Poreklo prezimena, Rađevo Selo (Valjevo)

3. jul 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Rađevo Selo, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Rađevo Selo je na severozapadnoj strani grada Valjeva, uz rečicu Ljubostinju, sa obe njene strane i do samoga izvora. Zemljište je brdsko i neravno, severni je deo od sekundarnih stena, dokle je južni od tercijernih. Glavnija su uzvišenja: Boričevac, Divlje Brdo, Pogledala i Carić, visovi na granici sela i pošumljeni.

Izvora je u selu dosta, ali ima i bunara gotovo svaka kuća. Glavniji su izvori: Đurđevića Česma, Dragojlovića Bunar, Mitrašinovića Bunar i dr. Tekućica je Ljubostinja, čiji je izvor u Cariću i postaje od dva potoka. Ljubostinja teče u jugoistočnom pravcu i protiče kroz grad Valjevo, presušuje, vrlo je bujna, ne plavi selo ali je plavila grad Valjevo*.

*Poznate su i zapamćene tri poplave u Valjevu: majske 1884. godine i dve junske 1894. i 1897. godine.

U Ljubostinju utiče s desne strane Đurđevića Potok a sa leve strane Dročinski Potok, koji oba presušuju i imaju vode samo kada ime snega i kiše.

Zemlje i šume.

Rađevske su zemlje izvan kuća i oko Ljubostinje. Brdske su zemlje suve, posne ali nagnojene daju dobar rod. Ljubostinjske su zemlje nanosne, smolne i vrlo rodne, podesne za oranicu i kosanicu. Dobrih livada i pašnjaka ima samo niz Ljubostinju.

Šume su glavno dobro ovog sela. Celo selo je u šumi, tako du mu se kuće nikako ne vide. Najbolji šumski krajevi su sa severne i zapadne strane sela. Šumski krajevi su Carić i Dročine, gotovo bez ikakvih proplanaka. Dročine, nazvane po gustoj šumi, su seoska zajednica i spojene sa grbovičkim šumama. Šume ima u dovoljnoj meri i za ogrev i za građu, a u njima su od velikog interesa pojedine porodične zajednice Dragojlovića, Krunića i Đurđevića zabrani.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, razdeljeno u tri male, gde su kuće na rastojanju od 20 do 50 metara. Male su udaljene jedna od druge 300 do 700 metara. Iznad Kličevca je prva mala Dročine. Preko potoka na zapadnu stranu, s obe strane Ljubostinje Dragojlovići, a više njih, oko izvora Ljubostinje, Đurđevići.

U Dročinama su: Gavrilovići, Mitrašinovići, Jankovići, Jezdići, Jevtići, Brankovići, Rosići i Jovanovići.

U Dragojlovićima su: Dragojlovići, Jakšići, Markovići, Vučićevići, Mićići, Đukići, Milanovići, Čvorići, Tanasići i Beserovci.

U Đurđevićima su: Đurđevići, Jakovljevići, Mišići i Krunići.

U Rađevom Selu ima zadruga, ali te zadruge nisu velike. Poveće zadruge su Dragojlovića, Tanasića i Milanovića.

Podaci o selu.

-Prema haračkim tefterima iz 1818. godine Rađevo Selo je imalo 6 domova sa 6 por. i 16 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 35 domova i 503* stanovnika.

-1874. godine – 42 doma i 282 stanovnika

-1884. godine – 43 doma i 303 stanovnika.

-1890. godine – 44 doma i 374 stanovnika.

-1895. godine – 50 domova i 395 stanovnika.

-1900. godine – 60 domova i 430 stanovnka.

*Očigledna je greška kod broja stanovnika pri popisu iz 1866. godine, op. Milodan.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 6,28 a procentni 1,88%, gde je više ženskih nego muških glava.

Ime selu.

-Za ime selu vezane su ove dve narodne priče:

1. Po prvoj priči ime selu su dali Turci po tome, što je uvek u njemu rađala najbolja pšenica u okolini.

2. Po drugoj priči ime selu došlo je od imena Rađo (Radovan) iz najstarije porodica Radića, kojega su Turci tako zvali pa su, veli se, po njemu nazvali i Rađevo Selo.

Imena mala su ili nazivi porodični kao Dragojlovići i Đurđevići ili po imenu šume i brda Dročine.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Radići: Za ovu pre nekoliko decenija zamrlu porodicu ne zna se da su se i sa koje strane doselili. Uz ovu porodicu vezano je, po narodnom verovanju, i ime sela.

