Poreklo prezimena, selo Dobrić (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Dobrić, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Šorovi su: Imnjački prema Bogosavcu i Šapcu, ka severoistoku; Jocića šor prema Lipolistu, na severozapadu; Ukadinovića i Stančića šor prema Maovima na jugoistoku; i, Školski šor prema Culjkoviću i Ceru, na jugozapadu. Osim toga: Prekorečka mala koja se deli na dve male: Gornju i Grabičku malu (prva uz reku, druga prema Maovima) i Milačka mala (prema zemljištu zvanom Milačka, mesto zvano ispod Male, prema reci Doluši).

Pre šorenja za vreme Marka Štitarca, sred selo bilo gde je danas crkva podignuta kad je Marko upravljao. Bila je tu stara crkva, mala brvnara, daskom pokrivena. Sad lipa crkvena na mestu gde je bila crkva daščara; pod njom seoska trpeza tu seljaci ručavaju o Petrovdanu kad crkva slavi vašar onda veliki ovde. Pre šorenja postojale Prekorečka, Milačka i Ukadinovića mala. Na mestu Ukadinovića male podignut onda Šor. Jednovremeno je selo naseljavano sve male podjednako stare. Oko Šora svuda naokolo oko kućnih placeva nalaze se stara „kućišta” odatle ušoreni u selo.

Nad crkvom brdo Prosina, pa onda prema Šoru, Rajkovača (pogrešno Dobrić brdo na karti). I danas u selu Turske njive, malo iznad Prekorečke male, pošav Grušiću i Ugljarama. Iz Maova najpreči put za Dobrić preko mesta zvanog Trebežine.

Ceo je ušoreni deo Dobrića na potpuno izdignutoj mačvanskoj ravni (90-95 m), višoj od ostale ravnice prema Mačvi. Odatle ka Milačkoj mali i crkvi dobrićkoj, drumom za Culjković, prelazi se preko najvišeg dela ovoga nivoa iznad 90 m,čija je obala u a.v. oko 100 m (tu ciglana Seljačke radne zadruge Dobrić).

Šor Imnjača zvan zbog vode Imnjača. Bilo „okno”, i sad se vidi trag; sad sve suvo skroz, seje se „šenica, kuruz” (suva godi- na); a nekad tu bilo pod vodom (kiselila se kudelja, bile divlje patke, pijavice). Nije živa voda već se „nalije ozgo iz neba”; bilo duboko, „povr čoveka, sad uravnjeno dosta”. Živa voda jeste „Slatina”, u Stančića mali. Ima nekoliko izvora redom na Slatini: ispod brda ispod crkve, pa redom, Pujin, Vojisavljev, Antonijin, Pantelijin i Stančića izvori. Sve to zove se Slatinska voda. Stari pričaju da pre nije moglo da se zajazi, pa „naši stari nosili slaninu, pun voz slanine i zatisnuli grlo. I sad se poznaje! Masna voda!”

Kod crkve su dva groblja, sasvim malo odvojena jednim ja- bučnjakom, voćnjakom crkvenim. Prekorečka mala drži jedno, istočno groblje, a Milačka mala i Šor drže drugo groblje, ono na jugozapadu. Oba groblja stara, još pre crkve.

Milačka mala zove se po Milači, polju preko Doluše. Na Mostini u polju izoravali su pre 20-30 godina, kad su krčili, žrvnjeve. U Đurđa Jankovića – Ivanića su dva takva granitna žrvnja, izorana na njihovoj njivi u Mostini (pod vurunom su, podmetnuti pod direke, kao postolje). Nalazili su i neke gvožđu- šine, u obliku bradve. Na Mostini bilo i Madžarsko groblje; takođe na Tucinoj bari, prema Doluši, kod Šljivika, do Amba- rina. Pre šorenja sela bilo u Šljivicima, Ambarinama i ra- štrkano po drugim mestima.

Seoska preslava je Spasovdan (na „Raskršću”), crkvena slava Petrovdan tada je i vašar kod crkve.

Broj stanovnika 1375 a broj domaćinstava 271 (1948).

Familije

Prekorečka mala:

Ninkovići (7 k.} Mioljdan). Dobrosavljev (44 god.) otac Mihailo, deda Milan (i njegov brat Jevrem), pradeda Aćim. On bio tutor kad se gradila crkva sa Markom Štitarcem na čelu.

Đukići (1 k., Markovdan po ocu, a po imanju Mioljdan). Miloš iz Bosne. Služio kod Jelića – Vukadinovića, ušao u familiju Ninkovića pre 65 godina.

Pantelići (6 k., Lazarovdan). Iz Jadra, došao Pantelija. Živojinov (63 god.) otac Damjan, deda Milan, pradeda Pantelija; Milivojev (69 god.) otac Andrija, deda Milan, pradeda Pantelija on iz Jadra.

Lazići (11 k., Lazarovdan). Milisavljev (67 god.) otac Nikola, deda Jevrem, pradeda Milutin, čukundeda Laza. Ne zna se poreklo.

Mandići (3 k., Teovan slavio Nikoljdan, sa braćom Milovanom i Todom, a od Pantelije, Mioljdan). Milivojev (48 god.) otac Jovan, deda Vasa, pradeda Pavle, čukundeda Pantelija, pračukundeda Teovan. On doveo ženu Mandu, a ona dovela sina Panteliju (čiji je očuh bio Teovan). Manda sa sinom Pantelijom iz Pričinovića Mačvanskog, a Teovanov otac iz Gackog, iz Hercegovine. Teovan se prozivao Pav- lović. Familija Mandića u Mačvanskom Pričinoviću, odakle Pantelija, su

Šobići (ima ih oko 20 kuća). Pantelija se „prozivao” po majci, Mandić.

Vujanovići (4 k., Jovanjdan). Dobrosavljev (58 god.) otac Jeremija, deda Milovan. Ne zna se s koje su strane, možda iz Jadra.

Kandići (12 k., Đurđevdan). Ne znaju poreklo. Misli se da su iz Jadra.

Đokići (10 k., Jovanjdan). Od Užica. Teodorov (72 god.) otac Rajko, deda Ranko, pradeda Stančeta, čukundeda Đoka; Pavlov (76 god.) otac Janko, deda Jakov, pradeda Pavo (brat Stančete), čukundeda Đoka. On od Užica došao.

Markovići (4 k., Đurđic). Nenadov (61 god.) otac Đurađ, deda Miloš, pradeda Marko, iz Cikota, iz Jadra, gde se prezivali Budimirovići (i sad ih ima). Marko došao zajedno sa rođenim bratom Cvejom, od koga su Cvejići u istoj mali.

Cvejići (2 k., Đurđic). 1 k. u Milačkoj mali. Milovanov (62 god.) otac Radovan, deda Milovan, pradeda Cveja on sa Markom došao, od Budimirovića, iz Cikota, iz Jadra.

Milovanovići (1 k., Nikoljdan). Isto poreklo, po kazivanju Milivoja Mandića, kao i Teovan ovaj sa Milovanom bio rođeni brat, i još treći brat Toda, čiji potomci „zamrli”: dakle iz Gackog, od Pavlovića.

Smiljanići (2 k., Stepanjdan). Doseljeni, od Užica. Oni su fa milija bili sa Marićima i Rankovićima iz iste male.

Jekić Pavle (1 k., Đurđic po ocu bila, a Stepanjdan po ženi, obe slavi); iz Metkovića Pocerskog 1918, u Mariće, koji po muškoj liniji izumrli.

Moravčevići (4 k., Aćim i Ana). Moravčevića ima i u Zminjaku i u Vukošiću „od Morave”, za vreme ustanka Karađorđeva, ili ranije; bežali od Turaka zajedno sa Mijailovićima iz Jocića šora.

Vasići (4 k., Lazarovdan). Oni su iz Jadra doseljeni pre više od 100 godina.

Kovačevići (1 k., Đurđic). Obrenov i Dobrijev đed Petar iz Grušića, pre oko 70 godina kao sluga došao; pobratimio se sa Tanasijem Jadranovićem, dao mu deo imanja i oženio ga iz Lazića familije.

