Poreklo prezimena, selo Karan (Užice)

13. februar 2014.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Karan, grad Užice – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Bela crkva karanska
Bela crkva karanska

Položaj sela.

Na zapad od Lelića i duž njih pruža se na jug do potoka Dubokog a na sever mimoilazi Leliće i iznad Zaselja dopire do Bjeloperice i pod Brezov Grad. I Karan je na obema stranama Lužnice, najduže i brdovito selo. Čija je brdovistost veća od svih donjih sela. Seoske su kuće na obema stranama reke, dalje od nje i po iznetim brežuljcima, iz daleka vidne, što nije slučaj kod donjih lužničkih sela. Nigde se u donjim selima ne ističu jače porodične grupe i džemati, ali u ovom selu raspoznaju se i pojedina brda i nazivaju se tim imenima. Najseverniji kraj prisoje Brezov Grada zove se Granica i to se u selu zove pravim zaseokom, pošto je udaljeno i odvojeno, skoro Zaseljem i odsečeno od sela, od donjih krajeva.

 Starine u selu

Bela crkva Karanska, posvećena Blagoveštenju, nalazi se u selu Karanu, a podigao ju je, kao svoju zadužbinu, župan Petar (Brajan), između 1340. i 1342. godine (u ranijoj literaturi je crkva datirana između 1332. i 1337. godine, ali se danas, nakon otkrića portreta mladog Uroša, njeno podizanje smešta između 1340. i 1342. godine). Samo mesto crkve je korišćeno kao kultno još u doba Rimljana, o čemu svedoče rimski nadgrobni spomenici u neposrednoj blizini. Arheološka istraživanja, obavljena 1975. godine, otkrila su u crkvi ktitorske grobove, a radovi na konzervaciji i restauraciji njene arhitekture i freskoslikarstva, obavljeni su 1980. godine.

Bela crkva Karanska se danas nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.

Arhitektura i živopis

Sama građevina ima jednobrodnu osnovu sa tri traveja, iznad kojih se uzdiže kupola kružne osnove. Na istočnom kraju se nalazi polukružna oltarska apsida ispred koje je kameni ikonostas, dok je na suprotnom kraju, u XIX veku dozidan narteks.

Oslikavanje unutrašnjosti crkve su najverovatnije radila dvojica slikara. Ktitorska kompozicija župana Brajanasa suprugom Strujom, sinom i tri ćerke prikazana je na zapadnom delu severnog zida, dok je nasuprot njih prikazana vladarska porodica (kralj Dušansa Jelenomi maliim Urošem) i sveti Nemanjići (Simeon, Sava i Milutin). Dušanov lik na portretu ima njegove crte i podseća na one sa severnog zida narteksa crkve u Dečanima, dok je Jelena prikazana uopšteno. Pored njih, na zidovima su prikazane još neke istorijske ličnosti, kao i portreti drugih donatora crkve (u starijoj literaturi, pre tačnog datovanja crkve i identifikacije vladara, bilo je pretpostavki da su u pitanju Lazarsa Milicomi malim Stefanom). Od religijskih fresaka, u naosu su naslikani Veliki praznici, scene iz Starog zaveta i života Bogorodice, dok se u oltarskom delu nalaze predstave Poklonjenja arhijereja i Bogorodice sa anđelima.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Karan je pun starina, koje su već opisivane. Starih porodica nema; one su bile iste sudbine kao i lelićske, jer se nisu dugo održavale. Najstarije porodice ovog sela su iz istih vremena kao i kod susednih sela. I ovde se doseljavanje završilo kada i po okolini.

Najstarije porodice su:

Mirkovići i Ostojići su pod Granicom, došli iz crnogorskih Banjana. Ovde su došla dva brata sa dosta stada. Jedan od njih je popovao a drugi trgovao. Od ove porodice istaklo se nekoliko popova i trgovaca i otišlo negde prema Jadru; ima ih ovde u Granici 26 kuća, slave Đurđevdan.

Murići su došli ubrzo za prethodnima, naselili se na levu stranu reke. Predak današnjih Murića je iz istoimenog bratstva Murića u Drobnjacima. Murići su zauzeli zapadni, suncu uprti deo sela i duboko se uneli u Gostinicu; danas ih je 14 kuća, slave Đurđevdan.

Guskići su iz Kremana, vredna vrlo žilava i preduzimljiva porodica; ima ih na visu iznad škole pod Metaljkom 11 kuća, slave Sv. Vrače.

Batinići su od Banjana, iz sela Drpa, došli kao sveštenička porodica i odavde se selila; ima ih na desnoj strani sela – sredinom njegovom 12 kuća, slave Stevanjdan.

Radojičići u Mirkovićima su došli iz Krive Rijeke kao zanatlije; Kovačevići u Granici su njihovi srodnici iz istog mesta; zanatlije onda i danas (kačari, drvodelje i kovači); ima ih 8 kuća, slave Alimpijevdan.

Krsmanovići su u Batiljivima, doseljeni iz Stapara, ima ih 11 kuća, slave Nikoljdan.

Markovići (Nestorovići) su u Granici, doseljeni od Pljevalja, došli kao radnici sa konjima i naselili se na vrhu sela. Vrlo žilava i plodna porodica, raseljava se, ima ih 14 kuća, slave Jovanjdan.

Ćatići (Nikolići) su sa Ljubanja. Nekakva dečka, dobro pismena, Nikolicudovedu Ostojići za seoskog ćatu, pa ga posle ožene svojom odivom i zadrže u selu; od njega je danas 4 kuće, slave Nikoljdan.

Đurići su iz Zaovina i po dnu sela na desnoj strani, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

Veselinovići su iz Bioske, sada su u Batinićima, ima ih 6 kuća, slave Jovanjdan.

Nikići su iz Nikojevića, ima ih 4 kuće, slave Nikoljdan.

Aleksići su iz Banje, ima ih 6 kuća, slave Nikoljdan.

Vranići su iz Vrana kod Skržuti, poveća zadruga, slave Ilindan.

Pekići su iz istog mesta kao i prethodni, jedna kuća, slave Malu Gospojinu.

Todorovići u Guskićima, jaka kuća doseljena iz Peula u Gostinici, slave Stevanjdan.

Samardžići su iz Babina, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan.

Milentijevići su od gornjih sela, jedna kuća, slave Nikoljdan.

U Karanu je 118 domova od 17 porodica.

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925; www.spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. Dragoslav

    Ne pominje se prezime ljubičić medju karanskim porodicama.A ima ih.Najpoznatiji Ljubičić iz sela Karan je henaral armije Nikola Ljubičić,dugogodišnji načelnik generalštaba JNA,i predsednik predsedništva Srbije.

  2. Bumerang

    Porodica Stanojević, ne pominje se u ovom tekstu.
    Da li neko zna nesto o Stanojevicima iz Karana?

  3. B. Stanojević

    Da li neko zna odakle su došli Stanojevići u Karan i koje poreklo vode. Hvala

    • Vladan Stanojevic

      Stanojevici jednim delom vode poreklo iz opstine Lazarevac selo Zeoke a prezime nose po knezu Stanoju koji je posecen 1804 godine u seci knezova.

      Do veliko rasula porodice dolazi nakon sto je ubijen knez Mihailo Obrenovci 29 maja 1868 godine optuženi su Nenadovici i Karadjordjevici za organizovanje atentata. Stanojevici koji su bili familijarno vezani za obe porodice optuzene su za atentat i mnoge porodice su proterane iz tadasnje Srbije i Beograda tako da je pukovnik Jakov Stanojevic ,Desimir Stanojevic i mnogi drugi poterani u Istambul ili Zemun a neki su otisli za Crnu Goru i Cetinje deo u Bosnu i Hrvatsku neki na Kosovo a manji broj je ostao u samoj okolini Zeoka.Stanojevici u selo Karan takodje dolaze nakon tih desavanja.

  4. VLADAN STANOJEVIC

    selo Karan je dobilo ime po dva sinonima i to prvi koji oznacava kletvu,grdnju,prekor …ima i sacuvana pesma a drugi je turski izraz i on naci CRNI ili CRNO odnosno CRNO SELO ILI CRNO NASELJE