Poreklo prezimena Šobić

11. maj 2013.

komentara: 3

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

ŠOBIĆI

(žive u Gornjoj Bijeloj)

Šobići su ogranak Vulovića. Ni oni, kao ni Jevtići, ne znaju kad su se ni kako odvojili od Vulovića. Znaju da su najbliži s Jevtićima.

Slave Đurđevdan, a prislužuju Nikoljdan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Branko Todorović

    Šobići su zabeleženi 1831. godine u Popisnom tefteru Kapetanije Mačve u selu Drenovcu. Tada su Drenovcu popisana sledeća domaćinstva Šobića sa sledećim muškim članovima: domaćinstvo Matije Šobića, u kome žive Matijin brat Đuro i Matijini sinovi Jovan i Ivan; domaćinstvo Živana Šobića, u kome žive njegovi sinovi Rako, Petar i Marinko; domaćinstvo Antonija Šobića; domaćinstvo Stojadina Šobića, u kome žive njegove sinovi Živko i Ninko; domaćinstvo Novaka Šobića sa kim živi njegov sin Tanasija; domaćinstvo Jeremije Šobića sa kojim živi njegov sin Jovica; domaćinstvo Vilipa Šobića, u kome žive njegov sinovac Jovan i sinovi Vladislav i Milisav.

    Izvor: Radomir J. Popović, Popisni tefter Kapetanije Mačve za 1831. godinu, Beograd, 2014, str. 3-12

  2. Marko Petrović

    Molio bih Defendora ukoliko može da proveri u popisu kapetanije Mačve 1831. godina da li se u selu Drenovac kod Šapca pominje i familija Jelić koja je postala od familije Šobić.Moja prababa je od Jelića pa me zanima.Pozdrav.

  3. Vojislav Ananić

    ŠOBIĆ (p). u Gornjim Pijavicama (Ljubomir, Trebinje). „Šobići samo znaju da su veoma davno doselili s Moska na Pijavice”. Porijeklo im nije poznato. Uvijek ih je bila “samo jedna kuća”. Slave Đurđevdan (59:138,140). Šobića (Šobajića) bilo je i u Gacku. Starinom su iz Drobnjaka, odakle su se doselili u Gacko. Iz Gacka su “zbog nekog zla s muslimanima” odselili u “vlasenički srez i druge krajeve” (147:603).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.