Poreklo prezimena, selo Tupanci (Valjevo)

18. jul 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Tupanci (po knjizi Tupanjci), grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

Tupanci su iznad Balinovića na kosi, koji se od balinovačke Bogdane spušta reci Obnici. Selo se ne spušta do reke već je brdsko selo i kuće su u padinama pojedinih brda i dolinama potoka, koji između ovih brda silaze Obnici. Zemljište je od sekundarnog krečnjaka, brda su kamenitih strana i plećata i ona su kose ili kosanjice majinovačkog Vrlobaša, balinovačke Bogdane i zlataričkog Osijanja, zbog čega je ovo selance bez ikakvog saobraćaja i veze sa glavnim putevima u oblasti. Sa Vrlobaša, ispod njegovog najvišeg visa Drena izvire Tupanjačka Reka, a sa Osijanja Duboki Potok i sastaju se po dnu sela, iznad Pričevića, gde reka, tekući još malo pada i pričevački Rečicu.

Izvora po selu ima dosta; oni su po padinama brda ili oko kuća ili po dolinama potoka ili Reke. Izvori nemaju naročitih imena, a njihova i rečna voda jeste jedina voda, koju selo upotrebljava za svoju domaću potrebu.

Zemlje i šume.

Tupanačke su zemlje po plećima pojedinih brda i iznad kuća, suve su i posne, moraju dobro da se natiru, pa da daju iole osrednji rod. Uopšte uzevši malo je zemlje, te su seljaci prinuđeni da na drugoj strani, u dolinama Jablanice i Obnice, tražiti bolje zemlje.

Šume su po padinama brda i dolinama potoka, ukoliko su ove pristupačne. Šuma je od lisnatog drveta i ima je dosta i za građu i za gorivo. Pojedine porodice imaju u šumi zajednica, što zajednički seku i zajednički daju pod žirovnicu.

Tip sela.

Tupanci su selo razbijenog tipa. Kuće su raspoređene po porodicama, čije su kuće bliske i obično u strani ili vrhu kakvog potočića ili doline. Porodice su raspoređene na rastojanju od 50 do 200 metara.

U selu su: Pavlovići, Vučićevići, Tomaševići, Todorići, Erići (Stevanovići-Bošnjaci), Spasojevići, Čolići i Jevtići.

U selu je veća zadruga Spasojevića, a drigih nema.

Podaci o selu.

Tupanci prema haračkim tefterima iz 1818. godine su imali 9 domova sa 10 por. i 29 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1966. godine – 22 doma i 159 stanovnika.

-1874. godine – 25 domova i 195 stanovnika.

-1884. godine – 32 doma i 246 stanovnika.

-1890. godine – 33 doma i 267 stanovnika.

-1895. godine – 37 domova i 283 stanovnika.

-1900. godine – 41 dom i 299 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 3,90 a procentni 1,94%.

Ime selu.

Ime selu došlo je od imena onog sela, odakle su najstarije porodice doseljene. Najstarija porodica doseljene su iz sela Tupanje u Banjanima u Crnoj Gori i nazvane su po mesto doseljenja Tupanjci, otkuda je isto ime preneto na ime selu Tupanjci-Tupanci.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Tupanjci (Todorići, Tomaševići, Spasojevići, Čolići, Pavlovići i Vučićevići): Osnivači sela su porodica Tupanjci doseljeni iz sela Makovišta, ranije iz Tupanje u Banjanima u Crnoj Gori. Pre njih selo nije postojalo, a atar seoski smatrao se kao deo susednog sela Pričevića, pa prema tome i prvobitno selo bio zaselak sela Pričevića. Tupanjci su našli pusto mesto i šume, pa su se na takvom mestu naselili, ali nekako odmah izdvojili od Pričevića. Tupanci su po tradicijama, očuvanim kod seljaka, osnovali selo pri kraju 16. ili početkom 17. veka. Doselili su se u tri porodice iz Makovišta-okrug užički, od kojih su se dve odselile u Tamnavu i Orašac u Posavo-Tamnavi, nakon nekoliko provedenih godina u ovom selu, dok je treća, najjača ostala u selu, čiji je rodonačelnik Tomaš, i od nje su njihovi već navedeni potomci; njih je u selu 36 kuća i slave Stevanjdan.

-Stevanovići, Erići i Bošnjaci: Pred Kočinu Krajinu, nekih 20 godina ranije, doselio se Stevan Erac-Bošnjak iz Budimlja u Starom Vlahu, pa je po tome nazvan Erac ali i Bošnjakom, jer je taj deo Starog Vlaha u administrativnom pogledu pripadao Bosni. Stevanovi potomci su Stevanovići, Erići i Bošnjaci; njih je 6 kuća, slave Sv. Petku.

-Jevtići: Skorašnji doseljenik je Jevtić, doseljen iz susednog Majinovića, prizetio se u Eriće, slave Alimpijevdan i Sv. Petku.

U Tupancima je 43 kuće od 3 porodice.

 

Zanimanje stanovništva.

Tupanci se zanimaju zemljoradnjom i voćarstvom. Glavno im je zanimanje zemljoradnja, koju rade na zemlji u svom selu i izvan njega. Stoke drže koliko je od potrebe i nigde je ne sjavljuju iz svog sela. Voće im je u poslednje doba dobilo veliku vrednost, što ga neprekidno podižu i dobro im rađa. Zanate rado uče i radi njih se i iseljavaju, kao što ih inače siromaština zemlje i nerodnost njena odgonee, pa se i ne vraćaju, ako se još pored zanata, trgovine ili državne službe ma i najmanje udalje iz sela.

Pojedinosti o selu.

Tupanci su sastavni deo Pričevačke opštine u Srezu podgorskom. Sudnica, škola i crkva su u Pričeviću. Groblje je zajedničko i na jednom bregu usred sela.

Seoska preslava je Spasovdan.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Aleksandra

    Od koga onda poticu Aleksici koji su se u Novake doselili u 18 veku iz Tupanaca , slave sv Petku?