Poreklo prezimena, selo Palojce (Grdelica, Leskovac)

15. decembar 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Palojce kod Grdelice, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

 

Nastanak sela i poreklo stanovništva

Selo Palojce  je naseljeno mesto kod Grdelice, administrativno pripada opštini Leskovac, u Jablaničkom okrugu.

Prema popisu iz 2002.godine je bilo 484 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo 512 stanovnika).

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografska slika stanovništva posle Drugog svetskog rata se ovako kretala: 1948 (551), 1953(475), 1961(458), 1971 (446), 1981 (526), 1991 (512) i 2002 (484) stanovnika.

Selo Palojce leži u slivu Palojske rečice, sa desne strane pritoke Južne Morave na nadmorskoj visini od 794 metara.

Selo Palojce je naselje razbijenog tipa. Razlikuju se mahale: Staro Selo, Đelije, Đokinci, Cvetkovci, Petrovci, i Šumanovac. U selu Ima 74 doma (1961.g.).

Najstariji deo sela Palojce leži na visokom zemljištu u izvornišnom selu Palojske Rečice. Taj deo zove se Staro Selo i sada u njemu ima 25 kuća (1961.g.).

Sadašnje stanovništvo Palojca potiče od predaka koji su doseljeni.

Mlađi delovi naselja sela Palojce osnovani su na nižem delu zemljišta sve do ušća rečice u Južnu Moravu.

Seoska slava je Spasovdan. Tada dolaze gosti iz drugih sela. Glavno naselje je kod krsta u mahali Petlovci.

Postoji predanje da su nekada stanovnici Palojca “od Turaka” morali da beže u druga planinska sela, kao što su Bajince i Ruplje (CrnaTrava). Kasnije su se vratili u selo, kada je došlo oslobođenje od Turaka 1878.godine.

Februara 1950. godine sve stanovnike Palojca, kao i seljake okolnih naselja (Ličin Dola, Krpejca, sela Predejana, Bričevja i Suševja), državna vlast je preselila u vojvođansko naselje Buljkes.

Ti preseljenici tamo dugo nisu ostali: u toku 1950, i 1951.g. njih najveći deo vratio se u stara naselja.

Inače na kraju 20. veka iz sela Palojca je bilo iseljenih u Bački Maglić (Vojvodina-Bačka), iseljenih 1950.g.

Bliže Južnoj Moravi je formirano naselje u mahali Palojska Rosulja sa 15 kuća (1961.g.).

Voda za piće se dobija od čestih izvora. Poznati izvori du: Vrba, Šumanovac, Đokinski Kladenac, Mišinski Kladenac, Petlova Voda, Bačkalo, Velika Dolina, Staroselska Voda i dr.

* * *

Starine i  prošlost:

Mesto Kale leži u jugoistočno od Palojca na granici atara sa Ličin Dolom i Novom Selom. To mesto je nekada bilo palojsko.

Međutim, 1922.godine ”seoski kmetovi nekako su ga preprodali” susednom selo Novo Selo. Zemljište toga mesta sada je zasađeno zadružnim voćnjacima i malinjacima.

Na ušću Palojske  Rečice u Južnu Moravu, na potesu Palojska Rosulja, nalazi se jedno staro groblje. Mnogi od tih gorobova su uništeni prilikom građenja autoputa.

Seljaci govore, da je to groblje “rimsko” ili “latinsko”. Tu je sada kuća seljaka Velimira Rakića (1961.g.).

Na potesu Palojska Rosulja jedan lokalitet nosi ime Ačište. Po pričanju, “tamo su sedeli Turci”: imali su han i dućan. Ostataka od starina više nema jer je “voda sve odnela”.

Stanovnici Palojca o verskim praznicima ranije su posećivali crkve u udaljenim selima Oraovici ili Kozaru.

Kasnije su počeli da posećuju crkvu u varošici Predejane.

* * *

Poreklo rodova (1961.g.):

Rodovi:S t a r o s e l c i (13k) i  Š i š a n c i (12k)-slava sv. Jovan, poreklo “šopsko” iz Krajišta (Bosiljgradskog ili Ćustendilskog);

– Rod Đ o k i n c i (15k)-slava sv. Jovan, živi u mahali Đorinci. Ime su dobili po pretku Đoki. Zna se genealogija: Jordan, 66.g., rođen 1892.g.-Naća-Koca-Cvetko-Đoka. Poreklo im je kao kod predhodnih rodova;

Rod C v e t k o v c i (5k)-slava sv. Jovan, živi u mahali Cvetkovci. Poreklo im je kao kod predhodnih rodova.

Rod P e t l o v c i (11k)-slava sv. Jovan, žive u mahali Petlovci. Poreklo im je kao kod predhodnih rodova.

RodŠ u m a n o v c i (13k)- slava Sv. Stevan,  žive u mahalu Šumanovac. Poreklo ovog roda je iz okoline Preševa;

Rod Đ e l i j c i (5k)-slava sv. Nikola, žive u mahali Đelije. Došli odnekuda.

Iseljenici:  U naselju Kolare u Smederevskom Podunavlju žive rodovi: Paunovići, Nikolići i Stamenkovići.Tamo su preseljeni iz sela Palojce. Ima iseljenika u Grdelici i posle Drugog svetskog rata (1950.g.) i u Vojvodini oko 35 domova iseljenika.

Vojvodina:Buljeks (20), Knićanin (8), Srpski Miletić (2), Mramorak (1). Ima iseljenika i u selu Radinac kod Smedereva i potomaka iseljenika  u Bački Maglić (Vojvodina).

