Poreklo prezimena, selo Vlasanica (Vladimirci)

Poreklo stanovništva sela Vlasanica, opština Vladimirci. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Selo se deli na pet krajeva odnosno mala: Gornji kraj, Petkovac, Belanovića malu, Milojevića malu i Arnautovića malu. Kroz selo teče reka Vlasanica: Gornji kraj i Arnautovića mala su s leve strane reke, a ostale s desne strane. Najstariji deo sela je Petkovac. U tursko vreme živeli više po jarugama i šumi.

Sred selo Vodica je kod Ivankovića kuća u Gornjem kraju (Jerinići). Preslava je Mali Spasovdan, a bdenije drugi Vaskrs.

Vlasanica ima dva groblja; selo je raštrkano, i zato jedno groblje, zvano Petkovac, do Krnića, blizu krnićkog groblja (2 kt). Petkovac je groblje još iz turskog vremena; imalo je i turske spomenike obli kao stubovi, a gore samo glava (sa turskim natpisima). Dosta su takvih turskih spomenika uzeli za dom, ali može još da se nađe poneki. Drugo groblje je novije, u Milojevića mali, blizu puta za Ub (sreski put, ranije banovinski). Tamo se saranjuju Milojevići i Drekići.

Broj stanovnika u Vlasanici je 734 a domaćinstava 131 (1948).

Poreklo stanovništva. Belanovića mala:

Belanovići I (23 k., Đurđevdan). U Sremu ima ista familija Belanovića otuda došla dva Belana, prvo na Petkovac, pa posle sišli dole; išli za vodom gde su našli vodu, tu se naseljavali. Spasojev (62 god.) deda Jovan, a pradeda i njegov brat to su dva Belana, došli iz Srema 1815. kad se Srbija ponovo oslobodila.

Belanovići II (1 k., Đurđevdan). Neko ušao u kuću Belanovića, ne zna se ko ni kada.

Arnautovića mala:

Arnautovići (15 k., Aranđelovdan slavi 10 k. a Mitrovdan slavi 5 k.). Aranđelovštaci su od Bakarnog Gumna, iz Makedonije, od pre 250 godina; bila tri brata prvo u Užice došli; jedan ostao u užičkom kraju a druga dva otišla u Mačvu; tamo ostao drugi, a treći otuda ovamo u Vlasanicu. Tamo ih u Bakarnom Gumnu bili napali Turci; oni ih isekli sekirama i pobegli; razbegla se tri brata da ih svu trojicu oko Užica ne nađu. Zlatoljubov (57 god.) pradeda Radovan dalje ne zna. Mitrovštaci (onih pet kuća) su od nekog uljeza, ušao neko u kuću u njih ne zna se ko i kada.

Bojanići (1 k., Mioljdan). Iz Bosne, pre 80 godina Vidak došao.

Aćimovići (1 k., Nikoljdan). Đokin otac Kosta iz Šapca, pre 70 godina, kao trgovac propao, pa došao ovamo.

Popović Zlatomir (1 k., Jovanjdan). Iz Tamnavskog sreza, iz Vukone, pre 48 godina ovde kupio kuću, na Raskršću, gore do druma (na drumu Ub — Šabac). Stari Popovići u Vukonu iz Banjana (svega nekoliko godina bili tamo), a u Banjane iz Krčedina u Sremu, pre 200 god. Zlato- mirov (44 god.) deda Đorđe prozvao se Popović, pradeda Rajko pop, a čukundeda pop Janko Gazibarić.

Petkovac mala:

Čolići I (3 k., Đurđic). Od starine.

Čolići II (2 k., Đurđevdan). Od starine i njihova kuća.

Teodosići (4 k., Jovanjdan). Đurađov (45 god.) pračukundeda Teodosije iz Bosne, došao pre Karađorđeva ustanka.

Ivankovići (18 k., Đurđevdan). Pet kuća u Petkovcu novo prezime Stevanovići, 13 k. u Gornjem kraju. Milošev (39god.) pradeda Stevan u Petkovcu; Branimirov(52 god.) čukundeda Radojica — u Gornjem kraju. Od četiri brata su svi Ivankovići. Bili u Sremu, 1813. izbegli, pa se povratili i izdelili se. — Pavle matori Jokić pričao da su Belanovići, Ivankovići, Mijailovići i Ilići u Vlasanici svi jedna familija, od četiri brata: Belana, Ivana, Mijaila i Ilije.

Jokići (4 k., Nikoljdan). Stari. (Od njih bio onaj Pavle Jokić).

Isailovići (6 k., Đurđevdan). Nepoznato poreklo, doseljeni.

Živanovići (1 k., Lazarevdan). Vitomirov otac Velisav služio — ne zna se odakle je došao.

Milojevića mala:

Milojevići (6 k., Nikoljdan). Doseljeni, ne zna se odakle.

Drekići (6 k., Lučin- dan). Od Bosne, a možda i iz Hercegovine — „visoki su to ljudi”.

Grbići (1 k., Ilindan). Doseljeni, nepoznato odakle.

Gornji kraj:

Ninkovići (3 k., Nikoljdan). Njihovi stari iz Bosne, pre više od 100 god.

Ilići (5 k., Đurđevdan). Jedna familija sa Belanovićima, Ivankovićima i dr. iz Hercegovine.

Mijailovići (5 k., Đurđevdan). Isti rod, iz Hercegovine.

Jovanovići (2 k., Nikoljdan). Njihovi stari od Orašca šabačkog (ima i valjevski), pre 100 god.

Spasojevići (1 k., Đurđevdan). Iz Krnića, pre 50 godina, donela Milutina mati kad se preudala u Jovanoviće.

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 175-176), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić