Poreklo prezimena, selo Popadić (Mionica)

3. maj 2013.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Popadići (danas Popadić), opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

Popadić je na levoj obali reke Toplice, pri njenom izvoru, zemljište je neravno, pa ipak nije ni pravo brdsko, iako je od sekundarnog krečnjaka sa vrtačama. Seoske kuće su po padinama pojedinih vrlo strmenitih bregova i spuštaju se i u doline samih potoka. Znatnije uzvišice su: Goveđe Brdo, Padine, Boljkovac, Strmenac i Kamenitovac.

Izvora ima dosta. Obično su izvori u dolinama pojedinih potoka, mali su i počešće presušuju. Najglavniji su seoski izvori Veliki Izvor i Stublina, ali pored izvora ima i bunara. Od tekućih voda su: Toplica, koja postaje po dnu ovog sela iz nekoliko izvora, poznatih pod imenom Vrujci; Gerić kojim se produžava Toplica i dolazi sa istoka od Gunjice; Kopljanica, koja dolazi sa juga iz Struganika i ne presušuje; Padinski potok i Boljevački Potok, seoski potoci, oba utiču u Kopljanicu i s njom zajedno u Gerić.

Zemlje i šume.

Seoske zemlje su ili brdske ili ravne. Brdske su zemlje posne, peskovite ili krečne i suve po vrtačama i dolinama; prve su odlične vinogradske zemlje, a druge su dobre za strmne useve. Razne su zemlje oko Toplice i nanosne, pa su vrlo dobre i za oranicu i za kosanicu. Najbolje su zemlje u potesu zvanom Pljiskavice.

Šume ima malo. Što ima je privatna svojina pojedinaca u zabranima po Goveđem Brdu i Padinama. Seoske su zajednice Kamenarnice do Paštrića i Ribnice, gde se retko koje drvo zadržalo, i dobre su za seoske ispuste.

Tip sela.

Popadić je selo razbijenog tipa. Seoske su kuće u džematima. Džemati su u dolinama potoka pribijeni pod strane seoskih brda. Džematkse su kuće rasturene i srednje rastojanje između pojedinih kuća je 60 metara, što čini da se u selu ne vide džemati, već postupno prelaze jedni u drugi.

U Popadičima su: Tomaševići (Jovići), Tomići, Krdžići, Bojići, Paunovići, Gligorijevići, Mijailovići, Martinovići, Jevtići, Krstići, Arsenijevići, Pavlovići, Trišići, Milinkovići, Nenadovići, Obradovići, Šuškovići, Milosavljevići, Radivojevići, Vasiljevići, Dikići, Joksimovići, Rogonjići, Čolići, Savići, Ostojići, Madžarevići, Antonijevići i Srećkovići.

U selu ima dosta zadruga. Najveća zadruga je Mijailovića sa preko 40 duša, a manje su Radivojevića, Jevtića, Paunovića i dr.

Podaci o selu.

Popadić je prema hračkim tefterima iz 1818. godine imao 37 domova sa 50 porodica i 122 haračke ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 54 doma i 462 stanovnika.

-1874. godine – 56 domova sa 465 stanovnika.

-1884. godine – 67 domova i 559 stanovnika.

-1890. godine – 79 domova i 646 stanovnika.

-1895. godine – 90 domova i 669 stanovnika.

-1900. godine – 92 doma i 692 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 6,50 a procentni 1,17%.

Ime selu.

Otkuda je ime selu, nepoznato je.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Po pričanju starijih ljudi Popadić je staro selo. Selo su osnovale porodice:

-Krstići i Trišići (Milinkovići, Nenadovići, Radivojevići, Vasiljevići, Savići, Antonijevići i Madžarevići). Za obe porodice ne zna se da su doseljene, već se smatraju kao starinci. Krstića je danas jedna kuća, a nekad ih je bilo vrlo mnogo i njihove kuće su bile u sredini sela po Padinama, gde je i danas najstariji deo sela. Krstići slave Lučindan. Trišići su pored Krstića od starine, ali kako ih ima dosta kuća, to su se po vremenu i udaljavali sa svoga mesta i popremeštali u druge krajeve sela. Trišićima su srodni: Milinkovići, Nenadovići, Radivojevići, Vasiljevići, Savići, Antonijevići i Madžarevići (nazvati po pretku što je ratovao 1848 potivu Madžara), ima ih 25 kuća i svi slave Jovanjdan.

