Poreklo prezimena, selo Kovačevac (Jagodina)

Poreklo stanovništva sela Kovačevac, opština Jagodina. Prema knjizi Stanoja M. Mijatovića „Belica“, izdanje 1930. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

Položaj sela.

Selo je sa obe strane Lozovičkog Potoka; više kuća ima na desnoj strani potoka, a manje na levoj. Prilikom izlivanja potok čini štetu. Pije se bunarska voda. Ima samo jedna bezimena česma usred sela.

Zemlje i šume.

Njive, livade i pašnjaci su na mestima Ključ, Tetrebovo Polje, Donje Polje, Preko Poljane, Divljač, Krušar (Krušjar), Padalište (Cigansko Padalčište), Kandovac i Dragocvetsko. Šume su u Poljani i Treštani.

Tip sela.

Selo je timočkog tipa. Ne deli se na mahale (krajeve), već samo na rodove. Ime je dobilo po nekim kovačima koji su se ovamo prvi doselili.

Podaci o selu.

Ne zna se pouzdano kada je ovo selo zasnovano. Izgleda da je novije, jer ga nema u spiskovima sela od 1818 god. i „Pantine knežine“ od 1821 god. Pominje se u spisku od 1836 god. sa 7 kuća i 7 poreskih glava.

U početku ovog veka ovde je bilo i cigansko naselje sa 50 kuća. Cigani su živeli odvojeno od Srba. Zanimali su se sviranjem, džambasenjem (preprodajom stoke) i prosjačenjem. Njih su austriske vlasti za vreme okupacije 1916 god. preselile u Jagodinu. To je učinjeno po želji okolnih sela, pa i cele okoline, jer su bili svima na dosadi i šteti.

Kovačevac ima 48 kuća, 7 rodova, 277 stanovnika.

Rodovi.

Despotovići, Rakičići (10 k., sv. Arhanđeo): došli pre sto i više godina iz vranjske okoline kao prvi doseljenici.

Prokići (10 k., sv. Nikola): iz leskovačke okoline kad i Despotovići.

Milenkovići, Cvetkovići (5 k., sv. Đorđe i Đurđevdan): sa Malog Kosova pre sto i više godine.

Lukići (5 k., sv. Nikola): iz Toplice pre sto godina.

Stojičanovići, Stojčanovići (5 k., sv. Nikola): iz niškog kraja pre sto godina.

Delići (10 k., sv. Vrači): iz Rekovca (Levač) pre sto godina, a tamo sa Kosova.

Ilići, Đurđevići (3 k., sv. Nikola): iz Šuljkovca od roda Anđelkovića, starinom iz Toplice, kao prizećeni u rod Prokića pre 70 godina.

Pojedinosti o selu.

Seoska je slava Bela subota (po Trojicima), a zavetine su: Sv. Simeun Bogoprimac (16 februara po n. k.) za zdravlje čeljadi, Sv. Mojsilo (17 septembra po n. k.) za zdravlje živine i Sv. Ilija za zdravlje stoke. Groblje je ispod sela, blizu potoka, prema dragocvetskom groblju.

IZVOR: Stanoje M. Mijatović, „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.