Poreklo prezimena, selo Todorin Do (Mionica)

12. maj 2013.

komentara: 10

Poreklo stanovništva sela Todorin Do, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Todorin Do je na istočnoj strani Dučića u dolini potoka Klenovica. Sredina sela je ulegla, a krajevi se uzdigli. Sredina liči na do ili vrtaču, pa otuda i ime selu. Iako je na prvi pogled zemljište neravno, pojedini tercijerni bregovi nisu strmenitih nagiba i selu ne daju neravan izgled. Na severnoj strani brda su: Umka i Klen, a na južnoj: Dren, Lipak do Kacape i Bošnjanovića.

Izvora u selu ima dosta, ali ima i bunara, i narod se služi i jednom i drugom vodom. Glavniji izvori su po imenu porodica i oko kuća. Do Kacape je izvor Dren, po čemu je nazvano i brdo iznad njega, a do Dučića Krastavac, po čemu je i ceo potes tako nazvan. Kroz Do sa Krastavca od nekoliko izvora silazi nepresušni potok Klenovac, koji ide na istok i u Bošnjanoviću pada u Kacapu. Ispod Umke sa severne strane silazi potok Točkovica i utiče u vračevački Grabovac.

Zemlje i šume.

Todorinske su zemlje crna smolnica rodna i dobra za livadu, oranicu i pašnjake. Po celom selu su istovetne zemlje, nigde nema ni jedne stope za odbacivanje i mogu se upotrebiti za sve vrste useva. Potes do Dučića zove se Krastavac, a po Klenovcu do Bošnjanovića zovu se imenom potoka.

Šuma je do Kacapa, ima je dosta, od lisnatog je drveta, ima je po celom selu rasturene. Nikakvih zajednica nema.

Tip sela.

Todorin Do je selo razbijenog tipa. Seoske su kuće po bregovima i stranama njihovim i potokom Klenovcem raspoređene u dve male: Starovlašku i Pješivačku, od koji je prva na levoj obali potoka, a druga na desnoj. Kuće su po malama rasturene na rastojanju od 30 do 150 metara, dokle su male spojene.

U Starovlaškoj mali su: Đorđevići, Petrovići, Janići, Radosavljevići, Vićenitijevići i Matići.

U Pješivačkoj mali su: Rankovići, Pantelići, Radosavljevići, Petrovići, Milivojevići, Lučići, Đurići, Nikolići i Neškovići.

U selu nema zadruga dok ih je ranije bilo.

Podaci o selu.

Todorin Do je prema haračkim tefterima iz 1818. godine imao 11 domova, 15 porodica i 33 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 22 doma i 192 stanovnika.

-1874. godine – 22 doma i 167 stanovnika.

-1884. godine – 32 doma i 210 stanovnika.

-1890. godine – 31 dom i 180 stanovnika.

-1895. godine – 32 doma i 249 stanovnika.

-1900. godine – 36 domova i 267 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 2,63 a procentni 1,50%.

Ime selu.

Ime selu je došlo od nekakve Todore, koja je sa svojim sinovima živela nekad u ovom selu, pa se od turske obesti iselila u Srem, u nepoznato mesto. Todorina kuća bila je u onom kraju sela, gde su danas kuće Đorđevića.

Imena seoskih mala su po imenu mesta, odakle su njihovi glavni predstavnici doselili.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Posle Todore, koja se iz sela odselila otprilike pred kraj 16. ili na početku 17. stoleća zbog turske obesti, poduže vremena ostalo je selo prazno i tek pred kraj 17. veka doselile se ubrzo jedna za drugom dve porodice iz Pješivaca u Crnoj Gori, a druga iz sela Kutleši u Starom Vlahu i naselile se na krčevinama baba-Todorinih sinova.

-Rankovići, Pantelići, Radosavljevići, Mitrovići i Milivojevići su potomci prvog doseljenika koje i danas zovu Pješivci, njih je 11 kuća i slave Jovanjdan.

-Đorđevići, Petrovići, Janići, Radosavljevići, Vićentijevići i Matići su potomci drugog naseljenika Todorinog Dola, zovu ih Starovlasi a mala nosi ime Starovlaška Mala, njih je 15 kuća i slave Nikoljdan.

-Lučići i Đurići su se naselili pred Kočinu Krajinu iz Drobnjaka u Crnoj Gori u Pješivce, ima ih 5 kuća i slave Đurđevdan.

-Nikolići su se naselili u Pješivcima iz susednog sela Komanica posle 1840. godine, gde im je deda došao ženi na imanje, slave Mitrovdan.

-Neškovići, doseljeni posle Nikolića iz susednog Dučića od istoimene porodice, došli na svoje imanje, naselili su se na iskraju sela, slave Lazarevdan.

U Todorinom Dolu je 36 kuća od 5 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Todorinci se zanimaju svima privrednim radovima, kojim i susedni seljaci ove oblasti. Zemlje su bogate i daju bogat plod, te ostaje dosta i za prodaju. Stoka i voće gaje se u znatnoj meri. Zanate ne uče, ali ima ih koji se odaju trgovini, koju vode i izvan sela i u većoj razmeri. Nikuda se ne sele.

Pojedinosti o selu.

Todorin Do je sastavni deo Donjo-topličke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica je u Donjoj Toplici, škola i crkva u Bogovađi. Groblje je zajedničko za celo selo i na Umci. Selo preslavlja Spasovdan.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (10)

Odgovorite

10 komentara

  1. Milan

    Na prvi pogled; Naslov me oduševio, ali ne i ceo tekst u potpunosti. Zanimaju i se za poreklo familije Luči, poreklom od drobnjaka, došao sam do drugih saznanja. Selo je naseljeno tek 1816 god. Prvi su stigli dva brata Lučića, i naselili se pored potoka Klenovac. Marjanov deda Todor. Marjanov sin Svetozar, Svetozarovovi Vladan i Milijan, Vladanov sin Milašin, Milijanov sin Radovan. To bi bila najkraća geneza. Doseli li su se sa Durmitora iz mesta Todorov Do, nakon bekstva od odmazde turaka zbog ubistva poturice Smail Age Čengića. Po pređašnjem mestu, TJ odakle su došli, po tome dadoše ime selu. Jedan od braće je otišao u Bikovac, sa kime se okumiše da ne bi došlo do degeneracije krvnog srodstva. Kumstva traju i danas. Doseli li su se posle velike kuge koja je uništila skoro celu šumadiju a posebno kolubarski, Moravsko Čačanski kraj i Užički iz Stare Hercegovine, Knjaz Miloš je uselio 800 zadruga. Inače Todorin Do je bio Krčevina. Tako da je krčenjem šuma i šikara stvoreno obradivo zemljište. Mogao bih na ovu temu napisati knjigu u malom bez po muke. U tekstu se brkaju i neki pojmovi UMKA. Rankovići. i još prilično toga. U Patrijaršiji postoji obimna literatura, a u turskoj istoriji, tj katastarsko haračkim knjigama još i više piše. Turska je u ono vreme bila ozbiljno uređena država, tako da je svaki pedalj ozbiljno evidentiran. Toliko od ja, koji znam po nešto.

  2. marko markovic

    Gde su Markovici koji slave isto kao i Neskovici Lazarevdan i koji su rod pre sedam kolena? Ima jedna kuca Markovic !!!

  3. Nemanja Djordjevic

    Da li je tacno da su se Djordjevici doselili krajem 17. veka tj predak Djordje koji je imao brata Petra, i da li neko zna za to selo Kutlesi da nije mozda uslo u sam sastav Nove Varosi?