-Živanovići, Dimitrijevići, Milićevići, Mirkovići i Mišići), slave Nikoljdan. Predak Šuveljaka je „iz južnih krajeva“, slave Nikoljdan.

Jankovići, slave Jovanjdan. Doselili su se od Pirota. Jankoje predak Jankovića i imao je sinove Todora, Nikolu i Lazara. Todor je trgovao „sa prekom“, prvi je u Vlašku doveo učitelja Negovana„iz preka“ i „otvorio školu“ u jednoj svojoj kućici. Njegovim trudom, uz pomoć naroda, podignuta je i crkva brvnara koja i danas postoji.

Stankovići: Predak Stankovića, Stanko, došao je sa Tomomi Antonijem. Imao je i brata Ivkaod koga su:

Jabukići, slave Jovanjdan.

Jovančevići (ili Jovanovići). Predak Jovančevića Jovanča Čamdžić imao je sinove Milojai Milenka, slave Jovanjdan.

Stankovići i Jovančevići (ili Jovanovići) su, kao i Jankovići, doseljeni od Pirota.

Marinkovići, slave Đurđic. Marinkai Jankaje dovela mati iz Kovačevca. Preudala se za Miloša Nogića (danas Pavlovići) iz roda Milosavljevića. Kada su Marinko i Janko poodrasli, očuh ih vrati u Kovačevac. Na putu ih sretne spahija, vrati ih nazad u Vlašku, uzme polovinu imanja od Rake Rakićai njima dodeli. Rod su im Vlajići (Čokići) u Kovačevcu, Čokići u Koraćici i Vujičići u Ameriću.

Šišmanci (Petrovići, Jocići i Nedeljkovići), slave Stevanjdan. Predak Šišmandošao je „sa Kosova“.

Brkići (Jovanovići) slave Đurđic. Jovan „Brka“ bio je sluga kod Jovančevića, oženio se i ostao u selu. Ne zna se odakle je došao. Imao je tri sina od kojih sa današnji rodovi.

Bukvići, slave Đurđic. Predak Stojan, kovač, došao je iz Prilepa. Imao je dva sina, Petrai Petronija, Petronije je imao sina Stevana, koji je bio „debeo kao bukva“ zbog čega su ga nazvali „Bukva“ pa se prema tome i ceo rod preziva Bukvići. Petar je imao sina Pantu, Panta je imao Milošai Milovana.Od Miloša su:

Miloševići a od Milovana:

Milovanovići.

Milosavljevići (Pavlovići), slave Đurđic. Braća Milisavi Marjandoselili su negde „iz okoline“. Od Milisava su Milosavljevići a od Marjana, po njegovom unuku Pavlu, Pavlovići.

Avramovići, slave Aranđelovdan. Sima, Avramovotac, došao je iz Crne Gore u Jagnjilo, gde je umro. Žena mu se preuda u Vlašku u Jovanoviće (Rožiće) i dovede Avrama. Avram je imao sedam sinova od kojih su današnji Avramovići.

Kovačevići, slave Vavedenje. Petar Kovačević doselio se 1848. godine od Arilja.

Lukići (Malići), slave Trifundan. Ranije su se prezivali Otmanovići, a Turci su im dali nadimak Đebaci. Starinom su „od južnih krajeva“.

Kuzmići, slave Đurđevdan. Ne zna se odakle su. Bila su dva brata, Simai Kuzman. Sima je, po presudi kneza Jevrema Obrenovića, streljan u Ripnju, što je psovao „Miloša u bradavicu“. Od njega nema potomaka. Kuzman nije imao dece. Kao udovac doveo je ženu sa pastorkom Markomiz Velike Ivanče. Oženio se treći put iz Nemenikuća, i treća mu žena dovede tri pastorka. Svi se oni prozovu Kuzmići i slave Đurđevdan. U Nemenuikućama su im rođaci Borikići. Kuzman je slavio Stevanjdan.

Lazići, slave Lazarevdan. Predak Lazarje došao iz okoline. Imao je tri sina, od kojih su današnji Lazići.

