Poreklo prezimena, selo Drežanj (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Drežanj kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Na cesti Nevesinje – Stolac, na oba brijega rijeke Drežnice, u manjoj uvali, a na visini oko 880 metara.

Seljaci su većinom kmetovi, a imaju nešto i svoje zemlje, a ima ih priorača. Age su većinom Mostarci.

Selo se dijeli na Donji i Gornji Drežanj, koji su međusobno daleko oko 300 koraka. Osim toga, u svakom ovom dijelu razlikuju se male grupice kuća, bez osobitih imena. U selu ima svega 44 kuće.

U Rupnom Dolu ima desetak krstova sa teško čitljivim pismenima, a blizu njih oko 100 srednjevekovnih grobnica. Tu je i jedan veliki krst, koga su Turci bili oborili pa je grad bio selo kroz tri godine, dok ga opet nijesu digli. Pored toga ima grobova i grobnica u tokikoj mjeri da se misli da u ovom selu ima najviše starog groblja od cijelog Nevesinja.

Seljaci pričaju da se selo prije 250 godina zvalo Zeleni Torovi, a ne znaju zapšto se poslije prozvalo Drežanj. Najprije su u selu stanovale neke muslomanske porodice i to Behlilovići, pobjegli amo prije 200 godina iz Vala kod Bileće, zbog Baje Pivljanina. Ovdje su stanovali 100 godina, a za vrijeme kuge u Mostar odselili. Iz istog mjesta su s njima zajedno doselili i u Mostar odselili Šiškovići i Durakbašići.

• Od današnjih porodica najstariji su IVKOVIĆI koji pričaju da su starinom iz Tesalije i to da su se doselili za vrijeme srpskog kneza Časlava, na Bijelu Rudinu, a ovamo su došli prije 200 godina zbog zuluma Čengića sa Zagorja. Ima ih 26 kuća, a osim toga ima ih još na Bijeloj Rudini, u Udrežnju zovu se Ivanovići, u Biogradu Fržovići, a ima ih pod Bukovicom, zatim u Dabru i kod Zvornika 40 kuća. Slave Nikoljdan.
• PINJEVIĆI su starinom iz Riđana, najprije su došli u Dabar, a iz Dabra amo prije 60 godina. Slave Lučindan.
• AVDALOVIĆI pričaju da su starinom iz ovog sela otišli na Stepen, a odatle su doseili prije 110 godina. Čini se da če istinitija biti priča ona, koju smo zabilježili na Stepenu. Slave Ilindan.
• ŠARENCI su prije 150 godina prešli iz Davidovića u Lukavac, a otuda su prešli amo. Slave Lazarevdan.
• ZUBCI su Bašovići iz Zubaca i isto su pleme s onim na Rogačama. Slave Jovanjdan, prislužuju Nikoljice.
• MILOŠEVIĆI su starinom sa dvije strane i to jedni ispod Gradine u Gacku, a drugi su iz Njeganovića u Rudinama. Svi su starinom iz Krivošija. Slave Petkovicu.
• VUJEVIĆI su prije 60 godina doselili iz Vranjske. Slave Nikoljdan.
• SKOČAJIĆI su starinom iz Njeganovića, prije 165 godina došli su na Zalom, a prije 55 godina sa Zaloma amo. Ima ih na Zalomu, Njeganovićima, Nevesinju, Blagaju i Mostaru.
• BANJCI su starinom Koprivice iz Banjana, došli su prije 165 godina. Slave Nikoljdan.

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković