Poreklo prezimena, selo Kalenići (Požega)

2. februar 2014.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Kalenići (po knjizi Kalenić), opština Požega – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Kalenići su sa obe strane Skrapeža, stešnjen dražilovačkim Bremenima i zaseljskom Bobijom, te je selo sa malo rodnih polja u dolini reke. Selo je po padinama Bobije i u podnožju Bremena, gde se pojedine porodica spuštaju i reci. Kako su brda visoka i strma seoske su kuće po dolinama između bobijskih kosa, i osim ono nešto kuća na levoj strani reke, drugo se ne može ništa videti. Na istočnoj strani sela širi se rečna dolina i reka počinje da savija na jug, u tom proširenju i Kalenić i Zaseelje imaju najlepša imanja, koja im se pružaju čak do Žudovine u Otnju.

Kako se kalenićske porodice zauzele pojedine dolove i vrtače tako imamo i velike zaseoke: Dragutinoviće pod Brezovim Gradom u Bjelopericama; Bošnjake na donjem delu Bobije i sa desne strane reke, potom Vitase na levoj strani reke pod Bremenima.

Starine u selu.

I seoska deca umeju pričati o starinama pokopanim oko sadašnje škole, koje su iz rimskog doba. Oko Štulovića kuća na levoj strani reke iskopavale su se neke starine iste vrste, pa i po Bošnjacima se moglo što šta naći.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Današnje porodice su doseljene, a kakvih tragova naših ranijih nije ostalo. Sme se slobodno tvrditi da je i ovo selo sa desne strane reke bilo pred naš Ustanak naseljeno muslimanskim življem, koji je hajdučijom istrebljen i raseljen. Najranije doseljene porodice došle su odmah po ispražnjenju ovih krajeva i bile među muslimanima, a one su došle oko 1750. godine i ceo ciklus naseljavanja zavrešen jeoko 1827. godine.

Dragutinovići su najstarija porodica u selu, stara hajdučka i junačka porodica naseljena pod Brezovom Gredom oko 1750. godine. Doseljena iz Pive, gde je predak hajduk Dragutinduge i teške ratove vodio sa muslimanima svoga sela i Požege, podlegao u borbama a mač predao hajduku Petru, stricu potonjeg hajduka Jovana Demira, koji je sa Miloševićem iz Dobrinje, Simovićem iz Ljutica i Popovićima iz Subjela dovršio istrebljenje muslimana celog ovog kraja. Danas ih je 15 kuća, slave Đurđevdan.

Bondžule ili Mićovići su pozniji doseljenici, opet stara hajdučka porodica, uvučena u Dragutinoviće, došla iz Staniševaca preko Uvca, njih je danas 12 kuća, slave Jovanjdan.

Šljivići su na levoj strani reke, pri dnu sela na skelama prema Čestobrodici, nekada vrlo jaka i mnogobrojna porodica, ali uvek kratkovečna i o koncu i domazetima se održava, došla iz Čajetine, ima ih dve kuće, slave Mratindan.

Vitasi su iz Kremana i pod bremenima i putem koji se diže na Bremena, došli na stara muslimanska naselja, ima ih 8 kuća, slave Đurđic.

Filipovići-Bošnjaci su iz Osata u Bosni i došli kao radnici u ove krajeve, njih je danas na Bobiji najviše i najjače se plode i teško raseljavaju, dokle sve druge porodice se lako sele i odaju drugim poslovima, ima ih 14 kuća, slave Jovanjdan.

Đurići su od iste porodica iz Zaovina, ima ih do Vitasa 8 kuća, slave Đurđevdan.

Gagići su iz drobnjačkih Jezera. Gagaje došao u Subjel a posle u Kaleniće, ima ih dve kuće, slave Jovanjdan.

Pejići su u Bondžulama so od Osata, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

Markovići su u Bošnjacima, najimućnija i najistaknutija seoska porodica, došla iz Tepaca u Crnoj Gori, ima ih dve kuće, slave Alimpijevdan.

Pavlovići su pod Bremenima na imanju starih Šljivića, došli iz Šljivovice, ima ih 3 kuće, slave Nikoljdan.

Štulovići su na Skrapežu su iz rudničke Ostre. Pavla Štula, svoga pandura, Knez Miloš je premestio 1827. godine iz Ostre u Kalenić, dao mu neka turska imanja pored reke i nešto kupio, zbog čega su Štulovići zauzeli najlepša seoska imanja. Ima ih 5 kuća, slave Nikoljdan.

U Kalenićima ima 73 doma od 10 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. vlada

    Pozdrav….da li neko zna nesto o iseljavanju porodica iz Kalenica u selo Silopaj u opstini G. Milanovac. Porodice naseljene u ovo selo iz Kalenica nemaju prezime ni jedne porodice iz Kalenica ( tada su se prezimena cesto menjala) a slave Djurdjevdan. Doseljeni su u Silopaj iz Kalenica “u vreme Kneza Milosa”.

  2. Mij

    Nisu Vistaci već Vistaći