Poreklo prezimena, selo Businje (Priština)

22. jun 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Businje, grad Priština (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na padinama Golaka, u izvorištu Businjske reke, leve sastavnice Suteske, koja se u Gračanku uliva u sredini njene klisure.

Tipa je razbijenog. Deli se u šest mahala. Središna i najveća nosi naziv sela (Businje), a ostalih pet mahala su: Suljovića, Pepića, Nezirovića, Murtovića i Suljića mahala. Udaljenja između mahala su oko 1 km. I kuće u mahalama nisu grupisane.

Selo je sada arbanaško, ali je u njemu sve do 1897. bilo Srba. Kao čifčije u Arbanasa su od oko 1820. do 1897. živeli Srbi Pavovići iz Slivova (na Gračanki). Pre njih su živeli drugi Srbi, koje je, kako Arbanasi kažu, pomorila čuma. Vora Škijeve (Srpsko groblje) je groblje tih ranijih Srba, jer su se Pavovići ukopavali u Slivovu, u mestu svoje starine.

Rodovi:

Asković (3 k.),

Ajredinović (5 k),

Limonović (7 k.),

Ajvazović (6 k.) iz mahale Businje i iz istoimenih mahala:

Suljović (8 k.),

Pepić (11 k.)

Nezirović (10 k.),

Muratović (13 k.) i

Suljić (4 k.), svi od fisa Gaša. Doselili se oko 1840. kad i Arbanasi susednog sela Mramora, kao njihovi rođaci.

Bućmet (3 k.), od fisa Sopa i

Kuloč (2 k.), od fisa Tsača, doseljeni kao muhadžiri 1878. iz Jablanice, iz sela Kolaca.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.