Rankovići (3 k., Stepanjdan). Od Užica. Jedna familija bili sa Smiljanićima i Marićima.

Jadranovići (1 k., Stepanjdan). Borivojev deda, Tanasin otac došao iz Jadra, u Živkoviće na ženino imanje, pre oko 80 god. Primio Stepanjdan po ženinom imanju.

Živkovići (7 k., Stepanjdan). Naseljenici, i oni iz Jadra, pre više od 100 god.

Jocići I (2 k., Stepanjdan). Prečani iz Manđelosa. Miloradov deda Joca došao iz Srema, pre 65 god. Zvali se Šokci. Bili prvo u Maovima, u kolebi, pa u Metkoviću, i onda se preselili ovamo (mesto gde su se naselili prozvalo se Švabinovača). Pokrstili se i uzeli ovde slavu po komšilu- ku.

Božić Živan (1 k., Lučindan). Iz Skrađana, iz Mačve, pre 40 godina. Živanov (77 god.) otac Milan, deda Miloš.

Pantelić Živan, „Ban” (1 k., Jovanjdan). Iz Maova, ušao devojci u kuću pre 40 godina, u Vujanoviće (otac Marko slavio Nikoljdan).

Turski Cigani u Prekorečkoj mali, pokršteni:

Markovići (1 k., Velika Gospojina). Dobrosav, otac Živanov, došao iz Metkovića Pocerskog pre 30 godina. Korpari.

Stankovići (2 k., Nikoljdan). Iz Grušića, pre 40 godina, došao Živojin, deda Živojinov, kao korpar.

Pavlović Ivan (1 k,, Đurđic). Iz Tabanovića, iz Mačve, pre 30 godina. Korpari stari.

Đorđević Živosav (1 k., Nikoljdan). Iz Bele Reke, srez Mačvanski, pre 30 godina.

Šor Ukadinovića i Stančića šor (počevši od krsta na raskršću):

Vukadinovići – Jelići (ovi izgovaraju V) (14 k., Đurđic). Ljubomirov (73 god.) otac Jevrem, deda Lazar, pradeda Marinko (bio pandur Marka Štitarca, grob mu malo više zvonika), čukundeda Gaja (njegov brat Milovan). Ljubomir zapamtio tradiciju da su bili svi Vukadinovići u Jarku kad je ustanak bio; onda se tukli sa Turcima. Gaju gajdaša Turci do „Travnjaka” u Bosni oterali kao roblje. Bio lep „kao devojka”, i Turci ga nisu ubili. Od njega ostao sin Marinko. Njegova žena Jela, po njoj Jelići. Vojislavljev (50 god.) otac Milorad, deda Miloš, pradeda Lazar, čukundeda Marinko. Vojislav zapamtio tradiciju da su iz Platičeva, iz Srema bar da su tamo odlazili i vratili se. Ima i sad tamo Vukadinovića sa tradicijom da su izbegli iz Srbije, možda 1813; našao ih Đurađ Janković – Ivanić u Šapcu na pijaci, i „obnovili srodstvo”.

Vukadinovići – Jankovići- Ivanići (8 k., Đurđic). Od ovih 2 k. u Školskom šoru, Đurađ, moj domaćin i sinovac mu Miloš. Jankov (70 god.) otac Nikola (umro 1923. u 69. godini), deda Milovan, pradeda Janko, njegova žena Ivana. U kući Nikole Turčin sedeo, imao konja Zelenka koga je izdržavao Nikola, izdržavao ga na pretnju Turčinovu. To se odnosi na Turke iz Šapca grada, pre predaje gradova za knez-Mihailova vremena. Turčin dao pištolj Nikoli za čuvanje njegova konja iz Šapca. Smatraju da su došli daleko pre Janka. Đurađ Janković „Ivanić” zapamtio tradiciju: Ukadin neki doselio, pa po njegovim sinovima sad posebne familije: Jankovići zvani Ivanići, Jelići, Gajići, Ilići, Kojići svi slave Đurđic po staroj slavi Ukadina koji doselio „ozgora iz Ercegovine” ili iz Bosne. Svega 26 kuća od Ukadina.

Vukadinovići – Gajići (4 k., Đurđic). Cvejin (60 god.) otac Dragomir, deda Pantelija, pradeda Gaja.

Petrovići I zvani Ševići (2 k., Aranđelovdan). Milutinov (64 god.) otac Ivan, deda Vladislav, pradeda Marko. I on bio pandur kod Marka Štitarca. Iz Rađevine doseljeni.

Petrovići II (1 k., Lučindan). Milojkov pramđed doselio u Dobrić, ne zna se odakle.

Arnautovići-Kešići (3 k., Stepanjdan). 2 k. u Šoru. 1 k. u Milačkoj mali. Miloradov (34 god.) otac Dragić, deda Stevan. Doselili iz Arnautluka, od Kosova, u vreme ustanka. „Keša” je konjsko ime, jahao dobra konja, pa po tome i nadimak. Ima Arnautovića u Badovincima i Mačvanskom Pričinoviću.

Stančića mala:

Stančići (8 k., Nikoljdan). Ivanov otac Svetozar, deda Rajko, pradeda Nikola on iz BanovogPolja, iz Mačve od Turaka pobegli.

Kovačevići (2 k., Đurđevdan). Nepoznato poreklo.

Nikolić Milić (1 k., Tomindan na taj dan u Milačkoj mali otpočeta gradnja crkve). Iz Milačke male ušao ovde u kuću Kovačevića, pre 22 godine, na đedovinu po majci.

Stamenići (1 k., Nikoljdan). Aleksandar iz Pocerskog Metkovića 1926. godine, na kupljeno imanje.

Tešići (1 k., Lučindan). Obrad iz Grušića, 1928. godine, došao na imanje nasledstvo, posinio ga Marko Petrović II.

Bantići (2 k., Đurđic). 1 k. u Milačkoj mali i 1 k. ovde u Stančića mali. Iz Varne, 1929. godine, kupio kuću i plac.

Jocića šor:

Ilići I (1 k., Đurđic). Radovanov (64 god.) otac Ilija, deda Ivan, pradeda Radiša. Domoroci stari! U njihovoj kući za vreme Radiše, pod knezom Milošem, prva škola bila učitelj bio iz Preka. Od tog učitelja ostala ovde familija Popovići u Milačkoj mali (od popa, sina učiteljeva). Taj prvi učitelj Prečanin bio došao ovde da služi, a bio pismen. Čudio se što u selu niko nije pismen zarezivali u štap (raboš). Potražio od seljaka dese- toro dece da ih za godinu dana nauči pismu. I, naučio ih. Onda ga selo samo proglasilo učiteljem, bio postavljen za učitelja, i prva škola u kući Ilića, za vreme Radiše, ili čak pre! Sin učiteljev svršio škole za popa Preko, pa i on došao ovde, oženio se ovde od Popovića Ivanića.

Ivkovići (6 k., Nikoljdan). Dobrosavljev (69 god.) otac Đura, deda Miloš; Dragutinov (58 god.) otac Ilija, deda Ranko, pradeda Živko, čukundeda Ivko. Stari domoroci. Pre šorenja bili su u mestu zvanom Šljivici, pa otuda u Šor ih doveo Marko Štitarac. Iz Ercegovine doselio Ivko kaže Dobrosav.

Ćirići (1 k., Nikoljdan). I oni su stari (nikada nije bilo više od jedne kuće, izumiru).

Mijailovići (7 k., Đurđevdan). Od Morave došli zajedno sa Moravčevićima. Begali ovamo dalje zbog Turaka. Dobrosavljev (64 god.) otac Ninko, deda Kuzman, pradeda Jevta. (U Jocića šoru, na oko 500 m od krsta, s leve strane, kuća daščara u Mijailovića familiji, sa dvoja vrata).

Ivančevići (1 k., Mioljdan). Mijailo doseljen iz Like, iz Drežnika (Otočac) 1919. kao kolebar na Jelića imanju.

