Poreklo prezimena, selo Drenovci (Kosjerić)

22. decembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Drenovci, opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Drenovci su na zapad od Ražane pored Radanovaca uz poveću Drenovačku Reku, nastavak radanovačke Lajkovače, ide od istoka ravnicom i penje se na zapad i sever na visove bukovske kose, te selu daju pravi brdski karakter. Kod ovog sela nema pravih velikih starovlaških džemata. Kuće su podignute do vrha potoka i sve su do samih Bukova. Tamo su dva džemata; Kandići i Gajčani, na sredini sela Đurovići i po ridovima su rasturene nekolike porodice.

Zemlje.

Niz reku i idući Radanovcima su prostrana ziratna i bogata polja, ali u pravcu ka Bukovima, otpočinju gola i neplodna brdska zemljišta, kakva se nalaze i po Bukovima.

Starine u selu.

I ovo selo je puno starih naselja po bukovskim i drugim seoskim izbrešcima. Na nekoliko mesta nalaze se stara groblja, koja su dobro očuvana.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Kandići su najstariji doseljenici, doseljeni iz Banjana, prvo u Kremna pa potom došli u ovo selo krajem 17. veka. Uvek ih je mnogo i stalno su se iseljavali u razne krajeve, danas ih ima pod raznim prezimenima (ne kaže se kojih, op. Milodan) 23 kuće, slave Jovanjdan.

Đurovići su došli za Kandićima, stara sveštenička porodica ovog kraja: Đurovići su od Rabaševine došli prvo u Godljevo a odatle u ovo selo. Ima ih 19 kuća i slave Ignjatijevdan.

Ralići su došli u Gajčane za Kondićima, plodna i radna porodica, koja je davala dobre radnike, argate i zanatlije nižeg reda. Ralići su žive prirode, okretni, razgovorni, puni šale i dosetki, brbljivi, poznati su po prezimenima:

Ćeskimovići, Stanisavljevići, Maksimovići i Lazovići.

Ima ih 26 kuća, slave Đurđevdan.

Krsmanovići i Pajevići su došli za vreme Kočine Krajine i naselili se pod Borkom, doseljeni iz okoline Pljevalja, ima ih 7 kuća i slave Nikoljdan.

Irići su iz istog mesta kao i prethodni, od Pljevalja, ima ih dve kuće i slave Đurđic.

Radovići su u Gajčanima su došli za vreme Kočine Krajine iz Pčelica, ima ih 7 kuća i slave Nikoljdan.

Vekovići su u planini, došli iz Mašića kod Priboja, ima ih 6 kuća, slave Đurđevdan.

Savići su pod Ridovima, doseljeni iz valjevskih Leskovica, ima ih 7 kuća, slave Đurđevdan.

Pozniji doseljenici su:

Mitrovići su u Kandićima, doseljeni od Obradovića u Radanovcima, ima ih dve kuće, slave Jovanjdan.

Radojevići su od Radojevića u Radanovcima, naseljeni u Đurovićima, ima ih dve kuće, slave Ignjatijevdan.

Čolići su skorašnja sveštenička porodica, nastanjeni u Savićima, doseljeni iz Sevojna, slave Stevanjdan.

U Drenovcima ima 100 kuća od 14 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.