Poreklo prezimena, selo Kalenić (Ub)

3. februar 2013.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Kalenić, opština Ub. Izvodi iz knjige Antropogeografija Valjevske Tamnave od Ljubomira Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Kalenić sa jugoistočne strane graniči sa Malim Borkom, jednim manjim delom sa istočne strane sa selom Draževac – razdvaja ih Kolubara-Peštan, sa severoistočne strane se graniči sa selom Poljane (opština Obrenovac), sa severa i severozapada Brgulama i sa zapada Radljevom.

Proširenjem tamnavskih kopova ovo selo je poslednjih decenija u znatnom delu raseljeno.

Na bojnim poljima u Prvom srpskom ustanku Tamnavci osvetlaše obraz i sebi i svojim potomcima i dokazaše, da se u njima nije ugasila ljubav prema slobodi i viteštvu. Mnogo je Tamnavaca krvlju svojom i kostima zalilo svako bojno polje u današnjoj Srbiji.

Prota Mateja i pop Luka imali su čestitih svojih saradnika, čija su imena vredna pomena: Isailo Lazić iz Krtinske, Petar Erić iz Zvečke, pop Leontije Marković iz Urovaca, ŽIVAN PETROVIĆA IZ KALENIĆA, Vasilj Pavlović iz Bajevca, Đura Kostić iz Crvene Jabuke, iguman Jeremija iz Grabovca, Milovan Zujalović iz Tulara, Živko Dabić iz Gole Glave, Jovan Tomić-Belov iz Crniljeva, Mihailo Gluvac iz Kamenice i Rade Radosavljević iz Goločela i drugi.

Kalenić je na Kolubari, neravnog ali ne i brdovitog zemljišta, s kućama rasturenim na sve strane, gde se vide 3-4 porodične grupe.

Po stočarstvu Kalenić spada u drugu grupu sela po obimu uzgoja stoke.

Srpska imena sela, koja su postala od prezimena razrođenih porodica ili muških i ženskim imena i nadimaka jesu, između ostalih i Kalenić.

Poreklo stanovništva-familija sela Kalenić:

Prezime – vreme naseljavanja – odakle su došli – krsna slava – napomena.

-Andrići, posle 1827. godine, Banja u kragujevačkoj Jasenici, Nikoljdan, uljezi u Katanoviće.

-Aćimovići i Mićići. Videti Mićići i Aćimovići.

-Aćimovići 2, posle 1827. godine, Čučuge u istoj oblassti, Đurđevdan, dovodac uz mater.

-Bajići, prva polovina 18. veka, Levići-Azbukovica, Đurđevdan.

-Baroši, posle 1827. godine, Dubica-Bačka, Nikoljdan.

-Bašići, posle 1827. godine, Bela Krajina, Đurđevdan.

-Bumbići, posle 1827. godine, Dobanovcu u Sremu, Nikoljdan. Istovremeno se deo familije doselio u Radljevo.

-Živkovići i Lazići. Videti Lazići i Živkovići.

-Ilići i Jevremovići. Videti Jevremovići i Ilići.

-Jevremovići i Ilići, druga polovina 18. veka, Brezovica u Podgorini, Miholjdan.

-Kapetanovići i Petrovići. Videti Petrovići i Kapetanovići.

-Lazići i Živkovići, druga polovina 18. veka, Osat, Tomindan.

-Lazići 2, posle 1827. godine, Brgula, Lazarevdan.

-Markovići i Mijailovići. Videti Mijailovići i Markovići.

-Martinko, posle 1827. godine, Madžarska, ne slave, Slovaci po narodnosti.

-Mašići, prva polovina 18. veka, Birač, Mitrovdan.

-Mijailovići 1 i Markovići, druga polovina 18. veka. Pričević kod Valjeva, Pantelijevdan.

-Mijailovići 2, posle 1827. godine, Majinović i Podgorini, Lazarevdan.

-Mirkovići, posle 1827. godine, Pričević kod Valjeva, Tomindan.

-Mićići i Aćimovići, prva polovina 18. veka, G. Košlje u Azbukovici, Aranđelovdan.

-Pantelići i Popovići. Videti Popovići i Pantelići.

-Pejovići, posle 1827. godine, Pješivci, Jovanjdan.

-Perišići, posle 1827. godine, Godočevo, okrug užički, Nikoljdan.

-Petrovići i Kapetanovići, stara porodica, Nikoljdan.