Miloševići, slave Jeremijevdan. Došla su četiri brata, Radosav, Rajko, Vule i Petar od Sjenice, posle 1809. godine. Doveo ih Todor Janković i „dao im Šeševicu na uživanje“.

Todorovići (Pavlovići), slave Đurđevdan, zovi ih „Erama“.

Đuričići, slave Nikoljdan. Mati se udala za nekog Babića i dovela ih iz Amerića.

Todorovići i Đuričići žive u Šeševici.

Kokanovići (Miloševići), slave Đurđic. Po ocu Milošuzovu se i Miloševići. Miloša su zbali „Kokan“ pa po tom zovu i Kokanovići. Miloš je došao iz Amerića..

Jovanovići („Rošići“), slave Jovanjdan. Predak Jovandošao je iz Pirota. Bio je artiljerac i posle rata „rovašen“, te ih u šali zovu i Rošići. Jovan je imao četiri sina od kojih su danas Jovanovići.

Gajići, slave Jovanjdan. Gaja se doselio iz Amerića, gde su se prezivali Pavlovići.

Gajići, slave Nikoljdan. Gaja Krnjak se doselio „iz okoline“.

Mitrovići, slave Đurđic. Mitrovotac Paundošao je „od Timoka“ i doveo Mitra.

Jankovići, slave Lučindan. Otac se doselio iz Zagorice u Jasenici.

Matići, slave Đurđic. Ne znaju odakle su se doselili. Njihov predak Mita ja zauzeo i iskrčio imanje u Šeševici.

U „Parlogama“ su naseljeni Cigani-Romi.

Jovanovići. Stevan se doselio iz Đurinaca, gde ima rodbinu, Jankoviće i druge. Starinom su iz Maminca – preševski srez. Stevan je bio ciganski kmet za vreme Tase aračlije. Imao je šest sinova i od njih su:

Stevanovići (Vasići), slave Nikoljdan i Đurđevdan.

Stankovići su posebna familija, slave Sv. Petku.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Nemanja Radojkovic

    Postovani, da li se zna odakle su Radojkovici, i sa kojih prostora je ova familija dosla….? posto ovde nije objavljeno, a spominju se prethodnom postu… Hvala na odgovoru….

  2. Zeljko Milisavljevic

    Ima jedna mala greska…nije Milosavljevic nego Milisavljevic 🙂

  3. Mirosava Medić Zamakar

    Da i ima podataka o Jabukićima iz Vlaškog Poja. Slava sveti Jovan.
    Moj deda Jabukić Budimir je od familije Jabukića iz Vaškog Poja. Njegov otac je bio Obrad Jabukić, trgovac, i pripadao je radikalima. Od babe sam čula da je bio poslanik za Kosmajski okrug verovatno krajem XIX veka, moguće kada je bio donešen radikalski Ustav 1888 godine.

    • Marija Matić

      Jabukić je došao u selo Vlašku gde se “udao” u Petroviće, koji su iz sela Njeguši, Crna Gora, slave Sv Jovana. Sada smo velika familija.

      • Nataša Jabukić

        Poštovana Marija, da li znate nešto preciznije o kom Jabukiću je reč i ime žene kojom se venčao? Volela bih da mogu da povežem kako ide ženska linija roda.

    • Marko Milanović

      Tačno je to sve za Obrada Jabukića. Otac Ivko i žena Jabuka. Ivko je brzo umro od dizenterije pa je porodica nastavila prezime po majci. Kuća im je bila u Vlaškoj u jednom delu mog sada dvorišta, inače Stankovića (sada sam ja Milanović). Obrad je kao što ste rekli živeo u Vlaškom Polju i trgovao svinjama, tovio je po vagon svinja i terao za “preku”, današnja Vojvodina.

  4. Varagic Dragan

    Dali ima podataka u Vasim arhivama o familiji Varagic ,deda se zvao Milorad Varagic a drugi Deda Danilo Varagic poginuo na mackovom kamenu 1914god.Mogu se dodati i ova prezimena u podatke o selu Vlaska bio bi Vam zahvalan