Poreklo stanovništva sela Brštica, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Gornja Mala je na obema stranama doline Čičovca; kuće Matića u ovoj mali leže na jednoj visokoj terasi.Donja Mala je na obema stranama jedne doline.Sredojevića Mala je na prisojnoj strani Brštičke Reke, na visokoj površi između ove doline i Durisavca i na obema stranama poslednje doline.
Vode.
Izvori sa kojih se pije voda su: Babin Točak u Gornjoj Mali i Selište u Donjoj mali.
Tip sela.
Male u selu su:
Gornja Mala u kojoj žive porodice:Jovičići, Matići, Markovići, Stanići, Gajići i Petrovići.
Donja Mala:Vićentići, Čupići, Simeunovići, Stojanovići i Vučićevići.
Sredojevića mala:Stanići, Markovići, Sredojevići, Kostići, Teofanovići, Ivanovići, Petrovići i Živanovići.
U Gornjoj Mali kuće Jovičića su odvojene od ostalih dubokom dolinom Čičovcem. U Sredojevića Mali Teofanovići i Ivanovići su rastavljeni dubokom dolinom Durisavcem. U svim malama su izdvojene grupe kuća sa istim prezimenom.
Najveća zadruga je Sredojevića sa 20 ukućana.
Privreda.
Do 30 seljaka rade u rudnicima u Kozjoj Steni, Zajači i u Lipenoviću a 10 u topionici. Nadnica im iznosi od 1,20 do 1,60 dinara. Nekoliko seljaka seku u državnoj šumi drva za ćumur i prevoze ćumur iz planine u topionicu.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je u selu između Gornje i Donje Male, zatim, u Velikom Visu, Malom Visu, Kašinovcu, Martinovači, Medljanu, Brdu itd.
Seoska šuma je u Stikovcu, Mijajlovači, Kapetanovoj Vodi, Kozjoj Steni itd, i u njoj ima i privatnih imanja. Oko 10 seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
U selu se pominje porodica Krnjića (Krnjino Groblje), koja se davno iselila u Mačvu.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
–Petrovići slave, slave Miholjdan.
–Vićentići, Čupići, Simeunovići i Stojanovići: Njihovi preci Vićentijei Stojan podelili su se pre 100 godina, slave Jovanjdan.
Doseljeni su:
–Markovići i Sredojevići su doseljeni iz Gvosca (Gvozdac) u Hercegovini početkom 18. veka. Njihov predak Milijapobegao je zbog turskog nasilja. Milijin sin Krsmanimao je Mihaila– od koga su Markovići, Jovana– od koga se Sredojevići i Nikolu. Nikolini potomci su odseljeni u Joševu u Tamnavi, slave Đurđevdan.
–Jovičići, Matići, Markovići i Stanići su iz Hercegovine, doseljeni početkom 18. veka. Njihovi preci su pobegli od turskog nasilja, najpre su živeli u Sredojevića Mali. Docnije je Janko– od koga su Jovičići, Matija– od koga su Matići i Marko– od koga su Markovići su prešli u današnju Gornju Malu, slave Lučindan.
–Vučićevići su iz Šljivove u Staroj Srbiji, doseljeni početkom 19. veka, ne kaže se koju slavu slave;
–Gajići su iz Tolisavca od Jovića, doseljeni početkom 19. veka, slave Nikoljdan;
–Ivanovići su iz Lipenovića, doseljeni početkom 19. veka, Aranđelovavdan; i:
–Kostići, Teofanovići, Petrovići i Živanovići su iz Lipenovića, doseljeni u drugoj polovini 19. veka. Njihovi očevi su se stalno nastanili u kolibama, koje su ima bile kraj „svinjeva“ (svinjaca), slave Aranđelovdan.
IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
11. maj 2014. u 20:16
zoran
Veliki pozdrav za sve Vas, ja sam Zoran Sredojevic iz Krupnja, jedan od Milijinih potomaka. Vec dugo trazimo Milijinu vezu sa Gvoscem /Gvozdac/ tacnije kom je plemenu i bratstvu pripadao Milija pre doseljavanja u Brsticu, Radjevinu. Od njega imamo u potpunosti uradjeno porodicno stablo, sada vec deset kolena ali bih zamolio svakoga ko moze da mi pomogne i uputi kome da se obratim. Gotovo sigurno smo iz Plemena Drobnjak, verovatno iz bratstva Milosevici , kuca Knezevica. Unapred hvala tel> 064 89 24 199 mail> [email protected]
7. januar 2021. u 16:33
Ivana
Napravljena je manja greška. Moji rođaci, tj.moj deda iz Brštice je Teovanović, a ne Teofanović. I sada su tamo Teovanovići…