Poreklo stanovništva sela Banjani* (Donji Banjani), opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
*Ovo selo se, za razliku od Gornjih Banjana u Takovskom srezu, zove se još i Donjim Banjanima.
Položaj sela.
Na ataru ovoga sela sastaje se uzdužna dolina Brezovice sa bočnom Lalinačke Reke. Selo je uglavnom u dolini prve reke, čija je dolina ovde najšira, naročito desna strana, gde poprečni profil može biti i do 500 metara da iznese. Bočna je dolina klisurasta i sa uzdužnom se sastaje skoro na sredini sela. Desnu stranu uzdužne doline čine strane i kose razvođa Kačera i Brezovice, koje se spuštaju zapadno u dolinu ove reke, a poimence Lepog Polja i Đurinog Brda. Levu stranu čine strane i kose od razvođa Brezovice i Ljiga, a poimence od Dugog Rta, čija jedna strana zatvara i dolinu Lalinačke Reke, Vroca i Košute. U uglu između Brezovice i Lalinačke Reke leži plećati breg Jasik.
Seoske kuće nalaze se rasturene po stranama pomenutih uzvišenja i njihovim kosama na zaravanjcima.
Izvori.
Najglavniji izvori su: Petrića Česma i izvor ispod Jasika, pored dosta drugih manjih, oko kojih su prikupljene seoske kuće.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je delom između i iznad kuća, po stranama i kosama imenovanih uzvišenja, a delom u rečnoj dolini. Dobre je rodnosti, naročito pored reke. Najveće su njive pri vrhovima pominjanih uzvišenja.
Šume ima dosta oko sela: u Dubravi, Paležu, Dugom Rtu i na Lepo-Polju. Šuma je od bukove i cerove gore. Ove su šume razdeljene.
Tip sela.
Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. Razlikuju se tri zaseoka sa familijarnim nazivima: Sokoljani, Sandići, oko Jasika, oba sa leve, i Kostići, sa desne strane Brezovice.
Svega u selu ima 37 kuća, od kojih je u Kostićima 15, u Sandićima 12 i u Sokoljanima 10.
Ime selu.
U narodu nema nikakvih tumačenja o postanku imena sela.
Poreklo stanovništva.
Od 9 familija u selu za četiri se zasigurno zna da su starinačke. Ostale su doseljenici.
U Kostićima su:
-Kostići, starinci, slave Đurđic.
-Petrići, starinci, slave Đurđic.
-Jovičići, doseljeni iz Dića, slave Tomindan.
U Sandićima su:
-Sandići, doseljeni otprilike pre 120 godina iz Hercegovine, najpre u Užički okrug, a odatle ovde. Ove familije ima i u Račanskom srezu Okruga užičkog. Slave Nikoljdan.
-Popovići, doseljeni pre 60-65 godina iz Gukoša, slave Đurđevdan.
-Korugići, doseljeni pre 100 godina iz Ručića, slave Jovanjdan.
U Sokoljanima su:
-Tomići (Pavlovići, Lukići), odavno doseljeni iz Sokolske nahije. Zovu ih Sokoljanima, slave Lazarevdan.
-Jovanovići, starinci, slave Jovanjdan.
-Grujovići su takođe starinci, slave Đurđevdan.
Seoska zavetina je Treće obrtenje glave Sv. Jovana Krstitelja 7. juna po novom, odnosno 25 maja po starom kalendaru.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)