Savići – Akečići (3 k., Nikoljdan). Iz Jadra su. Stevanov (40 god.) otac Pavle, deda Stevan (prozvali ga kao dete Akeč).

Stevanovići I (1 k., Nikoljdan). Poreklo nepoznato. Vukadinov otac Dragutin, deda Ilija.

Stepanovići (7 k., Nikoljdan). „Damnašnji” od prvih koji su se doselili. Petrov (61 god.) otac Marko, deda Pajica. (Kuću Pere Stepanovića, „staru daščaru, preterali na saonicama iz Ilića avlije, pre 70-80 godina”.)

Ilići II (1 k., Nikoljdan). Sve tri familije: Stevanovići, Stepanovići i Ilići II bili nekad jedna familija, iz jedne kuće izišli.

Marinkovići – Makevići (6 k., Nikoljdan). Svetozarov (73 god.) otac Marinko, deda Ivan, pradeda Makevija. Makevija i Marinko bili braća rođena. Domaćin bio Marinko, od njega nikog nema, svi od Makevije. Đed Stevan pričao Svetozaru da su Makevija i Marinko došli iz Meovina, iz Posavo – tamnavskog sreza „Posavina”. Marinko se oženio nekom udovicom iz Todića u istoj mali „naterao ga Turčin da je uzme” rodila Teodora i Teodosija. Od Teodora su ostali Todići, a od Teodosija Teodosići, u istoj mali. A od Makevije su ovih šest kuća.

Simeunovići-Popovići (2 k., Stepanjdan). I oni su „damnašnji”. Od ove familije bio pop Aćim, čukundeda današnjih.

Jotići u opštini prozvani Jocići (po njima Šor) (7 k., Nikoljdan). Isto poreklo sa Makevićima, iz Meovina, Posavina.

Savići (1k., Nikoljdan). Ista familija sa Savićima- Akečićima. Isto poreklo.

Todići (5 k., Đurđevdan). Iz Tekeriša, od Jadra.

Teodosići ( 1 k., Đurđevdan). Isto poreklo kao Todići, iz Tekeriša. Milačka mala:

Nikolići (5 k., Tomindan). Mihailov (45 god.) otac Pavle, deda Živko, pradeda Nina. Pradeda Nina doseljen iz Bosne. Kad je bio „onaj rat” („Javorski i Beljinski”) onda mu se žena ovde preudala, pa kad se vratio iz rata, on vratio ženu opet kući. A iz Bosne pre toga došao i ovde se oženio.

Matići (1 k., Nikoljdan). I oni su se doselili, iz Bosne svakako. Obradov (52 god.) otac Tanasije, deda Marinko, pradeda Milovan. On došao iz Bosne, posle Nine.

Stevanovići II (1 k., Nikoljdan). Živkov (56 god.) otac Miloš (umro 1940. g. u 67. godini), deda Tešman. Miloša (gornjeg) majka Selena donela „u stomaku” iz Kozjaka, iz familije Todorovića, preudala se u Belu Reku, u Ćiriće (za Isaka). A Miloš kao momak pre 55 godina ovamo, devojci Milevi Lukić u kuću ušao.

Despotovići (2 k., Lučindan). Crnogorci doseljen njihov prađed iz Crne Gore.

Popovići – Švabići (3 k., Nikoljdan). Nikolin (56 god.) otac Ivan, deda Radovan, pradeda pop, čukundeda učitelj iz Preka. On došao kao sluga, ušao udovici nekoj u kuću (videti napred kod Ilića I prikaz Radovana, 64 god.).

Adamovići (5 k., Lazarovdan). Dragićev (24 god.) otac Tihomir (55 god.), deda Stepan, pradeda Miljko, čukundeda Adam on iz Bosne ili Hercegovine doselio; Vojislavljev (56 god.) otac Stepan, deda Miljko, pradeda Simeon.

Lovčevići I (13 k., Stepanjdan). Starosedeoci.

Lovčevići II (3 k., glavna slava Nikoljdan, slave i Stepanjdan). Markov otac „Duša” došao u kuću na imanje Lovčevića, iz Bosne, pre 80 godina; prizetio se.

