Poreklo prezimena, selo Guberevci (Lučani, Gornje Dragačevo)

Poreklo stanovništva sela Guberevci, opština Lučani. Prema studiji Koste Jovanovića “Gornje Dragačevo” iz 1908. godine.

Po narodnom pričanju najstarije su porodice u selu:

Đurđići, slave Đurđic. Oni su se doselili iz Bijelog Polja krajem prve polovine 18. veka.

Ćendići su se doselili iz Stare Srbije posle Đurđića. Slave Mratin-dan.

Plazine su se takođe doselile iz Stare Srbije, odmah posle Ćendića. Slave Nikolj-dan.

Cogolje su doseljene od Sjenice kad i Plazine. Slave Đurđic.

Pred Karađorđev ustanak doselili su se:

Vujičići, slave Arhanđelov-dan. Doselili su se iz Stare Srbije.

Vujinovići su se doselili iz Bijelog Polja, slave Nikolj-dan.

Rakićevići su doseljeni iz Stare Srbije, slave Nikolj-dan.

Za Karađorđa doseljeni su:

Nikolići (Rovinci), slave Nikolj-dan. Oni su došli iz Erčega (srez moravički).

Đenadići su došli iz Bijelog Polja, slave Nikolj-dan.

Vulovići slave Đurđic.

Vukajlovići slave Đurđev-dan.

Klisare slave Arhanđelov-dan.

Branovići slave Vavedenje.

Pajevići slave Sv. Arhangela Stevana.

Sve su ove porodice doseljene od Sjenice.

Posle Karađorđa doselile su se porodice:

Kovačevići slave Nikolj-dan. Doselili su se iz Bijelog Polja pre 90 godina.

Basare su došle iz Sjenice pre 80-90 godina. Slave Đurđic.

Beševići su se doselili iz Crnjeva (srez moravički), slave Đurđic.

Bogićevići su doseljeni iz Novog Pazara oko 1840. godine, slave Vračeve.

Ječmenice su došle iz Bijelog Polja oko 1848. godine. Slave Nikolj-dan.

Grujičić se doselio iz Sjenice pre 50 godina, slavi Vavedenje.

Stranjanci su se doselili iz Živice (Dragačevo) pre 50 godina.

Bogdanović je došao iz G. Dupca (Dragačevo) pre 40 godina. Slavi Jovanj-dan.

Erčega Marko je došao kao pripuz iz Erčega pre 30 godina. Slavi Đurđev-dan.

Stojić je došao od nekud iz Starog Vlaha pre 20 godina. Slavi Nikolj-dan.

Milinković se doselio iz Viče (Dragačevo) pre 20 godina, slavi Vračeve.

Zečević se doselio iz Živice pre 12 godina, slavi Nikolj-dan.

Knežević je došao iz Vlasteljica (Dragačevo) pre 8 godina, slavi Vračeve.

Radisavljević je došao kao pripuz iz Goračića (Dragačevo) pre 7-8 godina. Slavi Nikolj-dan.

Petrović se doselio iz Guče (Dragačevo) pre 5 godina, slavi Nikolj-dan.

Marković je došao kao pripuz iz Bijelog Kamena (Dragačevo) pre 5 godina. Slavi Nikolj-dan.

Satarić je pripuz i došao je iz Milatovića pre 5 godina. Slavi Jovanj-dan.

Iz pokazanog porekla stanovnika vidi se, da u Guberevcima nema porodice za koju bi se kazalo, da se ne zna, da je doseljena. Pa i doseljenje najstarije porodice bilo je tek pre 150-180 godina, što pokazuje, da su sadašnji Guberevci novijeg postanka. A što je, pak, ovo selo za vreme popisa od 1818. godine već jače bilo naseljeno, jer je imalo 40 domova i 115 aračkih glava ipak to ne mora pokazivati i njegov davnašnji postanak. Vrlo je verovatno da je od začetka sadašnjeg sela pa do pomenutog popisa, dakle za vreme od 60-70 godina, bilo čestog i jačeg doseljavanja, što se i vidi iz porekla i jače razvijenosti starijih porodica.

Ali i ako je sadašnje selo novijeg postanka nije mogućno da do doseljenja predaka sadašnjih najstarijih porodica nije ovde nikada bilo naselja. Već i sama blizina moravske ravnice kao i dosta povoljan položaj sela ukazuju, da je i ranije ovde bilo ljudskog života. I napred pokazane starine jasno pokazuju, da su to ostaci iz vremena, kada sadašnjeg sela još nije bilo; inače da su to ostaci iz doba od kada današnje selo postoji, znalo bi se o njima bar nešto pričati.

Prema ovome Guberevci su postali na mestu ranijeg naselja i novijeg su postanka. A kad se u ovom pogledu uporedi postanak svih sela ove oblasti, videće se, da Guberevci dolaze u najnovije naselje Gornjeg Dragačeva.

Guberevci imaju zavetine o Sv. Troicama (drugi dan) i o Malom Spasovu-danu.

IZVOR: Naselja srpskih zemalja (knjiga 5) – SEZ (knjiga XI) – Kosta Jovanović „Gornje Dragačevo“, Beograd, 1908.