Poreklo prezimena, selo Jazovnik (Vladimirci)

16. februar 2013.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Jazovnik, opština Vladimirci. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Selo deli reka Jazovica na dva kraja: „Ovaj kraj” to je zaselak Ševarice, a „onaj kraj” ima tri male: Lipovicu, Panjevi i Zečku malu. Reka Jazovica potiče od Gomilice, tamo gde su Cigani naseljeni. Tamo je i „studenac”, nepročišćen, „pitoljina”. U Jazovniku ima dva majdana, oba u Lipovici; jedan se zove Stena; Lazarevići (Vava i Dika) prvi imali majdan zvani Vavićevac, Vavin majdan (a pre njih „Goge” vadili kamen za oridsku crkvu). Kamenorezačkim zanatom bave se od starine Nikolići, Alimpići, Milovanovići, Mitrovići, Todorovići, Ivanovići i drugi. Skoro celo selo bavi se tim poslom. Kod majdana Stena, kod pećine iz koje teče voda zvana Čanak tu otvorili jednu krečanu prošle godine, a ne pamti se od kada je; i sada vredi kreč. Pećina je tesna na otvoru, nazatke se samo može ući, a unutra je velika; tamo unutra ima „virina”, voda zvana Stena, teče iz pećine i utiče u Vukodraž. Niko ne sme da ulazi duboko u pećinu. Tu se krili za vreme austrijskog rata. U pećini zvanoj Čanak, na rečici Stena, u predelu male Lipovica, ima kostiju velikih, ali ne znaju da li su ljudske; kosti se nalaze odmah iza vira.

Groblje novije je u Lipovici. Starije seosko groblje je na Jazovici, pod malom Ševarice. Kod Skokića kuća, u mali Zečkoj, ima mesto zvano Madžarsko groblje (u stvari je staro srpsko, na spomenicima staroslovenska slova). Seoska preslava Mali Spasovdan, a slava celog sela prva nedelja po Petrovdanu.

Broj stanovnika u Jazovniku 950 a domaćinstva 174 (1948).

 

Poreklo stanovništva

Lipovica mala (Lipova šuma bila):

Cvetkovići (3 k., Sv. Vrači). Iz Podgorine, neki Cvetko se doselio u jaruge, za vreme Turaka. Đed Đuro išao u rod, u Podgorinu.

Bekići — Nikolići (6 k., Srđevdan). Bošnjaci iz Malog Bošnjaka, došli još pre ustanka, za vreme Turaka. Marinkov (47 god.) čukundeda Beka on ušao devojci Nikoliji u kuću, pa po tome Nikolići; Marinkov pračukunded Đorđe, Đorđev otac Pantelija. Beka išao u rod nekada, u Mali Bošnjak.

Petrovići (2 k., Jovanjdan). Neka baba Živana se doselila, pa uzela muža u kuću, a on od Podgorine, došao kad i Beka, za vreme ustanka.

Zlatići-Milovanovići (5 k., Jovanjdan). Zlaja (Zlata) došla od Ljubovije, „uzela tude muža u kuću” u vreme ustanka.

Mijailovići (1 k., Sv. Vrači). Familija sa Cvetkovićima od Podgorine valjevske.

Radić Čeda (1 k., Đurđevdan). Njegov otac Dragutin je polutan Švaba, iz Sombora; prvo došao na Orid, kao ćurčija, pre 80 godina, pa onda prešao u Jazovnik, pre 70 godina; kupio ovde parče zemlje. Slavu uzeo od žene.

Alimpići (6 k., Nikoljdan). Miladinov (70 god.) pradeda Alimpije došao iz Malog Bošnjaka, od Koceljeve; njegova sestra rodila Beku (v. Bekiće), ona ga i dovela, pa se on posle prizetio.

Gavrilovići (1 k., Ilindan). Stari, možda iz Krnića.

Gačić Velimir (1 k., Jovanjdan). Iz Krnića, pre 18 godina, pri- zetio se u kuću Ivanovića.

Prokić Milisav (1 k., Jovanjdan). Njegov deda Jovan Đukanović sa popom Karanom vodio borbu; zajedno sa njim i drugim Krajišnicima preplivao Drinu i došao ovde. Od Bosanske Krajine, iz Kostajnice ili iz Bihaća, Banjalučki okr.

Panjevi ili Panjevačka mala (nad Vukodražom, između Lipovice i Zečke male):

Lazarevići (3 k., Lučindan). Stari su ili možda ranije doseljeni.

Todorovići (2 k., Lučindan). Familija sa Lazarevićima. Od ranije se razrojili, ni danas se ne uzimaju.

Rankovići (2 k., Jovanjdan). Poreklo nepoznato.

Marinković Sava (1 k., Nikoljdan). Otac Milisav iz Bosne pre 80 godina; bio ovde kao bunardžija, služio kod Bekića, pa ušao ženi u kuću, u Rankoviće.

Zečka mala:

Jovanovići (9 k., Jovanjdan). Jedna kuća od njih zovu se Skokići. I oni doseljeni posle ustanka; neka Živana došla prva, pa uzela čoveka u kuću, Miloša Tadića iz Velikog Bošnjaka, pre 100 godina.