-Jakšići (Markovići, Mićići i Mišići): Za Jakšiće se, takođe misli da su starinci, ima je i danas mada se selila u Srem. Ova porodica, kao i nekada Radići, je u kraju sela, koji se zove mala na sever od Dragojlovića, gde su otprilike danas kuće Markovića. Njima su srodne pomenute porodice, njih je 6 kuća i slave Jovanjdan.

-Gavrilovići su od Gavrila i njegova 4 sina doseljeni uz Kočinu Krajinu iz Rovaca u Crnoj Gori, a po nekima iz Pješivaca (pre će biti da su ovi drugi u pravu). Gavrilo se naselio u Dročinama iznad Kličevca i od njega su Gavrilovići, njih je 10 kuća i slave Jovanjdan.

U periodu od 1804. do 1811. godine doselile su se ove porodice:

-Mitrašinovići su sa Ceklina u Crnoj Gori, slave Đurđevdan.

-Đurđevići su iz Kunica, sela ove oblasti iz porodice tamošnjih Đurđevića, čiji se predak prizetio u Jakšiće, ima ih 7 kuća i slave Jovanjdan.

-Dragojlovići: Predak se doselio iz Godočeva-okrug užički, došao kao majstor u selo, od njega su 3 kuća, slave Jovanjdan.

-Tanasići, njihov ded se doselio iz Kremana-okrug užički (negde piše da je to Stari Vlah) kao nadničar, od njega su 3 kuće i oni slave Jovanjdan.

-Milanovići i Čvorići, predak se doselio iz Tuđina, sela ove oblasti; s njima su u srodstvu Čvorići, ima ih 6 kuća i slave Đurđic.

-Jevtići, ded se doselio iz Pipera u Crnoj Gori, ima ih dve kuća i slave Aranđelovdan.

Pozniji doseljenici, u periodu od 1820. do 1900. godine su:

-Beserovci iz Beserovine u okrugu užičkom, naselili se kao majstori, slave Stevanjdan.

-Krunići su prešli iz Donje Bukovice na svoja imanja, oko Carića, gde su i danas, njih je 7 kuća i slave Nikoljdan.

-Brankovići su iz Donje Bukovice, prešli posle deobe na svoje imanje, njih je dve kuće i slave Nikoljdan.

-Jezdići su iz Pješivaca i naselio se na imanje Jevtića, slave Začeće Sv. Jovana.

-Jakovljevići su u Đurđevićima, doselili se iz Murgaša u Tamnavi, slave Miholjdan.

-Đukići su iz Donje Bukovice od tamošnjih Avramovića, doselili se na kupljeno imanje i slave Đurđevdan.

-Vučićevići su iz Štrbačke Reke u Starom Vlahu, naselili se na imanje Jakšića, slave Lučindan.

-Jovanovići su u Dročinama, doselili se iz Đinovića u Crnoj Gori, slave Đurđevdan.

-Rosići su se doselili iz susednog sela Zabrdice, došli na imanje kupljeno od Jevtića, slave Nikoljdan.

U Rađevom Selu ima 57 kuća od 17 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Rađevci se zanimaju svima privrednim zanimanjima, kojima i ostali seljaci ove oblasti. Zemlja im je bogata i daje toliki rod, koliko im je dovoljno za ishranu i da po nešto prodaju. Voće osobito gaje i proizvode a tako isto obraćaju dovoljno pažnje gajenju stoke, naročito svinja, za koje su seoski zabrani dobro došli. Gotovo svaki seljak seče i prodaje šumu iz svojih vlastitih zabrana. Zanate ne uče, a nemaju ni potrebe, pošto su uza samo Valjevo i ne sele se nikuda.

Pojedinosti o selu.

Rađevo selo* je sastavni deo Grabovičke opštine i Srez valjevskom. Sudnica je u Grabovici iznad Dročina, crkva u Valjevu a škole nemaju niti svoju decu kuda šalju. Groblje je izdeljno po krajevima.

Selo nema svoje zajedničke preslave.

*Mali deo ovog sela, naselje od 12 kuća, većinom gradskih nadničara, doseljenika iz raznih krajeva, odvojeno je od ovog sela i pridodato opštini grada Valjeva, pod nazivom Rađevo Selo. Kako su u ovom kraju slabo zastupljeni zemljoradnici, već poglavito nadničari i siromašnije gradske zanatlije s toga i naselje nije uzeto u obzir prilikom opisivanja sela. I sami seljaci iz Rađevog Sela ne priznaju ove valjevske naseljenike kao svoje seljake i nikakve zajednice nemaju sa njima.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.