Poreklo prezimena, selo Zuce (Voždovac, Beograd)

5. novembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Zuce, opština Voždovac (Beograd). Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 Zuce pod Avalom

Položaj sela.

Zuce se prema Avali pruža blago, ima duge kose između kojih teku potoci, od kojih su tri najznatnija: Gleđevac, Vranovac i Konopljište. Po kosama između dolina tih potoka rasturene su kuće ovog sela.

Tip sela.

Selo je razbijeno, uglavnom podeljeno na dva kraja; Brđane i Repnicu. U Repnici se izdvajaju još dva manja kraja, Drenjaci i Donja Mala. U selu ima oko 80 kuća.

Ime selu.

O nastanku imena Zuca, kao i Vrčina i Ripnja, u narodu postoji ovakvo razmišljanje: Za vreme Turaka sela su se, vele, čestgo pomeštala sa jednoga na drugo mesto. Jednom dođe spahija u upita: „Ovde je bilo selo“? Na to mu odgovore: „I na ovom brdu „zucau, i onamo vrčau, a tamo ripau“ . Od toga „zucau“, „vrčau“ i „ripau“ nazvana su sela Zuce, Vrčin i Ripanj.

Starine u selu.

U ataru ovog selo na dva mesta postoji madžarsko groblje. U ovom selu postoji i mesto, zvano Staro Selo, gde, vele, nije bilo staro selo, nego samo zbeg za vreme Turaka. Blizu sela.poznaju se tragovi starog Kragujevačkog Druma. Na mestu Gleđevcu izoravaju se starine, ralice i dr.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

U ovom selu ima nekoliko starih porodica, za čije se poreklo danas ne zna. To su:

Dorčići, po starom prezimenu, a sada se zovu i Bugarski zbog toga što se u njih prizetio neko iz Bugarske, slave Jovanjdan.

Trivunovići i Markovići, slave Trifundan.

Rajkovići koji se zvali Providžalovići, Aranđelovdan.

Neđkovići, Đurđevdan.

Brankovići, Đurđevdan.

Ostale porodice su se doselile:

Drenjci su se, po pričanju, prvi doselili od Drenja (?), došli pre Karađorđa, Alimpijevdan.

Antonijevići – „Ere“, su poreklom iz Bihora, predak im najpre bio u Goračićima, gde se oženio, pa odatle došao u Stepašinovac a potom u Zuce. Onda je u ovom selu bilo oko 14 kuća, koje su bile u potoku Vranovu, odakle su su se docnije premestili na ovdašnja mesta, Aranđelovdan.

Radosavčevići su iz Goračića; predak im najpre služio u selu kod Neškovića, pa potom doveo svoju braću, ne kaže se koju slavu slave.

Vukašinovići su iz Guberevca, Aranđelovdan.

Stevanovići (po starom Matejići) vode poreklo od dovodca iz nekog kosmajskog sela; pravi Stevanovići su se izgubili-izumrli, Nikoljdan.

Petrovići vode poreklo od nekog Petra Barke, koji je bio hajduk, Nikoljdan.

Milivojevići su iz Gruže, bila su tri brata od kojih je jedan bio Petar Barka: doseljeni pre Karađorđa; priča se da su bili čuveni junaci, Nikoljdan.

Spasojevići su od Užica, bili su u Zucama još za vreme bežanije (1813. godine), Jovanjdan.

Jovanovići su iz Barajeva, došli pre bežanije (1813. g), Nikoljdan.

Nešići iz „niševačko“, došli pre bežanije (Neša Bugarin), Nikoljdan.

Vukašinovići su iz Guberevca, Aranđelovdan.

Sakuljani ili Ivanovići su iz Sakulje (smederevski okrug), Aranđelovdan.

Vladisavljevići su iz Bosne, Nikoljdan.

Kuzmanovići su iz Vrčina, Nikoljdan.

Milosavljevići su došli iz Goračića pre 60 godina, Nikoljdan.

Stevanovići su iz Goračića, doselili se pre 50 godina, Nikoljdan.

Matići su iz Bosne, došli pre 40-50 godina, Nikoljdan.

Đurići su došli iz Bosne pre 40 godina, Alimpijevdan.

Kara-Klajići su došli iz Šarenika pre 40 godina, Nikoljdan.

Neškovići su došli iz Valjevske nahije pre 40 godina, Aranđelovdan.

Mihajlovići su od Ivanjice, došli pre 30-40 godina, Lazarevdan.

Ignjatovići su iz sela Kapeljevca, došli pre 30 godina, otac bio dunđer, Nikljdan.

Stojanovići su se doselili za vreme drugog rata 1878. godine, Nikoljdan.

Stefanovići (po starom Mitrići) su iz Atenice; predak najpre bio u Resniku pa odatle prešao u Zuce, Aranđelovdan.

Kolarevići po starom, sada Mihajlovići su došli iz Ripnja pre 50 godina a starinom su iz Koprivnice kod Niša, Nikoljdan.

Nikolići su došli iz Krčimira pre 40 godina, ded bio kolar u selu, Sv. Petka.

Obradovići su iz Senja u Dalmaciji, došli pre 40 godina, Jovanjdan.

Škorić Nikola je vojni begunac (iz otočke regimente), došao pre 20 godina, Nikoljdan.

Stanić Petar je iz Čegrovca, srez lužnički, doselio se pre 20 godina, mehandžija u selu, ne kaže se koju slavu slavi.

Milunovići su iz Dubice kod Senja, Aranđelovdan.

Savići su došli pre 20 godina iz Brusnice kod Gornjeg Milanovca, Tomindan.

Bogdanović Stojadin je došao iz Velikog Bonjinca blizu Vlasotinaca kao zanatlija, Sv. Petka.

Trajković Veljko je od Bitolja, bio kamenorezac, Alimpijevdan.

Kitanovići su od Bitolja, Vavedenje,

Vučkovići su iz Resnika, Đurđic.

Markovići su iz Ripnja od Čarapića, Đurđic.

Golubovići su iz Crvene Jabuke u Pirotskom okrugu, došli pre 10 godina, Đurđevdan.

Najnoviji doseljenici iz Makedonije i jugoistočne Srbije, došli kao dečaci sa majstorima, pa se u selu prizetili, kao i svi ostali iz okolnih sela. To su „nagonice“, kako ih ovde zovu.

 

IZVOR:  Rista Nikolić – Okolina Beograda – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.