Poreklo prezimena, selo Joševa (Loznica)

21. april 2014.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Joševa, grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje iz 1902. godine. TriIz knjige Vidosave Nikolić-Stojančević „Rađevina i Jadar“ u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg u Joševi
Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg u Joševi

Položaj sela.

Joševa je u okrugu podrinjskom, srez jadranski, opština iverska, u podnožju Cera. Selo je na prisojnoj strani a vrlo mali deo je na osojnoj. Selo ima tri ma(ha)le i to: Lužanica, Rečani i Potočari.

Vode i ime selu.

Bunara i đermova u selu ima osam. Reka Lešnica izvire iz „Dobre vode“ čiji je izvor lekovit u koju se uliva potok Joševica te se misli da je selo dobilo ime po tom potoku.

Klima.

Najviše duvaju vetrovi Severac, Jug i ustoka.

Zemlje i starine u selu.

Glavna mesta u Ceru su: Mršića grob, Kumavac, Joševica, Lipik, Kik, Brezova Glavica, Ugljarica, Presečena Kosa na kojoj ima ostataka nekakve cigle, te se misli da je tu bilo nekada staro naselje.

Na Iverku su: Tamna Jaruga, Ravni potok, Sreden, Lomača, Crvena Kosa, Vis itd. U Gornjem kraju – Lužnjaci, pored reke Lešnice postoji izvor „Slatina“ gde ima ostataka cigle, kremena i misli se da je tu bilo Madžarsko groblje a u Veliko Polju je mesto Crkvine a na mestu Bugatovac ima ostataka kaldrme pa se misli da je nekada ovuda prolazio put.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

U Mali Lužanci su:

Petrovići, doseljeni odavno iz sela Radenković u Mačvi, slave Đurđevdan.

Simonići, otac Pavle doselio se iz Ribarice, slave Mitrovdan.

Imamovići, misli se da su starosedeoci, bili su u selu najbogatiji otuda su dobilo to prezime, sada su siromašni, slave Stepanjdan-Stevanjdan.

Jevtići i Pejići, doseljeni iz Jadranske Lešnice pre 10 godina, slave Aranđelovdan.

Petrovići drugi su doseljeni iz Miline, slave Đurđevdan.

Uroševići su došli takođe iz Miline, slave Đurđevdan.

Janjići su iz Ribarice, slave Đurđevdan.

Ivanovići su iz Kamenice, skorašnji doseljenici, slave Đurđevdan.

Pejići su iz Hercegovine, došli pre pet (?) pojaseva, slave Stepanjdan-Stevanjdan.

Martinovići su iz Jarebice, otac došao pre 17 godina kao uljez, slave Nikoljdan.

Jeremići slave Đurđevdan.

Tadići su iz Krivaje-Pocerina, slave Tomindan.

Trišići su od tri brata, Triše, Pavla i Jocana. Jocan se odselio u Petkovicu i tamo je velika familija Jocanovića. Trišići slave Đurđevdan.

Kovačevići, predak došao iz Paskovca kod Loznice, bio kovač – otuda ovo prezime, slave Miholjdan.

U Mali Rečani su:

Jakovljevići i Nenadovići su od jedne familije, slave Đurđic.

Stepanići su iz Birče u Bosni, slave Đurđevdan.

Živanovići su iz Kamenice, slave Alimpijevdan.

Gligorići si iz Trbosilja – Jadar, slave Đurđevdan.

Maksimovići, pretka dovela majka u kuću očuhu iz Rađevine, slave Đurđic.

Simići su iz Bosne, slave Đurđevdan.

Jevrići su iz Glavice u Bosni, slave Stepanjdan-Stevanjdan.

Samardžići slave Sv. Joakima i Anu.

Babići slave Nikoljdan.

Tomići su iz Gornje Badanje, slave Jovanjdan.

Kneževići, njima je u kuću došao Pešo Vojinović kao momak, Kneževići su izrumrli a Vojinović preuzme njihovo prezime, slave Nikoljdan.

Jakšići su iz Hercegovine, slave Đurđic.

U Mali Potočari su:

Katanići su iz Bosne, dobili ime po tome što je njihov predak prvi otišao u Katane po pozivu ćesara, slave (oštećeno).

Stamenčići su iz Srema, slave Đurđevdan.

Jagodići su iz Gornje Badanje, slave Đurđic.

Mandići su starosedeoci, slave Aranđelovdan.

Dimitrijevići, misli se da su starosedeoci, slave Đurđic.

Čotorić je iz Jadranske Lešnice, došao kao sluga, slave Nikoljdan.

Ivkovići slave Miholjdan.

Pavlići slave Sv. Joakim i Ana.

Sekulići su starosedeoci, ima ih odseljenih u Jarebice i u sadašnju varošicu Draginac, gde drži dućan i bavi se trgovinom, slave Lazarevdan.

Maričići su iz Čokešine, slave Stepanjdan-Stevanjdan.

U selu ima 16 kuća Cigana-Roma, koji su primili pravoslavnu veru i ovde su se nastanili pre 30 godina. Slave Nikoljdan dok dve kuće slave Malu Gospojinu. Bave se zemljoradnjom, krađom (!?) a i sepetarstvom(?).

Ostali podaci u selu.

Zadruga nema veći do 25 članova.

U Joševi kod škole postoji jedna mehana i kovačnica.

Celo selo preslavlja Spasovdan.

10. decembar 1902. godine, Draginac.

Opisao Ljub. M. Šopalović, učitelj.

IZVOR: Vidosava Nikolić Stojančević – Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. Da li se zna odakle su se u selo doselili Lazarevići?

  2. Gordana MilovanovicEx Stojancevic

    Interesuje me da li postoje jos porodice Stojancevic,deda se zvao Tihomir Stojancevic rodjen u Soko Banji,rodjeni brat mu je donator Crkve u Soko Banji,sto i danas stoji.Ja inace zivim u Cacku sa porodicom i imam 54 god.

    S postovanjem,
    Gordana Milovanovic

  3. Svako kroji i priča na svoj način i tako vešto manipuliše sa istorijom jednog mesta ,opisivanje jednog mesta sa toliko neistina svodi se na razne manipulacije samog autora .

  4. Gojko

    Hvala sajtu “Poreklo” za prikupljeni istorijski materijal, od velikog značaja za stanovnike sela Joseva. Popisivac tog vremena sačinio dobar pisani trag od velikog značaja za budućnost. Veliki pozdrav iz Joseve.

  5. D. Ivanovic

    korekcija za neke familje /nazive/,Dimitrijevici.danas se prezivaju Dimitrici, Simonici,danas su Simanici.Takodje ondasnji Imamovici,danas su Vamovici a familija Jeremic sada slavi Stepanjdan….

  6. D. Ivanovic

    Prethodni komentar za nazive se odnosi na familije iz Joseve/LOZNICA/…