Poreklo prezimena, selo Gornja Brnjica (Priština)

19. jul 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornja Brnjica, grad Priština (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Seoska crkva u Gornjoj Brnjici
Seoska crkva u Gornjoj Brnjici

Selo je u podnožju Golaka, na Sićevačkoj reci, u početku proširenja njene doline pri izlazu u kosovsku ravnicu.

Do dolaska muhadžira selo je bilo zbijenog tipa. Muhadžiri su pri doseljenju (1878) osnovali četiri izdvojene mahale, te je sada selo s njima razbijenog tipa. Selo sada, zajedno sa starim delom, ima pet mahala, a zovu se: Miljevac, Ješaničane, Brnjica, Dušinčane i Sinji Dol. Kuće u mahalama su zbijene. Udaljenja između mahala iznose do 1,5 km.

Do oslobođenja od Turaka (1912) Srbi su živeli samo u mahali Brnjici, a otada prešli u Dušinčane i u Ješaničane. U Miljevcu, pak, pored Arbanasa muhadžira, ima i Srba kolonisga.

U selu je samo jedan rod nepoznatog porekla, inače su svi drugi doseljenici. Biće da su u srednjem veku Gornja i Donja Brnjica (rastojanje 3 km) činile jedno selo i da se pomen Brnjice u jednoj povelji cara Dušana odnosi na sadašnje obe Brnjice.

Za turske vladavine je, bar od početka 19. veka, cela G. Brnjica bila u čifčijstvu.

Rodovi:

Đorđevići (3 k., sv. Nikola), doseljenici nepoznatog porekla.

Dekići (2 k., sv. Arhanđeo). Doseljeni na prelazu 18. i 19. vek iz Toplice. Pri doseljenju su zatekli neke Srbe Ćurčiće koji su se docnije iselili u Sev. Srbiju.

Cvejići ili Rakići (11 k., sv. Stefan). Preseljeni sredinom 19. veka iz roda Rakića u Ugljaru. Starinom su iz Bihora.

Bojkovići (5 k., Sv. Nikola). Preseljeni iz roda Perelića u Ugljaru kad i Cvejići. Starinom su iz M. Slatine.

Karaperići (2 k., Sv. Nikola). Dovedeni iz Badovca oko 1960. s majkom koja se preudala u Bojkoviće.

Lazićevi (2 k., Sv. Stefan). Preseljeni 1913. na kupovicu iz istoimenog roda u Čaglavici. Starinom su od Peći.

Đokci (1 k., Sv. Nikola).Preseljeni 1913. iz Lapljeg Sela na kupovicu.

Stamenkovići (2 k.). Doseljeni 1921. kao kolonisgi iz Toplice kuda se iselili iz Ugljara po dolasku muhadžira na Kosovo.

Vranići (2 k.). Doseljeni kao kolonisti 1928. od Novog Pazara.

Sudžum (1 k.). Doseljen kao kolonista 1931. iz Hercegovine.

Muhadžiri iz 1878. iz topličkih sela:

Jošanic (7 k.), od fisa Sopa, iz Jošanice.

Draguš (7 k.), od fisa Šalje, iz Draguša.

Planalije (8 k.), Blaca (3 k.) i – Žuša (1 k.), svi od fisa Tsača, iz V. Plane, Blaca i Žuše.

Žegrova (3 k.), od fisa Gaša, iz Žegra.

Pestiš (6 k.), od fisa Škrelja, iz Pestiša.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

_____________

DODATAK: Podaci prema popisu stanovništva KiM iz 1912. godine. Priredio član foruma Poreklo Gile:

Selo Gornja BRNJICA

U ovom selu bilo je 9 srpskih kuća sa 55 članova i 69 albanskih, od kojih je 60 muhadžira iz 1878. godine. Srpska domaćinstva bile su potpune čifčije. Obrađivali sučifluke Ali-efendije iz Prištine. I u ovom selu on je plaćao porez od 1908. godine. Čifčije ni ovde nisu pamtile kada su počele da obrađuju aginu zemlju. Tri Srpska domaćinstva živela su u aginoj kući (Giga Velić, Mladena Cvejićka i Mika Stolić), a ostala su imala svoje kuće sa dvorištem.

Srpske čifčije obrađivale su zemlju od 245 dana pluga. Giga Velić (30 dana oraće zemlje, 10 čeljadi), Trajko Bojković 15, 3, Mladena Cvejićka 15, 2, Đorđević Mita 30, 9, Miladin 15, 4, Laѕa Cvejić 40, 9, Mika Stolić 30, 5, Zdravko Nićić 40, 6 i Deka Slavković 30, 7.

Za vojsku su bili spremni: Zdravko Nićić, Mika Stolić, Stojan Gvozdenović, Lazar i Ilija Cvejić, Božidar Lazić, Mita, Mladen i Miladin Đurđević, Vukadin Miladinović, Milan Kitić, Giga i Stojan Veljić, Trajko i Stanko Bojković, Deka i Đeka Slavković.

Agama su davale četvrtinu proizvoda, a pre 1908. godine petinu, s tim što su plaćale porez na zemlju. Albanci čifčije radili su pod istim uslovima kao i Srbi. Nijedno čifčijsko domaćinstvo nije imalo ugovor sa agom. Aga ih nije pomagao, niti je bilo naročitih međusobnih uslova. Gospodar čifluka postupao je sa Srbima kao i drugi gospodari.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.