* * *

Toponimi (nazivi mesta):

Vrba, Šumanovac, Đokinski Kladenac, Mišinski Kladenac, Petlova Voda, Bačkalo, Velika Dolina, Staroselska Voda, Palojska Rosulja, Palojska Rečica, Kale, Palojce, Đelije, Vrbak, Lozište, Ljutičina, Razbijeno Drvo, Kopotina, Orište, Koševina, Šumanov Dren, Terzijin Rid, Petlovica, Anđelkov Čukar, Garine, Dimitričina Garina, Zdravkov Čukar, Odanica, Denčina Garina, Lokvinje, Boškovo, Zla Dolina, Svinjarnice, Dugačka Ornica, Rudnja Poljana, Utrina.

* * *

TERITORIJALNO-ADMINISTRATIVNE PROMENE:

Bivši vlasotinački srez bio je širi nego sadašnja teritorija opštine Vlasotince. Obuhvatao je deo Lužnice, Crnu Travu, Grdelicu i još nekolicinu pomoravskih sela.

Vlasotinački srez je do 1880 godine pripadao Leskovačkom okrugu. Od 1880. godine pripadao Niškom okrugu, od 1890. godine Pirotskom okrugu, a potom Vranjskom okrugu.

Vranjskom okrugu pripadali su sledeći  srezovi: Leskovački, Vlasotinački, Jablanički, Bosilegradski, Masurički, Poljanički i Pčinjski.

Vlasotinačkom srezu pripadala je  opština Grdelica  sa selima i njihovim zaseocima (Grdelička (Grdelica, Tupanovci, Kozare, velika Sejanica, Mala Sejanica, Dedina Bara, Bojšina, Palojci,  Lični Dol, Krpejci); kao i opština Predejane (sa selima: Predejane, Bričevlje, Suševlje, Koraćevac, Guzevlje).

Ta teritorijalno-administrativna pripadnost opštine vlasotinačkom srezu  (koja je bila opština do 1965.g. i pripojena opštini Leskovcu) je trajala do 1941.godine.

*

Pre Drugog svetskog rata u jednom vremenu je i selo Bonjince (Zaplanje-lužnički kraj) pripadao vlasotinačkom srezu.

Posle Drugog svetskog rata(1945.g) ukidaju se srezovi, a opštine koje su bile formirane od seoskih teritorija su ukinute, a tako su gradovi: Vlasotince i Crna Trava postale opštine sa teritorijom okolnih sela, koja su administrativno pripojena kao geografska celina atarima ovih opština.

Interesantno je da je Grdelica i  Predejane sa okolnim selima pripalo leskovačkoj opštini, a i neka sela su „promenila“ administrativno teritorije u Zaplanje i oko Grdelice, Crne Trave i Vlasotinca.

Ovaj administrativno-geografski opis je potreban radi  „preseljavanja“ stanovništa iz jednog kraja na drugi u okviru ovog planinskog kompleksa, jer se  prilikom naseljanjvanja u 18, 19 i 20 veka stanovništvo u potragom za boljim pašnjacima sa celokupnim porodicama-kao stočari, vrlo brzo nalazili i „osvajali“ teritorije na planinskim pašnjacima ovg dela Južne Srbije.

Potreba je da se na jedno mesto u okviru istraživanja porekla stanovništva ima lao jedna celina svih ovih sela: Vlasotinca, Crne trave, Grdelice i Predejana i dela Lužnice; jer je u vremenu pod Turcima mnogo njih zbog osvete „prelazio“ sa jedne na drugu teritoriju. Tako će postojati mogućnost vda se pojedini rodovi nađu u nekada zaboravljenim i uadljenim selima ovog dela Povlasinja i Grdeličke klisure.

* *

Do 1965, godine Grdelica kao naselje  je sedište Opštine Grdelica koju su činila naseljena mesta: Bistrica, Boćevica, Bojišina, Bričevlje, Crveni Breg, Dedina Bara, Dobrotin, Donji Bunibrod, Gornji Bunibrod, Graovo, Grdelica Selo, Grdelica Varošica, Guberevac (tada pod zvaničnim imenom Guberevce), Koraćevac, Kovačeva Bara, Kozare, Krpejce (tada pod zvaničnim imenom Krpejice), Ličin Dol, Mala Grabovnica, Mala Kopašnica, Mrkovica, Nesvrta, Novo Selo, Oraovica kod Grdelica (tada pod zvaničnim imenom Oraovica), Padež, Palojce, Predejane Selo, Predejane Varošica, Slatina, Suševlje, Tulovo, Tupalovce, Velika Grabovnica, Velika Kopašnica, Velika Sejanica, Vilje Kolo, Zagužane, Zoljevo i Žižavica. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Leskovac.

* * *

NAPOMENA:

Ovde  je izostavnjen RODOSLOV porekla prezimena, kao i dopuna višeetapnog raseljavanja stanovništa; dok se ne istraži poreklo rodova sa prezimenima iz vlasotinačko-crnotravsko-vlasinskoga kraja.

* * *

IZVORI:

[1] Jovan F. Trifunoski:- “GRDELIČKA KLISURA”, 1964. godine

[2] Wikipedija:- http://sr.wikipedia.org/wiki/Palojce

[3]  Miroslav B Mladenović Mirac: ZAPISI  Iz rukopisa -“Sela u vlasotinačkom kraju” ; 1970-2013.g, Vlasotince

* * *

Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

29. novembar 2013.godine, Vlasotince, Republika Srbija

 

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vladimir

    Moj pradeda Aleksandar je sa tri sina preseljen je iz Palojca u Maglić 1949god. Pošto je bio u čovek godinama (1888-1978) nije mogao da podnese tu promenu pa s vratio u Palojce. A njegovi sinovi su ostali u Magliću gde su i zasnovali porodice.