*Stari Petrovići, danas Kapetanovići, osnovali su Kaleniće. Iz njihove sredine je Živan Petrović, ranije buljubaša kneza Alekse Nenadovića, a u poslednje doba i kapetan. Ovo je onaj Živan, koji je po naredbi Aleksinoj gonio Karađorđa kao hajduka i odbranio ga u poteri u Skobalju, a docnije bio uz koleno Karađorđu i učestvovao u svim borbama. Po smrti Živanovoj njegov sin Petar zamenio ga je, bio je kapetan i zapovednik Tamnave; umro je u svojoj kući i sahranjen u svom selu pored oca. Njihovi potomci zovu se još i: Perići i Andrići, dve ugledne zadruge u selu.

-Popovići i Pantelići, druga polovina 20. veka. Pričević kod Valjeva, Nikoljdan, doskorašnja sveštenička porodica.

-Radanovići, posle 1827. godine, Dobanovcu-Srem, Đurđevdan.

-Simeunovići, druga polovina 18. veka, Nikoljdan, poveća zadruga.

 

IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Po pisanim izvorima Kalenić je star više od 200 godina, a po predanju nekadašnje ime naselja Kalje, potiče iz turskog doba i vezuje se za blatnjavost ( kaljavost) terena na kome je nastalo. Kroz istoriju beleži različitu naseljenost ( 1844 – 41 kuća i 318 duša, 1921, – 130 domova i 725 žitelja itd,).

  2. GoranPopović

    Ja sam od Popovića iz Kalenića, koji slave Nikoljdan. Moj deda je tu došao kao dete (bio je 1905 godište) u toku ili neposredno posle prvog svetskog rata, verovatno iz nekog ratom poharanog kraja. Udomio se ženidbom u familiji Jovanović, koja slavi Sv.arhiđakona Stefana (Stevanjdan). Ta familija se ovde ne pominje (?) a u selu ima i drugih Popovića… Piše da su Popovići stiglu u selo u drugoj polovini 20-og veka, što mora da je greška?

  3. Radojicic Marijana

    Zasto u selu Kalenic ne postoje Maksimovici,jedna od najvecih familija u selu pre dolaska kopava?

  4. Sela u opštinama Lazaravec, Ub i Lajkovac, koja su potpuno ili delimično raseljena zbog širenja kolubarskih kopova.

    Opština Lazarevac:
    – Strmovo (obod)
    – Mirosaljci
    – Junkovac
    – Sakulja
    – Baroševac
    – Medoševac
    – Zeoke
    – Mali Crljeni (obod)
    – Vreoci
    – Veliki Crljeni
    – Cvetovac

    Opština Lajkovac:
    – Mali Borak
    – Skobalj

    Opština Ub:
    – Kalenić
    – Radljevo

    Pouzdanost (poluzvaničnih) podataka 95%.

  5. OVI PODACI O KALENICU SU BLAGO RECENO OBMANJUJUCE POVRSNO NETACNI, POMINJU SE NEKE FAMILIJE NE ZNAM IZ KOG RAZLOGA, KOJE SU BILE OKOSNICE TADASNJEG SELA, A ISTINA JE DA SU NEKO JE VEC POMENUO U KOMENTARU FAMILIJU MAKSIMOVIC I NAJ VECU ALEKSIC CINILE SEZDESET PROCENATA STANOVNISTVA .U OVOM NAUCNOM RADU NI SLOVA O NJIMA?

  6. Prota Veliša Vasić

    I ja sam živeo u Kaleniću u kući Tomaševića u periodu od 1974-1980 god. Žao mi je što u knjizi žitelja nema moga imena gde sam pohađao osnovnu školu u Radljevu. Ali sam zato u svom manastiru ugradio kamen iz sela u crkvu Sv. Ilije. Volim to selo i taj narod. Daće Bog da nekad dođem. Pitao bih nekog: da li zna gde je Radovan Aćimović i Dragan Maksimović iz Kalenića? Voleo bih da ih pronađem. Bratski pozdrav sveštenstvu u Radljevu.

  7. Postoji I familija Jezdimirović, slavimo Svetog Georgija ,doseljeni is sela Leovića kod Ljubovije pre popisa stanovnistva Srbije 1862/1863 u kome se pominjemo.Knjiga “Naši preci ” Vitomira Vuletica izdavač Tamnavac -Ub ima mnogo opsirnije podatke