Poreklo stanovništva naselja Mali Zvornik. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Od velikog Vrela pa niz Drinu do ušća Radaljice je ovo selo.
Od drinskog zavoza nastaje s početka usko, pa sve šire v šire, na sredini najšire, Zvorničko Polje koje je do 1878. god. bilo samo muslimansko, a od toga doba i pravoslavni se uvlače polako i neosetno. Ovo se polje ravna s Bačevačkim i po veličini i po rodnosti. Kod pravoslavnih su polja gola i za kukuruz, kod muslimana su s voćem i za sve useve. Kod pravoslavnih nema zgrada po poljima, a kod muslimana su zgrade za stoku i za najobičniju uspremu.
Iznad ovog polja se dižu blago nagnute kose Vlaških Njiva sa šumama i livadama i sa dosta izvora. Oko ovih izvora su pravoslavni doseljenici. Muslimavi su od starina u društvu muslimana bosanskog Diviča i Zvornika bili priznati lađari, koji su sa svojim lakim šajkama mogli najumešnije po Drini ploviti. Oni su zbog ovog zanimanja ostavili zemljoradnju, pa su lako ostavljali i zemlju, te su padali u besprimernu sirotinju.
Oko M. Zvornika su: od zapada i severa Drina, s istoka Rovine, Batin, Bobija, od juga Drina, Selimovo Brdo.
Glavna je rečica Moštanica, a potok Kelenderovača.
Vrela su: Sun-Bunar, Zdravac, Živoder, Arsića Vrelo i Velića Bunar.
U selu su brda: Pećina, Delijića Kamen, Rust, Baščeluci, Bremena, Tvrtak, Bobija, Duškulov Kamen, Vilina Kosa, Dag, Švarc, Rovine i Vlaške Njive.
Moštanica deli Polje na Rakovicu i Veliko Polje.
Njive su: Krčevine, Dolovi, Baščeluci, Njive, Senokosi, Rovine, Lučice, Barice, Njivice, Zgarišta, Bojište, Dizdarevača, Ahmetovača, Begluci i Drnderine.
Zvornik je sastavljen iz dva dela: Mahale i Polja.
Stara groblja u Polju na dva mesta kazuju o starosti ovog sela. Stara je i mahala u njemu, do 1878. god. dvaput veća, opominje nas na stara bosanska sela ove vrste. Do 1878. god. u Malom Zvorniku nije bilo pravoslavnih, jedva da se zadržao koji sluga kod kakvog bogatog muslimana, pa i to onaj koji je bio celog veka u vodenici ili kod stoke u llanini. Posle 1878. god. muslimani su zadržali svoja imanja, a iseljenih i odbeglih prešla su kupovinom na pravoslavne doseljenike.
Muslimanski su rodovi:
Imširevići (30 k.) trgovci, sveštenici i zanatlije, oprobani šajkaši, čuvene terzije i trgovci; zovu se Ćorići, Alići, Demirovići i Imširevići; stari su rod ovog sela; govore zapadnim dijalektom. Ima ih i u Zvorniku.
Mustapići, Kokoravci i Jusići (9 ,k.). Kokoravci su od dva brata, Mustafe i Jusufa; došli 1834. god. iz Petrca.
Buljugbašići Kokoravci (5 k.) su od nekog Husejina buljugbaše u Sokolu i Petrcu. Došli ovde sa Jusićima 1834. god.
Ujkići (4 k.) došdi iz Kučevaca 1834. g.
Osmaklići (4 k.) su iz Veleša došli posle 1834. god. na kupljeno imanje.
Jakupići (3 k.) su iz Uzovnice došli 1834. god. na kupljeno imanje.
Krnići (3 k.) su. iz Osata iz istoimena sela, došli posle 1834. g. iz Amzića.
Zurlići (Zk.). Njihove je pretke doveo iz Mostara neki Im- širević trgovac i danas su trgovci i zanatlije.
Veledarovići (3 k.) su odnekuda iz Bosne; pretke im doveo neki Zurlić.
Đonlići (4 k.) su stari muslimanski rod iz Krupnja; u samom Krupnju su primili islam a ovde došli 1834. god.
Ekmeščići (4 k.) su opet iz Krupnja i zajedno 1834. god. s Đonlićima došli ovde, a neki se odselili u Zvornik.
Kržavci (6 k.) su opet iz Krupnja; samim prezimenom opominju da su iz Kržave; primili tamo islam i došli s Đonlićima 1834. god.
Kujundžići (8 k.) su iz Loznice, ranije iz Zenice u Bosni, došli ovde 1834. god. i postali zanatlije i zemljoradnici.
Hasančevići (12 k;) stalni i mlađi sveštenički rod, došli iz Doboja.
Pravoslavni su rodovi došli od 1879—1882. god, i ovim redom:
Đukanovići iz Planine (3 k.; Sv. Jovan).
Vesići (3 k.; Sv. Jovan) iz Radalja.
Bogićevići (2 k.; Sv. Alimpije) zanatlije iz Čitluka.
Zeljići (4 k.; Sv. Jovan) iz Radalja.
Vučićević (1 k.; Sv. Nikola) iz Strmova.
Petrovići (2 k.; Sv. Nikola) zanatlije, iz Culina.
Pavlovići (2 k.; Sv. Đurđe) iz Radalja.
U Malom Zvorniku ima 21 rod sa 115 domova.
IZVOR: Sokolska nahija (str. 497-499), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
16. septembar 2019. u 08:45
Recenz
Podaci izneseni u ovom dijelu nisu tačni. Tačno je ovo : …Hrust, Sjenokos, nije Zgarište već Paljevina, u Mali Zvornik je većina došla posle 1878.g. sa Soko grada(Berlinski kongres). Raseljene sa Soko Grada nisu htjeli primiti u Sakar pa su se nastanili nizvodno od Bremena. Muslimanski rodovi su : Imširovići, Mustafići, Kokorovići, Buljubašići, Mujkići, Jakupovići, Krnjići, Zulići, Veledarevići, Ekmečići, Kržavići, Hasanačevići . Svi nepomenuti su ispravno preneseni. Ispravnost moje sugestije se najlakše provjeri na jednom mjestu – mezarju(groblju).