Erčići (2 k., Nikoljdan). Žikin (39 god.) otac Miloš (70 god.), deda Miladin, pradeda Antonije rođen pre 113 godina, ubile ga Švabe 1914. Doseljeni ovde direktno iz Hercegovine, još Antonijev deda došao, za vreme ustanka. Ima Erčića i u Mačvanskom Pričinoviću, zovu se „rođaci” („čiča”, „sinovče”). Isto i oni iz Rumske!

Srdanovići (1 k., Aranđelovdan). Deda Aleksa iz Bosne došao pre 90 godina. Ovde bio prvo „familija” u školi, pa kao služitelj uzeo popovu ćerku; onda pop Aćim od Simeunovića, kupio zetu plac i napravio kuću.

Jovanovići (1 k., Jovanjdan). Pavlov otac Đoka iz Bosne, pre 70 godina. Prizetio se u Lukiće.

Lukići (1 k., Lučindan). Stari. Izumrli („Poklali ih Austrijanci 1914”).

Stanimirović Vlastimir (1 k., Nikoljdan). Iz Culjkovića pre 15 godina, prizetio se u Cvejiće.

Stevanovići III (2 k., Đurđevdan). Nepoznato poreklo. Vitomirov (38 god.) otac Stanoje, deda Ivan, pradeda Jovan. U Imnjača šoru (od krsta počevši). Cela Imnjača iz Jadra bili pre šorenja gore po Smonicama zvanim, spram Bogosavca, pa ih Marko ovde ušorio („Morate vamo u gomilu! Bio je velika vlas’ nećeš ubije te na sred puta”):

Jakovljevići (3 k., Aranđelovdan). Jakovljev (64 god.) otac Milovan, deda Jovan, pradeda Jakov iz Štitara, naselio se sa Markom Štitarcem zajedno. Marko u Varnu, a Jakov ovde bio ordonans, pandur.

Kovačević Milan (1 k., Stepanjdan). Iz Bogosavca došao ženi u kuću. Iz Krasave poreklom. Milanov (52 god.) otac Stepan, deda Čeda. U Jakovljeviće 1944. godine, a od 1924. godine ovde; radi u opštinskoj administraciji.

Jovići (8 k., Alimpije). Miloradov (67 god.) otac Ivko, deda Jovan njegov otac ili đed iz Jadra.

Kojići (2 k., Đurđic). Milivojev (69 god.) otac Velimir, deda Janko, pradeda Koja on iz Jadra došao, „bežali od Turaka”.

Mićanovići (6 k., Kikoljdan). Zajedno sa Kojićima, Jovićima i Jankovićima naselili se na „kućište” više današnjeg, pa ih odatle Marko Štitarac krenuo u šor.

Jankovići (4 k., Mitrovdan). Iz Jadra, kad i Kojići, u Imnjači. Živojinov (53 god.) otac Milisav, deda Vujica, pradeda Janko.

Aleksići – Komarčevići (4 k., Jovanjdan). Pantelijin (49 god.) otac Pavle, deda Vučeta, pradeda Aleksa on iz Voćnjaka, iz Jadra, od familije Komarčevića.

Spasojević Dragomir (1 k., Đurđic). Iz Dublja u Mačvi, pre 15 god., kao kožuar, ćurčija.

Petrović pok. Stevan (1 k., Petkovača). Kovač, iz Drenovca doselio kao Ciganin, ovde se oženio „Seljankom” (Srpkinjom), ušao u red „seljaka”, pa umro. Sad njegova udova sama, a žensko dete udato u Dublje „u seljake, ne u Cigane”, za Drezgića (Petkovača).

Školski šor: Pored Đurđa Jankovića – Ivanića – Vukadinovića i sinovca mu Milana, još ovi:

Jeremić Živko (1 k., Nikoljdan). Iz Varne od tamošnjih Jeremića, pre 24 godine; kupio plac ovde, tamo prodao.

Cvejić Rajna (1 k., Đurđevdan). Muž slavio Sv. Nikolu, stradao u austrijskom ratu, pa ona ovde kod đeda kad joj stradao muž.

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 312-319), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić