Poreklo prezimena, selo Džinov Do (Nevesinje)

23. jun 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Džinov Do kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković.

 

Na vrlo krševitom terenu, sakrveno između pojedinih šumovitih rtova i glavica. U jednoj vrlo krševitoj, u obliku korita, izvučenoj uvali. Visina mu je 1200 metara.

Gotovo svi seljani imaju svoju zemlju, samo su nekolike kuće kmetovske.

Selo se dijeli na dvije mahale: Džinov Do i Mokri Do, koje su udaljene oko po sahata. Kuće razbijene tako da samo na jednom mjestu ima 4 kuće zajedno. Pored ceste su dva hana i dva dućana. Selo jako razbijena tipa. U selu svega 15 kuća.

Pričaju seljaci da u čitavoj Trusini nije bilo za dugo stalnoga sela, nego su tu Zavodoljani gradili torine, pa se i selo zvalo Torine. Pred kugu stanovala je porodica Džinovići koji su iselili u Džinovu Mahalu, ali čini se, oni su se slabo zanimali zemljoradnjom jer su pretci današnjih porodica morali krčiti šumu.

Na poljani kod ceste i Mokrog Dola ima srednjevjekovnih grobnica. Na brdu Ručnju su šanci Hercega Šćepana, gdje se on bio s Turcima, kad su ovi osvajali Hercegovinu.

  • ČALIJE su starinom s Cetinja iz C. Gore prije 200 godina. Najprije su došli pod Babiju Glavu, odatle su pobjegli u Bežđeđe, a odatle su prešli amo. Njihove porodice ima na Bežđeđu, Rakovoj Nozi, u Seljanima, Zijemlju, a ima ih i u Podgorju kod Visokoga u Bosni. Slave Jovanjdan, prislužuju Malu Gospojinu.
  • KOVAČI su starinom Šindiši iz Risna; doselili su prije 200 godina, slave Šćepandan.
  • ŽUTKOVIĆI su starinom iz Lipe kod Cetinja, gdje ih i sad ima; stanovali su u Šipačinu kod Nikšića, zatim u Grabovici (Nevesinje), a odatle su prije 50 godina prešli ovamo. Ima ih još u Vlahovićima. Slave Jovanjdan.
  • GAMBETIĆI su Koprivice iz Banjana; došli su na Udrežnje prije 100 godina, a ovamo prije 50 godina. Njihove porodice ima na Udrežnju, Mostaru i Banjanima. Slave Nikoljdan.
  • ĐERIĆI su Mučibabići iz Šipačna (Gacko), starina im do Nikšića. Ovamo su dšli prije 40 godna. Slave Aranđelovdan.
  • VUJOVIĆI su iz Korita, stanovali su u Vranjskim, zatim u Davidovićima.
  • KOVAČEVIĆI su starinom iz Graova. Slave Đurđevdan.
  • Ovdje su stanovali Muslomani Jaganjci i Štukani, koji su od hajduka u početku 19. vijeka pobjegli iz sela.

 

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.