-Kiselice (Mijailovići, Paunovići, Gligorijevići i Martinovići) su po vremenu naseljenja najstariji, koji su od berkovačkih Kiselica i prvo doseljeni u Berkovce, pa posle prešli u Popadić. Kiselice su: Mijailovići, Paunovići, Gligorijevići i Martinovići, svi slave Jovanjdan.

-Krstići, Jevtići, Bajići i Krdžići. Uz Kočinu Krajinu doselila su se iz Drobnjaka u Crnoj Gori dva brata, jedan se prizetio u Krstiće i primio njihovu slavu, a drugi se naselio u selu pored Kiselica; od prvog su Jevtići i slave Lučindan, a od drugoga su Bajići i Krdžići i slave Đurđevdan.

-Tomići, doselili se uz Kočinu Krajinu iz Čajetine u Starom Vlahu, naselili se na Krstića imanje, slave Lučindan.

-Šuškovići, Obradovići, Milosavljevići i Joksimovići, uz Kočinu Krajinu izbegla je iz Crne Gore od bratstva Martinića porodica od četiri brata i naselili se u Popadiću pod imenom Šuškovići, kojima su potomci: Obradovići, Milosavljevići i Joksimovići, slave Sv. Petku.

-Ostojići, doselili su se u Prvom ustanku iz Osata od iste porodice od kojih su komanički Papići i paštrićski Ristovići, slave Lazarevdan. Predak ime se doselio kao majstor.

-Tomaševići su iz Rajkovića od tamošnjih Tomaševića, i predak se prizetio u Krstiće i primio njihovu slavu, Sv. Luku-Lučindan.

-Dikići su iz Godečeva-okruga užičkog, ne kaže se kada, predak se doselio kao majstor, slave Nikoljdan.

-Čolići dosenjeni, ne kaže se kada, iz Sevojna-okruga užičkog, slave Nikoljdan.

Noviji doseljenici:

-Rogonjići, otac im se doselio iz Paramuna-okruga užičkog, slave Jovanjdan.

-Arsenijevići su od Udovičića iz Briježđa, došao ženi na imanje, slave Alimpijevdan.

-Pavlovići su iz Bogdanice-okruga užičkog, doselio se kao majsor, ušao ženu u kuću, slave Nikoljdan.

-Srećkovići su iz užičke Mionice, doselio se i kupio imanje, slave Nikoljdan.

U Popadiću ima 92 kuće od 14 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Popadićani se zanimaju zemljoradnjom, voćarstvom i vinogradarstvom. Zemlja je neobično bogata i podmiruje sve životne potrebe, a tako isto imaju dovoljno hrane za stoku, koju ne drže u većoj meri. Voćnjaci se gaje kao i svuda, ali vinogradi ovog sela po mestu i načinu obdelavanja davali su, dokle su rađali, najbolje vino u okrugu valjevskom. I danas su Padine, Boljkovac i sve strane sela koje su, kao i selo, nagnute na istok sve pod vinogradima.

Popadičani izučavaju lako zanate, odaju se trgovini, te s toga u ovom selu, na gornjo-milanovačkom putu, imaju pojedinci magaze i dućane, u kojima rade kolarski i kovački zanat ili se bave stalnom trgovinom. Nigde se ne sele iz sela.

Pojedinosti o selu.

Popadići su u sastavu Gornjo-topličke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica u škola je u Gornjoj Toplici, a crkva u Ribnici. Groblje je izdeljeno a selo nema zajedničke preslave.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. ljiljana pantelic

    zato se ne pominju u selu popadic pantelici moj deda je bio Zivan i imao dva sina miliju i milovana i cerku angelinu.

  2. Đorđe Radivojević

    Pokojni deda Miloš Radivojević pričao je da se familija doselila tokom Druge seobe Srba. Na groblju su spomenici Radivojevića i sve hoću onaj najstariji da presrtam na papir i nikako da stignem.

  3. Natasa

    Da li neko zna sta je sa porodicom Jovic? Pradeda mi je bio Mihailo,deda Momir koji je otisao u srem sa.16god. Izgubili smo kontakt i ne znamo da li imamo jos nekog u Popadicu.

  4. Nemanja

    Imate li još neke informacije o porodici Milinković