Poreklo prezimena, selo Vrbica (Gnjilane)

28. jun 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vrbica, opština Gnjilane (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na planini Žegovcu, u izvorištu Žegovačke reke, većim delom oko njegove desne sastavnice.

Razbijenog je tipa. Deli se na devet mahala, čiji su nazivi po rodovima koji u njima žive. Izuzetak u tome čine Gornja mahala („Maala Epr”) i mahale zvane Bačevište i Kruškov Dol. Udaljenja između mahala su 1-2 km. Mahale su takođe razbijene. Selo je upravo razbijenog tipa starovlaške vrste.

Arbanasi kažu da im preci nisu zatekli selo pri doseljavanju, međutim Srbi Stamenkovci u Ponešu (Novobrdska Kriva reka) iseljeni su iz njega oko 1830. I topografski nazivi Bačevište i Kruškov Dol ukazuju da su Srbi bili zatečeni.

Rodovi:

Spaijović (12 k.), – Bislimović (18 k.) i – Ibrović (15 k.), od fisa Beriša. Doseljeni krajem 18. veka i početkom 19. veka iz Malesije.

Bilinica (18 k.), od fisa Beriša. Došao za svojim rođacima iz Bilinca u gnjilanskom Karadagu, gde se bio doselio nešto ranije.

Ašant (8 k.), od fisa Tsača. Doseljen iz Sev. Albanije posle prednjih rodova.

Ćukol (12 k.) i – Smaljović (17 k.), od fisa Tsača, bratstva Žernjana. Doseljen iz Brasaljca (Novobrdska Kriva reka), u Slovinje početkom 19. veka, a iz Slovinja u Vrbicu oko 1820. Pojasevi u 1948. su mu od preseljenja iz Slovinja bili: Alija, Sejdi, Bećir (85 godina). U mahalama Bačovištu i Kruškov Dolu ima 17 kuća muhadžira iz Bogunovca u Jablanici. Svi su od fisa Bitiča.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.