Poreklo prezimena, selo Stublenica (Ub)

Poreklo stanovništva sela Stublenica, opština Ub. Izvodi iz knjige Antropogeografija Valjevske Tamnave od Ljubomira Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Stublenica se graniči sa južne strane Paljuvima, jugoistočne i istočne Radljevom, sa severa se graniči sa selom Šarbane, severozapadne Crvenom Jabukom (Bogdanovicom), zapadne Trnjacima i jugozapadne Murgašem.

Stublenica zajedno sa Paljuvima, Jabučjem, Radljevom, Skobaljem, Malim Borkom, Šarbanama i Brgulama spada u donja kladnička (rečica Kladnica) sela.

Stublenica je raselica sela Paljuvi. Pretpostavlja se da je do odvajanja došlo između 1825. i 1835. godine. Zemljište je neravnog i osipa se prema reci Ubu i seoskim potocima. Seoske kuće su sredinom seoskog atara duž seoskog puta i razređena na dva velika kraja, Gornju Stublenicu do Paljuva i Donju Stublenicu ka Radljeevu. Ne pominje se u Vukovim haračkim teferima što će reći da u to vreme nije bila odvojena od Paljuva. Pretpostavlja se da je ime dobilo po opominjanju na vode, uostalom kao i obližnje Stubline.

Za crkvu u Stublenici priča se, da je bila na Provalijama i da su na Uskrs, za vreme službe, i pop i đaci i sav u crkvi prisutan narod najedanput utonuli u zemlju, i da se zbog tih velikih godovnih (godišnjih) praznika čuje na Provalijama i danas podzemno pojanje potonulog sveta, zbog čega istih dana silan svet iz sela i okoline izlazi na to mesto i moli se Bogu.

Poreklo stanovništva-familija sela Stublenica:

Prezime – vreme naseljavanja – odakle su došli – Krsna slava – napomena.

-Adamovići, posle 1827. godine, Kotešica, Nikoljdan, dovodac uz mater.

-Antonijevići, druga polovina 20. veka, Stubao u Podgorini, Jovanjdan.

-Blagojevići, druga polovina 20. veka, Oglađenovac-Podgorina, Alimpijevdan.

-Božići, druga polovina 20. veka, Dupljaj u Kolubari, Lučindan.

-Vasiljevići, posle 1827. godine, Osat, Lazarevdan.

-Velimirovići 1, posle 1827. godine, Bah. u Kolubari, Aranđelovdan.

-Velimirovići 2, posle 1827. godine, Kremna-Užice, Jovanjdan.

-Vitići, posle 1827. godine, Gunjaci-Azbukovica, Jovanjdan.

-Glišići, posle 1827. godine, Miličinica-Podgorina, Alimpijevdan.

-Gođevci, posle 1827. godine,Prijezdići u Kolubari, Lazarevdan.

-Damnjanovići, druga polovina 18. veka, Kozličić-Kolubara, Sv. Roman.

-Zarići 1, druga polovina 18. veka, Balinović-Podgorina, Jovanjdan.

-Zarići 2, posle 1827. godine, Srem, Jovanjdan i Alipijevdan, uljez u Zariće 1.

-Ivankovići, prva polovina 18. veka, Suvodanja-Podgorina, Jovanjdan.

-Ivanovići, druga polovina 18. veka, Dupljaj u Kolubari, Đurđevdan.

-Isailovići, druga polovina 18. veka, Mojkovići-Rađevina, Stevanjdan.

-Jevtići 1, druga polovina 18. veka, Zvečka u oblasti Osat, Jovanjdan.

-Jevtići 2, posle 1827. godine, Duškovci-okrug Užički, Nikoljdan, uljez u Nikoliće.

-Lazići, prva polovina 18. veka, Kosovo, Nikoljdan.

-Matići 1, druga polovina 18. veka, Sedlari-Podgorina, Nikoljdan.

-Matići 2, posle 1827. godine, Belotić u Rađevini, Jovanjdan.

-Milanovići, druga polovina 18. veka, Miličinica u Podgorini, Nikoljdan.

-Mihailovići, posle 1827. godine, Kosovo, Đurđic.

-Negići, posle 1827. godine, Jabučje, Đurđic i Jovanjdan, uljezi u Nikoliće.

-Nedeljkovići, posle 1827. godine, Seljani u Polimlju, Nikoljdan, uljezi u Laziće.

-Nikolići 1, prva polovina 18. veka, Priština, Jovanjdan.

*Nikolići u potomci Malog Nikolice i njegovih pet sinova i zovu se još: Ivanovići, Milovanovići, Živanovići, Leontići, Mirkovići, Jankovići, Alimpijevići i Kosanići i žive u Gornjem Kraju, do Paljuva.

-Nikolići 2, posle 1827. godine, Batalage, Đurđic.

-Novakovići, posle 1827. odine, Prijezdići u Kolubari, Nikoljdan.

-Pavlovići, posle 1827. godine, Likodra u Rađevini, Alimpijevdan.

-Radivojevići, druga polovina 18. veka, Sjenica, Aranđelovdan.

-Radovanovići 1, druga polovina 18. veka, Kotešica u Kolubari, Jovanjdan.

-Radovanovići 2, posle 1827. godine, Paljuvi, Sv. Vrači.

-Rakići, prva polovina 18. veka, Zvečan-Kosovo, Đurđevdan.

*Rakići su vrlo stara, nikad deljena, neobično bogata i velika zadruga u kojoj se deoba nikad nije mogla izvršiti, što je redak slučaj ove porodice, koji bi mogao doživeti i preturiti 45. godinu.

-Rafailovići, druga polovina 18. veka, Dragijevica u Podgorini, Đurđic.

-Spasojevići, posle 1827. godine, Slavkovica u Kolubari, Đurđic.

-Stajčići, prva polovina 18. veka, Stave u Rađevini, Aranđelovdan.

-Tadići, druga polovina 18. veka, Osat, Aranđelovdan.

IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.