Poreklo prezimena, selo Godljevo (Kosjerić)

19. decembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Godljevo, Opština Kosjerić – Zlatiborski okrug. Prema knjizi Ljubomira, Ljube Pavlovića, „Užička Crna Gora“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Godljevo je između Sječice i Skrapeža, prešlo preko Skrapeža i na levu stranu i uhvatilo se onih kamenitih kosa, koja su nastavak paramunskih krečnjačkih rtova i čuka. Na severu je selo Paramun sa njegovom dubokom jarugom Duboko; od Seče Reke i Makovišta dele ga ona omčita i viša brda prema gornjim selima. Najravnije selo, mada je cela desna strana Skrapeža skoro ravna, a leva kamenita. Obe su plodne i vrlo obdelane. Naselja su obodom sela tako da prave krug, koji se namnožavanjem i umetanjem kuća popunjava.

Na zapadu prema Renovici su Dragutinovići, koji sada podilaze Paramun, preko reke su Popovići; po dnu do njih do Galovića su Potočari, iznad Sječice prema Cikotama Kuzmani; a prema Sečoj Reci Mitrovići.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Stara groblja i neobična plodnost celog sela, siromašnog u šumi, dokaz su starijih naselja. Prirodno je da je i pre današnjih porodica bilo u ovom selu naših naselja i da su se ona pomerala i pravila mesta drugima. Ova pomeranja nisu mogla biti dobre volje, jer ekonomske prilike nisu na to nagonile. Koliko je ovo selo dobro ekonomskih prilika ne trebaju nam drugi dokazi do ti, da su današnje porodice sve od reda svešteničke porodice, starije ili mlađe, popovale pri sečorečanskoj crkvi.

Današnje porodice su doseljene:

Dragutinovići su najranije došli u ovo selo. Predak pop Dragutin Aleksić došao je popovati pri crkvi karanskoj, naselio se u Rabaševini, pa kad mu je ispala prilika da dobije za popa u sečorečkoj crkvi, prešao je pre 220 godina i naselio se u ovom selu ispod Paramuna. Nije bilo mnogo popova iz ove poridice pri ovdašnjoj crkvi, selilo ih se i odlazilo, ali se potomci prozovu Dragutinovići i uporno su očuvali ovo svoje opšte predanje, mada se zovu i:

Božići, Jankovići, Đokići, Obradovići itd.

Ima ih 29 kuća, slave Ignjatijevdan.

Milićevići, Potočari su došli iza Dragutinovića. I ovo je sveštenička porodica došla iz Pive, a naseljena pri stavama Sječice i Skrapeža. I ona je imala vrlo malo sveštenika, više je zemljoradnička i obična porodica. Ima ih 14 kuća, slave Lazarevdan.

Mitrovići-Renovčići su na putu iz Makovišta za Seču Reku pored Renovice, došli su iz Pive opet kao sveštenička porodica, koja je do pre nekoliko godina popovala. Ova istaknuta i uglednija porodica izrodila je i selu podarila mnoge popove, kmetove i druge seoske predstavnike. Ovo su vredni, vrlo preduzimljivi i borbeni ljudi. Ima ih 24 kuće, slave Jovanjdan.

Popovići su preko Skrapeža i do Dubnice. I oni su sveštenička porodica iz Kremana od porodice Zaharijevića, došla pre 120 godina, a pre 50 godina prestala popovati i trgovati. Iz ove porodice bili su čuveni popovi i trgovci, a danas tek da se po neki seljak oda i trgovini i da hvata veze po okolini. Ima ih 19 kuća, slave Lučindan.

Kuzmani su prema Cikotama, došli iz Lještanskog, kamo su bili prvi privemeni naseljenici, ima ih 9 kuća i slave Mitrovdan.

Perišići su ispod Kuzmana i po potocima, došli na kupljena i od vode oteta imanja iz Cikota, ima ih 12 kuća pod nekoliko prezimena, slave Lazarevdan.

U Godljevu ima danas 107 kuća od 6 porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović – Užička Crna Gora. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 19) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXXIV), Zemun 1925. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.