Poreklo prezimena, selo Mihajlovac (Smederevo)

Poreklo stanovništva sela Mihajlovac, Grad Smederevo. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Položaj sela, zemlje, vode i šume.

Selo je na jednoj kosi blagoga nagiba. Kuće su na zemlji crnici. Voda se u selu pije iz bunara (duboka od 15 do 30 metara), koji leti često presuše, te se narod i stoka zlopate. Oko sela nema skoro nikakve šume. Od skora su seljaci počeli saditi bagrem, ali ponajviše kao ogradu oko njiva.

Tip sela.

Selo je podeljeno na ove male: Ersku, Bugar-Malu, Lukićevsku, Rakića, Živića, Stevanovića, Kondića, Karlića Malu i dr. Male su jedna uz drugu. Kuće su zbijene, te su oko njih vrlo mali dvorovi. Poređane su bez ikakvog reda. Samo su duž druma, koji vodi od Smedereva za Palanku, kuće poređane tako, da liče na šor. Tu ima nekoliko dućana, zatim, mehana, škola i crkva. Veći deo stanovnika jedne male nosi isto prezime i slave istu slavu. Ovome selu pripada zaselak Dobri Do, koji ima svog kmeta.

Ime selu.

Priča se, da je najstarije ime ovog sela Tarinac a potom je dobilo ime Konjska. O postanku imena Konjska priča se ovo: Jednom, kada su ovuda prolazili carski konji i kamile iz Carigrada, naiđu na rečicu, koja je blizu sela (pritoka Jezavina) u kojoj se konji podave a kamile isplivaju. Zbog toga, vele, car naredi, da se rečica nazove Konjskom a po njoj je i selo dobilo ime Konjska. Docnija, 1859. godine selo je promenilo ime u Mihajlovac.

Starine u selu.

U okolini ovoga sela ima nekoliko selišta. Najstarije je, vele, Dobronica, na jug od sela. Tu su sada seoske njive i utrina i na tom prostoru nalaze se stari ostaci – komadi cigala, lonaca, crepulja, kućni temelji, sitni srebrni i bakarni novic i dr. Kako je nestalo to naselje ne zna se. Jedno mesto na severnoistočnoj strani Dobronice zove se Varoševo. Selište Jablanovaca je na jugozapadu od sela. I tu se nalaze komadi cigala, lonaca, sitan novac i dr. Kako je nestalo to naselje ne zna se. Bilo je blizu druma, te su ga Turci često napadali i pljačkali. Zna se da su se Nedeljkovići sa toga mesta doselili, a priča se, da je Stanoje Glavaš dolazio u Jablanovac i uzimao od seljaka stoku, ali se ne zna, da li je tada Jablanovac bio selo ili ne. Kućište je na istoku od Mihajlovca. I tu ima istih ostataka starina kao i na prethodnim selištima. Ne zna se, kako se to naselje zvalo i kako je nestalo. Pominju se neke porodice, koje su se odatle doselile u Mihajlovac. Izgleda da su ta naselja raseljena zbog Tursko zuluma.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

–Nedeljkovići su najstarija porodica u selu. Priča se da su se doselili iz Jablanovca, koji je (selište) na pola sata hoda na jugozapad od Mihajlovca, Sv. Vračevi.

–Lukići (Đorđevići – Crnjaci), su se doselili sa današnjeg mesta Kućišta, koje je na pola sata hoda istočno od Mihajlovca, Stevanjdan.

–Rakići su, takođe po pričanju, došli iz Kućišta, Đurđevdan.

–Stevanovići vode poreklo od nekog Stevanaiz Matejevca kod Niša. On je u Matejevcu ubio nekog Turčina, pa pobegao ovamo i okućio se. Dosta velika porodica, Nikoljdan.

–Tarići i Kondići su starinom iz Stare Srbije, Aranđelovdan.

–Vigići su iz Vrbovca u Smederevskom srezu***.

–Jeremići su dosta velika porodica, vode poreklo od nekog Cincarina, koji se okućio u ovom selu, Đurđic.

–Vasići (Aranđelovdan) i Sretenovići (Spasovdan): Priča se da je Vaso Knićaninsa nekim Sretenomiz Rudničkog okruga dočekivao i ubijao Turke na Carigradskom Drumu kod mesta Turgajevca, severozapadno od Mihajlovca. Po naredbi kneza Miloša oni budu primorani da se nastane u Konjskoj (sadašnjem Mihajlovcu). Od Vase su Vasići a od Sretena Sretenovići.

–Živići i Nešići čine Bugar-Mahalu, doselili su se iz Stare Srbije, Jovanjdan.

–Nešovići su iz okruga kragujevačkog, Nikolljdan.

–Radovanovići ili Brdarci su potomci Petra čiji su, opet, preci došli iz Tamnika – Rudnički okrug***.

Ostale porodice vode poreklo od pojedinaca, koji su sami zasnivali svoju kuću ili su zostali u selu kao dovodci. U novije doba ima dosta doseljenika iz srpskih zemalja preko Save i Dunava.

***Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.