Poreklo prezimena, selo Velika Dobranja (Lipljan, KiM)

23. jun 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Velika Dobranja, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je u ravnici između Sitnice i Goleša, na Vrševačkoj reci.

Zbijenog je tipa. Deli se na tri mahale: Lugića, Barbatovačku i Gašnjansku mahalu.

U selu se održao jedan starinački rod, koji je početkom 19. veka, po doseljenju Arbanasa u selo, prešao na islam. Ostali Srbi su se docnije raselili . Taj rod (Čolaković) i još tri arbanaška roda (Lugić, Bajramović i Arslan-aga) imali su svoju zemlju, dok je ostalo stanovništvo bilo u čifčijstvu, te se i smenjivalo. I muhadžiri iz Toplice su bili čifčije.

Rodovi:

Čolaković (2 k.), poislamljeni i poarbanašeni Srbi starinci. Ušli su u Tsač, fis Arbanasa Lugića iz svog sela.

Lugići (6 k.), od fisa Tsača, bratstva Zognjana. Doselili se krajem 18. veka iz Severne Apbanije. Pojasevi su im u 1933. od doseljenja bili: Tair, Bećir, Azir, Šaban, Azir (60 godina).

Bajramović (4 k.), od fisa Gaša. Doselili se iz Malesije kad i Lugići.

Arslan aga (1 k.), od fisa Bitiča. Doselio se iz Dukađina oko 1830. Pojasevi su mu u 1933. od doseljenja bili: Bejta, Arif, Šaban (80 godina).

Muhadžiri iz topličkih sela:

Barbatovc (18 k.) od fisa Krasnića. Doseljen 1878. iz Barbatovca.

Bublic (2 k.), od fisa Tsača, iz Bublice.

Obrtinc (I k.)od fisa Klimenata, iz Obrtinca. – Breznic (2k.),

Plana (1 k.) i – Mikuljan (1 k.) od fisa Gaša, iz Breznice, Plane i Mikulovca.

Statovc (1 k.) od fisa Sopa, iz Statovca.

Muhadžiri iz jablaničkih sela:

Štulc (1 k.), od fisa Beriša, iz Štulca.

Brestovc (2 k.), od fisa Gaša, iz Brestovca.

Cigani muslimani:

Ajetović,

Redžić,

Isenović,

Suljović,

Šabanović,

Miftarović, svi sa po 1 kućom.

Živeli su u mnogim dreničkim i kosovskim selima. U V. Dobranji se naselili između 1890. i 1910. Maternji jezik im je sada arbanaški.

Kolonisti:

Spasojević (1 k.). Doseljen 1921. iz Jablanice. Dalja mu je starina u Crnoj Gori.

Bajat (1 k.) i

Dangubić (1 k.), doseljeni 1927. iz Bileće, prvi od sela Žrvnja, a drugi iz sela Dola.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.