Poreklo prezimena, selo Obradovce (Crna Trava)

6. januar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Obradovce, opština Crna Trava . Istraživanje „ Crna Trava i okolna sela“ saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

 

Selo Obradovce se nalazi u Srbiji u opštini Crna Trava u jablaničkom okrugu.

Prema popisu iz 2002. bilo je 31 stanovnika (prema popisu iz 1991.bilo je 38 stanovnika).

U naselju Obradovce živi 28 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,5 godina (54,4 kod muškaraca i 56,3 kod žena).

U naselju ima 14 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,21.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografska slika stanovništva posle Drugog svetskog rata (1945.g.) je izgledala ovako: 1948.godine(113), 1953.(102), 1961.(90), 1971.(70), 1981.(48), 1991.(38) i 2002.g.(32 stanovnika).

Selo Obradovce se nalazi na nadmorskoj visini od 1077 metara.

Selo Obrdaovce je sa leve strane reke Vlasine a na kosama Čemernika.

Selo O b r a d o v c e čine sledeće mahale:

– Mahala Obradovska (29k),

– Mahala Madžare (8k),

– Mahala Popovi (4k),

– Mahala Semčekinci (8k),

-Mahala Babićevi (7k),

– Mahala Crvenkovci (9k) ili Gmitrovci

– Mahala Žutine (8k).

Kao i ceo crnotravski kraj, tako i u selo Obradovce-kao zaseoka Crne Trave, nekada je bio potpuno stočarski.

Tako je po jednom podatku Zemljoradničke zadruge 1934/35.g, zabeleženo i ovo:

“ Crna Trava (Zlatance, Jovanovce, Čuka, Todorovce i Obrdaovce) 1915.godine imala preko 160 000 ovaca, a 1934/35 godine cela teritorija opštine Crna trava oko 74.000. 500 domaćinstva je prosečno čuvalo po 32 ovce i 5-6 govedi, nešto koza i po jednog do dva konja.

Postoji podatak da je uža Crna Trava (sa zaseokom Obradovcem) 1939.godine imala 28.700 grla ovaca“.

Dans su pašnjaci prazni, a još po koje stado zabeli se na livadama okoline planine Čemernik.

Stanovnici ovog sela su bili poznanjti građevinski majstori širom bivše Jugoslavije. Mnogo njih je bilo poznato i van svioje sredine.

Među stanovnicima zaseoka Obradovce, mnogi su postali i intelektualci, koji su se zapošljavali tamo gde su radili njihovi očevi kao zidari-pečalbari širom Srbije.

Zanimljivo je da je dijalekat „šumadinaca“ ostavio traga na ovaj mentalitet naseljenika iz Šumadije –Aranđelovca; što je i tekako interesanto za lingvistička istraživanja govornog područja ovog kraja sa aspekta višedijalektološkog bogastva naše kulturne baštine na jugu Srbije.

* * *

Poreklo rodova (mahala):

– Rod Obradovčani vode poreklo od Obrada, koji je doseljenik iz Bukovika (planina Bukulja-kod Aranđelovca). Obrad se najpre zvao Stevan. Tamo ubio brata koji se poturčio pa ovde na rudniku našao zaposlenje.

Zbog zapuštene brade prozovu ga Obrad. Kao dobar rudar sagradio je sebi kod Vignjišta kuću i oženio se devojkom iz Todorovca. Preselivši se gore na kosu živeo je od kovačkog zanata;

-Rod Madžarčani su Mađari koji su „na kubike“ zemlju izvozili i od toga živeli. Bavili su se i kovačkim zanatom;

-Rodovi: Babićevčani i Samčekinčani su sa Kosova. Prozvani „sam-čaka“ nastala je složenica Samčekinci.

Od ovih Samčekinaca su Ivići u varošici Crna Trava i Ivićevi u Todorovskoj mahali;

-Rodovi: Crvenkovčani (Gmitrovci) i Žutinčani su sa Kopaonika;

-Rod Popovčani su potomci čuvenog popa Stevanakoji se iz Bosiljgrada doselio ovde pre 370 godina. Iz ove familije je državnik Milentije Popović i njegov brat književnik Miodrag Popović.

* * *

Poreklo prezimena rodova (po imenu rodonačelnika, mestu i svecu):

Miloš-Milošević,

Zdravko-Zdravković,

Stojan-Stojanović,

Simon-Simonović,

Ivan-Ivanović,

Petar-petrović,

Kuzman-Kuzmanović,

Boško-Bošković,

Tasa-Tasić,

Stojča-Stojčić,

Mladen-Mladenović,….

* * *

NAPOMENA:

Ovde je izostavnjen RODOSLOV porekla prezimena, kao i dopuna višeetapnog raseljavanja stanovništa; dok se ne istraži poreklo rodova sa prezimenima iz vlasotinačko-crnotravsko-vlasinskoga kraja.

* * *

IZVORI:

[1] Radomir Kostadinović: Crna Trava i Crnotravci, Leskovac, 1968.

[2] http://sr.wikipedia.org/wiki/Obradovce

[3] Wikipedija:- http://sr.wikipedia.org/wiki/Crna_Trava

Izvorni tekst za Vikipediju pisao Miroslav Mladenović, Vlasotince –Vl 03:26, 4. avgust 2006. (CEST)

[4] Miroslav B Mladenović Mirac: ZAPISI Iz rukopisa -“Crna Trava i okolna sela ” ; 1970-2013.g, Vlasotince

* * *

Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

8. decembar 2013.godine, Vlasotince, Republika Srbija

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.