Poreklo prezimena, selo Piragići (Nevesinje)

Poreklo stanovništva sela Piragići kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

I ovo je selo na jugozapadnoj strani Nevesinjskog Polja, u osoju, uzapadno od Mucalovića.

Svi su seljaci kmetovi osim Gutića; age su Džinovići iz Džinove Mahale, Kolakovići iz Nevesinja i Rizvanbegovići iz Stoca.

Seoske kuće razbijene na tri grupe, koje su međusobno udaljene 200-300 koraka. Selo ima svega 21 kuću i to u prvoj grupi 7, u drugoj 12, a u trećoj samo dvije kuće.

Od starina ima kamen na brdu Ručnju, koji se zove Ručanj i na kome je, vele, Herceg Šćepan ručao. na Studencu su razvaline kule hodže Piragića. Na Haninama je bio nekad han, a na Rajkamenu ima nekoliko starih grobnica i više jedne krst, koga su Turci bili oborili pa je selo grad bio uzastopce tri godine i Turci su ga opet digli. Blizu sela ima oko 60 raznovrsno išaranih srednjevjekovnih grobnica.

Najstarija poznata porodica bili su Muslomani Piragići, koji su u ovom selu živjeli više od 200 godina. Selo se najprije zvalo Tabija. Piragiće je dijelom kuga pomorila, a dijelom isjekao Grubeša harambaša.

  • U pusto selo doseliše GUTIĆI u isto vrijeme kad i u Mucaloviće.
  • ČOKORILI su prije 80 godina zbog zuluma doselili iz Miruša. Ima ih još u Mirušama i u Mostaru. Slave Nikoljdan, prislužuju Aranđelovdan.
  • GRAOVCI su starinom iz Graova, iz Balosava, od brastva Andrijaševića. Prije 110 godina odselili u Davidoviće, a prije 50 u Piragiće. Slave Nikoljdan.
  • KOVAČI su starinom Šindišiiz Herceg Novog, doselili su u Hercegovinu kad se poturčio sin Hercega Šćepana. Ima ih u Borču 6 kuća, u Batkovićima 4 kuće, na Trusini 2 kuće. Prije 50 godina doselio je Stevan Kovač, starinom iz Riđana, koji je prije 150 godina došao u Lukavac i koje se zvao u Riđanima Riđanović, a starinom je Šindiš iz Risna. Slave Nikoljdan, prislužuju Šćepandan.
  • Od Kovača su i KURĐIĆI koji su se prije 90 godina doselili iz Graova. Kurđići su promijenili krsno ime; slave Đurđevdan, a prislužuju Matijevdan.
  • MAČCI su starinom Bulajići sa Graova. U Bileću su doselili prije 150 godina, a amo prije 90 godina. Slave Nikoljdan, prislužuju Veliku Gospojinu.
  • RADULOVIĆI (KEČI) starinom su od Bjelonovića iz Nikšićskog Polja. Ima ih na Bežđeđu i u Mostaru. Slave Jovanjdan, prislužuju Veliku Gospojinu.
  • BENDERAĆI su pobjegli prije 90 godina iz Korjenića zbog toga što su izdali Turke da ih posijeku Krivošije. Slave Jovanjdan, prislužuju Veliku Gospojinu.
  • MILOVIĆI su starinom Ozrinići s Čeva, ovdje su doselili s Graova prije 75 godina. Ima ih još u Fojnici i u Mostaru. Slave Ilindan, prislužuju Aranđelovdan.

 

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.