Poreklo stanovništva sela Ribalj Teg kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
U općini koleškoj, Nevesinjskoj Površi. Na stranama zaobljenog brda Siljevide, u prisoju visoko iznad desnog brijega rijeke Zalomčice.
Zemlja za obrađivanje većinom udaljena od sela: na Sjeništima i u Kovačevom Dolu. Seoska zemlja aginska (Čelebića i Pašića), ućemisljena. Kuće seoske sve u jednoj grupi, samo su dvije odvojene jarugom porvemenog, bezimenog potoka. Prije 50 godina bila je u selu velika zadruga Kovačevića, od koje danas ima 10 kuća.
Stanovi na Javoru, sat i po od sela daleko na vlastitim seoskim ”zemljama”. Tu su u blizini i humnjački stanovi na kojima Humnjaci obrađuju i svoje vlastite njive i sjenokose. Humnjaci su Stočani i Ljubinjci, sve tri vjeroispovjesti.
Od starina valja spomenuti Gradinu na Orlovini za koju pričaju da je puna zlata.
Do unazad 70 godina i ovdje su stanovali Muslimani. Ni oni nijesu znali ništa o postanku seoskog imena.
- KOVAČEVIĆI su prije 110 godina preseljeni sa Sljivalja na čitluk. Starina im iz Nudola u Korjenićima. Tu su se posvadila dva brata Kovačevića zato što je stariji na tariji Aranđelove crkve metnuo samo svoje ime. Mlađi ode u Nikšić i tu načini crkvu, odatle se preseli u Jugoviće pa i tu načini crkvu. U općini Koleško ima 300 pušaka Kovačevića. Svi su od tog mlađeg brata.
IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta, NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Komentari (0)