Ivankovići (6 k.) i Ivanovići (11 k. svega 17 k., Jovanjdan). Jedna familija bili. Došli odnekud pre ustanka.

Vojići (4 k., Jovanjdan). Poreklo nepoznato.

Mitrovići (14 k., Đurđevdan). Poreklom davnašnji ovde.

„Ovaj kraj” Ševarice (dopiru do samog sela Krnića):

Jovanović Milorad (1 k., Nikoljdan). Njegov deda, Đorđe matori, došao od Ljubinića valjevskog 1900, kao zemljodelac, Ciganin.

Pavlovići (2 k., Nikoljdan). Istog porekla kao prednji, došli pre Đorđa.

Petrović Nikola (1 k. Nikoljdan). Iz Jalovika pre 2 godine prešao u ovaj atar samo preko puta.

Milutinovići (2 k., Ignjatije). Iz Ljubovije, kao dućandžija, Jevrem došao pre 80 godina. Bio abadžija, pa posle trgovac (kupovao šljive). Sin mu bio učitelj Dušan, umro 1947.

Markovići (10 k., Petkovača). Iz Mesaraca, pre 90 godina; kupili mesto, a pre toga bili kovači (tri brata došla).

Krstići (9 k., Vrači Kuzman i Damjan). Radisavljev (51 god.) pradeda Krsta iz Galicije, za vreme „Arsena Crnojevića” tako pričao Živko, otac Radisavljev.

Lazarevići I (3 k., Nikoljdan). I oni naseljeni od Podgorine deda Mitar došao, preko 150 godina ovde.

Lazarevići II (5 k., Ćurđevdan). Za vreme Turaka došli odakle i prvi Lazarevići jedna familija bili, pa jedni uzeli sv. Nikolu, drugi Đurđevdan.

Milisavljevići (3 k., Đurđevdan). Doseljeni za vreme ustanka, ne znaju odakle.

Isailovići (1 k., Đurđevdan). Tihomir iz Vlasanice, pre 15 godina, u Milosavljeviće (slavi i on i babo isto).

Jankovići (1 k., Đurđevdan). Lazarev otac Jevrem iz selaSirdije, iz Podgorine, pre 80 godina.

Uroševići (2 k., Jovanjdan). Iz Bosne pre 80 godina, zvali se Bošnjaci. Ovde ušli u kuću izumrlih Uroševića uzeli njihovo ime i slavu.

Jošići (1 k., Mioljdan). I oni su iz Bosne, pre 80 godina došao Miloš, bio kao neki vojvoda za vreme Beljinskog rata, ima i sad „beleg”.

Ranisavljevići (8 k., Aranđelovdan). I oni iz Bosne, pre oko 100 godina

Negići I (4 k., Đurđic). Nepoznato poreklo.

Negići II (2 k.} Stevanjdan). Miloradov ded Obrad Mićić došao iz Krnula, pre 100 godina ušao u kuću Negića kao posinak, pa uzeo ime Negića.

Filipovići (13 k., Đurđic). Nepoznato poreklo. Od njih bio neki pop Miloš, Živanov (67 god.) pradeda.

Popovići (6 k., Jovanjdan). Odavno su tu, ne zna se odakle.

Cvejići (2 k., Đurđic). Stari doseljenici, od njih bio neki „tišler”.

Ilić Vladimir (sada zvani Lenjin) (1 k., Đurđevdan). Donela ga mati iz Vlasanice pre 40 godina.

Jovičići (4 k., Đurđic). Još pod Turcima predak Đoja imao „divanu” sa šiljkom, dvospratna, od brvana i šindre; na divani Turci sedeli; onda Đoja došao.

Marković Jakov (1 k., sa starcem slavi Aranđelovdan). Od Ljubovije 1946, u Ranisavljeviće.

Mićić Dragoslav (1 k., starčeva slava Nikoljdan). Iz Komirića 1946, u Lazareviće.

Aleksić Žika (1 k., starčeva slava Petkovica). Iz Vlasanice, 1945.

Jurišić Živojin (1 k., starčeva slava Jovanjdan). Iz Kalinovca, od Valjeva, pre 15 godina, u Jovanoviće.

Breković Sima (1 k., starčeva slava Jovanjdan, a očeva Lučindan). Iz Vrela, od Uba, pre 20 godina, u Milovanoviće.

Marković Čedomir (1 k., Petkovača). Nasledio sa imovinom slavu od Markovića, a prezime isto kao i slava. Iz Svileuve 1946.

Janjić Milorad (1 k., starčeva slava Vrači, a očeva Jovanjdan). Iz Svileuve 1934, kao zet u Krstiće došao.

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 160-163), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Maja

    Pasus gde pise za Zecku malu, podatak za poreklo Jovanovica nije istinit, prva je dosla baba Vlaja i uzela je za muza Milosa.

  2. Lazarevic

    Da li neko zna nesto o porodici Lazarevic iz Sevarica? Interesuje me da li postoje potomci Stevana Lazarevica koji je imao dva sina i cerku Draginju, udatu za Ljubisava Markovica ? Draginja je bila 1909. godiste.